24-30 NO ATETE 2026
HIMENE 65 Haere â i mua!
E haamaitairaa mau â te pǔpǔ pororaa
“E arue au ia Iehova ma to ˈu aau atoa i roto i te pǔpǔ feia parau-tia.”—SAL. 111:1.
MANAˈO FAUFAA
E ite mai tatou e nafea tatou ia faufaahia i teie faanahoraa, oia hoi te pǔpǔ pororaa.
1-2. Eaha to vetahi ê manaˈo no nia i te pǔpǔ pororaa?
TE HAAMANAˈO ra anei oe i to oe riroraa mai ei taata poro? I tera mahana, ua apiti atu oe i te mau tavini atoa a Iehova e faahanahana ra i to ˈna iˈoa. (Sal. 148:1, 2, 12, 13) Tera râ, ua tuu-atoa-hia oe i roto i te hoê pǔpǔ pororaa. Mea iti ïa te feia poro i roto. Eaha râ to ˈna faufaaraa? Te fa o teie mau pǔpǔ, o te pororaa ïa i te Faatereraa arii a te Atua “ati aˈe te fenua.”—Mat. 24:14.
2 Eaha to oe manaˈo no nia i teie faanahoraa, oia hoi te pǔpǔ pororaa? Te na ô ra tuahine Wendya: “Mea rahi te mau maitai ta ˈu i fanaˈo maoti ta ˈu pǔpǔ pororaa. Ua faufaahia vau i to vetahi ê aravihi ia poro e ia haapii i te taata. Ua tauturu mai ratou ia ˈu ia haamau i te mau fa pae varua. Ua fanaˈo atoa vau i te hoa mau. No reira, mea faahiahia roa na ˈu teie faanahoraa î i te here.” Te na ô ra taeae Rich: “Mea poihere roa na ˈu teie haamaitairaa ei tiaau o te hoê pǔpǔ pororaa. Te tutava nei vetahi feia poro i te tauturu i te hoê taata ia nuu i mua tae roa ˈtu i te bapetizoraa. Area te tiaau o te pǔpǔ, e ravea atoa ta ˈna no te tauturu i teie taata ia vai piri noa ia Iehova e ia riro mai ei Kerisetiano maitai aˈe i muri iho i to ˈna bapetizoraa.” Te na ô ra tuahine Dinah: “Mea au roa na ˈu ta ˈu pǔpǔ pororaa. Ua riro roa mai ratou ei utuafare no ˈu.”
3. Eaha ta tatou e hiˈopoa mai i roto i teie tumu parau?
3 I roto i teie tumu parau, e hiˈo mai tatou na mua i te hopoia a te tiaau o te pǔpǔ pororaa e to ˈna mono, e e nafea raua ia aupuru i te feia poro o ta raua pǔpǔ. I muri mai, e hiˈo mai tatou eaha ta tatou tuhaa no te turu i ta tatou pǔpǔ pororaa. E ite atoa mai tatou e nafea tatou e faufaahia ˈi i teie fanahoraa î i te here.
TE TIAAU O TE PǓPǓ E TO ˈNA MONO
4. (1) Eaha te hopoia a te tiaau o te pǔpǔ pororaa? (2) E nafea o ˈna ia aupuru i ta ˈna pǔpǔ? (A hiˈo i te tumu parau tarenihia “Manaˈo tauturu no te tiaau o te pǔpǔ pororaa.”)
4 E maiti te tino matahiapo i te hoê matahiapob no te haapao i te hoê pǔpǔ feia poro. Ei tiaau o te pǔpǔ, na ˈna te hopoia e tauturu i te feia poro ia nuu i mua i te pae varua. E nafea ïa o ˈna? A tahi, e tâuˈa o ˈna i te taata poro tataitahi o ta ˈna pǔpǔ. (Mas. 27:23) Ua matau maitai o ˈna ia ratou pauroa. E paraparau pinepine o ˈna ia ratou no te ite eaha to ratou huru. A na reira ˈi, e nehenehe ïa ta ˈna e faaitoito, e tauturu e e tamahanahana i ta ˈna pǔpǔ. (Mas. 12:25; Isa. 32:2; Iak. 2:15-17) A piti, e tauturu o ˈna i te taata poro tataitahi ia apiti tamau i te pororaa. E poro o ˈna ma te itoito rahi, i te hopea hebedoma iho â râ. Pinepine o ˈna i te poro na muri i te mau taeae e tuahine o ta ˈna pǔpǔ no te faaitoito e no te faaineine ia ratou. Mai te peu eita ta ˈna e nehenehe e haere e poro, e ani o ˈna i to ˈna mono aore ra i te tahi atu taata poro aravihi ia haapao i te pǔpǔ. A toru, e tauturu o ˈna i te mau taeae ia amo i te hopoia i roto i te amuiraa. (Tim. 1, 3:1) E rave o ˈna i te taime no te haapopou ia ratou, no te horoa i te aˈoraa no ǒ mai i te Bibilia, e no te faaineine ia ratou ia riro mai ei tavini tauturu aore ra ei matahiapo. Ia hiˈo mai tatou i tera rahiraa ohipa e titauhia i te hoê tiaau o te pǔpǔ, e taa ia tatou no te aha te tino matahiapo e maiti maitai ai i te mau taeae no te amo i tera hopoia.
5. Eaha te tahi mau fifi ta te hoê tiaau e farerei nei?
5 I te tahi taime, e ere mea ohie no te hoê tiaau ia haapao maitai i ta ˈna pǔpǔ. Teie te hiˈoraa o Jörg, hoê tiaau no Heremani. Mai e rave rahi matahiapo, te amo atoa ra o ˈna i te tahi atu mau hopoia i roto i te amuiraa. Te na ô ra o ˈna: “E ere mea ohie no ˈu ia vai aifaito noa e ia haapao i tera rahiraa hopoia ta ˈu. No reira, eita ta ˈu e nehenehe e farerei i te taatoaraa o ta ˈu pǔpǔ.” Te faatia ra Abel, hoê matahiapo e 70 matahiti no Ouganda: “Mea iti roa te mau matahiapo e tavini tauturu i roto i ta ˈu amuiraa. E te rahi noa ˈtu ra te feia poro i roto i te mau pǔpǔ pororaa. E ere ïa mea ohie no ˈu ia rave i te taime no te taata poro tataitahi o ta ˈu pǔpǔ.” Te faatia ra Obed, hoê matahiapo no Suriname: “Mea au na ˈu e faaineine ia vetahi ê. E titauhia râ te taime e te itoito. Eita atoa e ite-oioi-hia ta ratou mau tutavaraa. No reira, eita vau e faaineine pinepine ia ratou.” Eaha te tauturu i te mau matahiapo i roto i teie tupuraa?
6. Eaha te rave mai te peu e ere mea rahi te matahiapo i roto i te amuiraa?
6 Mai te peu e nehenehe, mea maitai ia faanaho i te mau pǔpǔ pororaa nainai. Ma te na reira, e matau maitai ïa te tiaau i te taatoaraa o ta ˈna pǔpǔ. E tauturu oia ia ratou ia puai noa i te pae varua. Tera râ, i te tahi taime, e ere mea rahi te matahiapo. Eaha ïa te ravea? Mai te peu e faarahihia te feia poro i roto i te mau pǔpǔ, mea fifi roa ïa no te tiaau ia aupuru maitai i ta ˈna pǔpǔ. E nehenehe ïa te tino matahiapo e maiti i te hoê tavini tauturu no te haapao i te hoê pǔpǔ pororaa. A na reira ˈi, e noaa ïa i te mau tiaau ia haapao maitai i te mau taeae e tuahine o ta ratou pǔpǔ ia vai taiva ore ia Iehova e ia mau papu i mua i te fifi.
7. I roto i te mau amuiraa mea iti te mau matahiapo, eaha ta te tiaau e rave no te aupuru maitai i te taatoaraa o ta ˈna pǔpǔ? (Petero 1, 5:2) (A hiˈo atoa i te hohoˈa.)
7 Mai te peu te haapao ra oe i te hoê pǔpǔ pororaa i roto i te hoê amuiraa mea iti roa te matahiapo, a faaineine ïa i te tahi atu taeae no te tauturu ia oe. (A taio i te Petero 1, 5:2.) A vaiiho ia ˈna ia haapao i te tahi mau tuhaa no te tauturu i te pǔpǔ pororaa. Ei hiˈoraa, e nehenehe oe e ani ia ˈna ia faatere i te putuputuraa no te pororaa e ia faanaho i te tuhaa fenua no te pǔpǔ. Mea faufaa atoa ia aparau orua e nafea ia tauturu i te taata poro tataitahi. A rave ia ˈna na muri ia oe no te mau tere faaitoitoraa. E a faaineine ia ˈna hou orua e haere ai e farerei i te hoê taeae aore ra tuahine e ia oti to orua tere. Ia na reira oe, te tauturu ra oe ia ˈna ia amo i te hopoia ei tiaau o te pǔpǔ pororaa. (Tim. 2, 2:2) E nehenehe atoa ta oe e ani i te tauturu a te tahi atu taeae paari i te pae varua. E nehenehe te mau pionie e feia poro aravihi e tauturu i te feia no haamata noa ˈtura i te poro aore ra te feia poro e ere mea aravihi roa. Na ratou ïa e tauturu atu ia haamata i te aparauraa i roto i te pororaa, ia hoˈi e farerei i te taata e ia faatere i te mau haapiiraa Bibilia. E hiˈo mai tatou i teie nei e nafea tatou ia turu i ta tatou pǔpǔ pororaa.
E faaineine te hoê matahiapo i te hoê tavini tauturu ma te ani atu ia faatere i te putuputuraa no te pororaa (A hiˈo i te paratarafa 7)
TA OE TUHAA I ROTO I TA OE PǓPǓ PORORAA
8. Eaha ta oe tuhaa i roto i ta oe pǔpǔ pororaa? (Roma 1:12)
8 A poro na muri ia ratou. Ia na reira oe, e itoitohia oe e e “faaitoito” atoa oe i te tahi atu mau mero. (A taio i te Roma 1:12.) Ia poro amui outou, e tauturu te reira i te mea apî aˈe ia ore ia mǎtaˈu i roto i te taviniraa. Mai te peu no ta oe ohipa, eita oe e tae pinepine i te pororaa, e nehenehe anei oe e ani i ta oe paoti ia taui i ta oe tapura ohipa? E maere paha oe i ta ˈna pahonoraa. (Neh. 2:4-6) E no te feia maˈi e ruhiruhia, e ere paha mea ohie no ratou ia tae tino roa i te pororaa. E nehenehe ïa ta ratou e faaara i te tiaau. Na ˈna ïa e rave i te mau faanahoraa ia nati mai ratou na roto i te ravea natirara no te putuputuraa o te pororaa. E faanaho atoa o ˈna ia poro ratou na roto i te rata e te niuniu paraparau e te tahi mau mero o te pǔpǔ. E mai te peu mea apî oe e mea oraora maitai, e ere paha mea ohie no oe i te tahi taime ia haere e poro. E nehenehe ïa oe e faanaho e te tahi atu mau mero o ta oe pǔpǔ i te mau hebedoma atoa. E titauhia paha ia hiˈopoa oe eaha te mea faufaa roa ˈˈe e ia feruri oe e nafea ia faaohipa maitai i to oe taime. (Roma 12:11; Kol. 4:5) Eita roa ˈtu oe e tatarahapa. A pure ia Iehova no te ani i ta ˈna tauturu. E nehenehe hoi o ˈna e horoa mai i “te hinaaro e te puai no te rave i te mau mea atoa ta ˈna e au.”—Phil. 2:13.
9. Eaha te rave ia mahanahana noa ta tatou pǔpǔ pororaa? (Roma 12:13)
9 A faaite i te farii maitai. E mahanahana roa te pǔpǔ pororaa ia pee tatou i teie aˈoraa: “Ei peu aˈe na outou te farii maitai i te manihini.” (A taio i te Roma 12:13.) Ei hiˈoraa, e nehenehe anei ta oe e farii i te putuputuraa no te pororaa i to oe fare? I roto i te tahi mau amuiraa, e titau manihini te pǔpǔ tataitahi i te taeae orero no te tahi amuiraa. I reira ïa ratou e amui ai no te tamaa e no te faaitoito te tahi i te tahi noa ˈtu eita te taeae orero e apiti mai. Te na ô ra Sarah hoê pionie taa ê: “E faaohipa rahi roa vau ia ˈu nei no te titau manihini no te hoê tamaaraa. No reira, e tamata vau i te haapao i te mea faufaa roa ˈˈe, oia hoi haamatau ia vetahi ê, eiaha râ e haapeapea no te maa ta ˈu e faaineine.” Ia tahoê tatou no te faaite i te here e te farii maitai i roto i ta tatou pǔpǔ, e piri atu â tatou te tahi i te tahi e ia Iehova.—Neh. 8:10; Ohi. 20:35.
10. Ia hinaaro oe e aravihi atu â i roto i te pororaa, eaha te rave? (Maseli 1:5; 27:17) (A hiˈo atoa i te hohoˈa.)
10 A ani i te tauturu. Rahi atu â tatou i te aravihi no te poro e no te haapii i te taata, rahi atu â ïa tatou i te oaoa i te poro na muri i ta tatou pǔpǔ. Te vai ra anei te tahi tuhaa e hinaaro oe e haamaitai? A tapiri atu ïa i te hoê pionie aore ra taata poro aravihi o ta oe pǔpǔ no te ani i te tauturu. (A taio i te Maseli 1:5; 27:17.) A faaite i te tiaau i te fa ta oe i haamau. E nehenehe o ˈna e tauturu ia oe. A paraparau atoa i te tahi atu mau taata poro. O ta tuahine Heather ïa i rave noa ˈtu to ˈna mamahu. Te na ô ra o ˈna: “Ua ani au i te tauturu a te hoê pionie no te hoˈi e farerei i te taata tei faaite i te anaanatae. Mea maitai roa tera tuahine i nia ia ˈu. Pinepine mâua i roto i te pororaa. Ua tauturu mai o ˈna ia ˈu ia haamata i te hoê haapiiraa Bibilia a te hoê taata ta ˈu i farerei. Oaoa roa vau i te aniraa i ta ˈna tauturu, no te mea mea au roa na ˈu e haere e poro i teie nei.” Oia mau, mea rahi ta tatou e nehenehe e rave no te turu i ta tatou pǔpǔ pororaa.
Inaha mea nainai te pǔpǔ, e matau maitai ïa tatou te tahi i te tahi, e mea ohie aˈe ia poro na muri i te mau mero atoa (A hiˈo i te paratarafa 10)
EAHA TE MAU MAITAI TA OE E FANAˈO?
11-12. Eaha te tahi mau maitai i te pae varua ta oe e fanaˈo? A horoa i te hoê hiˈoraa.
11 E piri atu â oe ia Iehova. O tatou pauroa te fanaˈo i te mau maitai i te pae varua. Ei hiˈoraa, e fanaˈo te mau ivi, te mau otare e te mau ruhiruhia i te faaitoitoraa i te taime tano. O ratou iho â ta Iehova e hinaaro ia haapao-maitai-hia. (Tes. 1, 2:8; Iak. 1:27) Ia poro tatou na muri i ta tatou pǔpǔ, e aravihi atu â tatou no te poro e no te haapii i te taata. E fanaˈo atoa te mau taeae hiˈoraa maitai i te tauturu no te amo i te hopoia i roto i te amuiraa.—Tim. 1, 3:10.
12 Te na ô ra Wendy, tei faahitihia na mua ˈtu: “Inaha aita to ˈu papa i au i te parau mau, e ere ïa mea ohie no mama ia haere pinepine i te pororaa i te hopea hebedoma. Tera râ, ua fariihia ia haere au. Na te hoê ïa pionie i haapao ia ˈu. Mea maitai roa teie tuahine. Ua tauturu mai o ˈna ia ˈu ia aravihi atu â i roto i te taviniraa e ia tauturu ia vetahi ê i roto i te amuiraa. Te haamanaˈo ra vau tera rahiraa taime to te tiaau o ta ˈu pǔpǔ pororaa faaitoitoraa ia ˈu maoti te Bibilia. E tae roa mai i teie mahana, aita i moˈehia ia ˈu.”
13. Eaha te tahi atu haamaitairaa ta tatou e fanaˈo? (A hiˈo atoa i te hohoˈa.)
13 E fanaˈo oe i te hoa papu. E piri atu â tatou i te mau mero o ta tatou pǔpǔ ma te rohi amui e o ratou i roto i te pororaa. (Phil. 1:27) Inaha, mea nainai te pǔpǔ pororaa, mea ohie aˈe ïa no te feia mamahu e no te feia e mǎtaˈu hanoa ia tapiri e ia faahoa i te tahi mau mero. (Kor. 2, 6:13) E nehenehe tatou e turui i nia i teie mau hoa ia maˈihia tatou, ia hepohepo aore ra ia pohe tei herehia e tatou. (Tes. 1, 5:14) Eita e ore e hinaaro iho â tatou i te mau hoa mai tera te huru a piri mai ai te ati rahi. (Mat. 24:21) Papu, eita ta ratou e nehenehe e faaore i to tatou mau fifi. Tera râ, maoti to ratou here e ta ratou tauturu, e noaa ia tatou ia faaoromai tamau.—Mas. 17:17.
E piti tuahine e poro ra i tera e tera fare. Hoê â pǔpǔ pororaa ta raua (A hiˈo i te paratarafa 13)
14. Ia tupu te ati, e nafea tatou e fanaˈo ai i te tauturu?
14 E fanaˈo oe i te tauturu ia roohia oe i te ati. E nehenehe tatou e faaruru i te maˈi, te ati natura, te tupuraa ru i te pae rapaauraa, te hamani-ino-raa aore ra te fifi i te pae moni. Ei hiˈoraa, i roto i te mau amuiraa atoa, te vai ra te Tomite tiaauraa a te amuiraa, oia atoa te mau tiaau o te pǔpǔ pororaa. Ia tupu te hoê ati, e taniuniu te tiaau i te mau utuafare atoa o ta ˈna pǔpǔ, a ani atu ai eaha te mea e hinaarohia no te tauturu atu, e raau anei, e maa, e pape, e nohoraa e te ahu. I muri iho, e imi o ˈna i te ravea no te tauturu ia ratou. E ohipa amui o ˈna e te Tomite tiaauraa a te amuiraa no te faanaho i te tauturu. No reira, e haamaitairaa faahiahia te pǔpǔ pororaa.
15. Na te aha e tahoê ia tatou paatoa i roto i ta Iehova faanahonahoraa?
15 Mai ta tatou i ite mai, mea huru aano ta Iehova faanahonahoraa. Te vai ra i te raˈi e hanere mirioni aore ra e miria melahi taiva ore o te tavini ra ia Iehova. Area i te fenua, ua hau atu i te iva mirioni taata e haamori ra ia Iehova. E i te mau mahana atoa, te rahi noa ˈtu ra tera numera. (Zek. 8:23; Apo. 5:11) O tatou paatoa te tahoê nei, to te raˈi e to te fenua, no te poro i te parau apî oaoa no nia i te Faatereraa arii a te Atua. (Apo. 14:6, 7) No reira, e haafaufaa anaˈe i teie faanahoraa faahiahia, oia hoi te pǔpǔ pororaa. E ravea hoi teie o te tauturu ia tatou ia arue ia Iehova ma to tatou aau atoa.—Sal. 111:1.
HIMENE 61 Ei Ite no Iehova, haere i mua!
a Ua tauihia te tahi mau iˈoa.
b Ia titauhia, e nehenehe te hoê tavini tauturu e haapao i te hoê pǔpǔ tae roa i te taime na te hoê matahiapo e amo i tera hopoia. E piihia o ˈna ei mono, inaha e ere o ˈna i te matahiapo. E tauturu teie taeae i te mau matahiapo ia aupuru i te pǔpǔ pororaa e e pee o ˈna i te mau aratairaa ta ratou e horoa mai no te amo i tera hopoia.