E nafea ia faufaahia i ta tatou pǔpǔ no te pororaa?
1. Eaha ta oe e fanaˈo â na roto i ta oe pǔpǔ no te pororaa?
1 Te manaˈonaˈo ra anei oe i te tahi tuhaa o te Haapiiraa buka a te amuiraa? Mea nainai te pǔpǔ e te au hoi. Mea ohie ia faatupu i te auhoaraa o te tauturu mai i te pae varua. (Mas. 18:24) Ua ite te tiaau no te Haapiiraa buka i to tatou tupuraa taa ê e ua nehenehe oia e faaitoito mai. (Mas. 27:23; Pet. 1, 5:2, 3) E nehenehe â oe e fanaˈo i te reira na roto i ta oe pǔpǔ no te pororaa.
2. I roto i ta tatou pǔpǔ, e tauturu mai te auhoaraa piri i te pae varua, e nafea?
2 Eiaha e tiai! Hoê â rahi to te pǔpǔ no te pororaa e to te Haapiiraa buka. Ma te poro e vetahi ê, e piri roa ˈtu â to tatou auhoaraa. (Phil. 1:27) Ua poro oe e o vai i roto i ta oe pǔpǔ no te pororaa? E nehenehe anei oe e ‘mahora ˈtu’ â? (Kor. 2, 6:13) E titau manihini atoa paha tatou i te tahi o ta tatou pǔpǔ ia apiti i ta tatou arui haamoriraa utuafare aore ra ia tamaa. I roto i te tahi amuiraa, e farii manihini te pǔpǔ taitahi i te taeae orero ratere. Na ratou anaˈe te fariiraa, e tamaa te pǔpǔ no te faaitoito te tahi e tahi noa ˈtu e eita te taeae orero ratere e amui mai.
3. E nafea te mau pǔpǔ no te pororaa e tauturuhia ˈi e te mau tiaau?
3 Te putuputu nei te amuiraa e piti noa taime i te hebedoma, e ere ïa te auraa e eita te mau matahiapo e haapao maitai faahou i te feia poro. E tiaau to te mau pǔpǔ no te pororaa atoa. E faaitoito e e faaineine ratou i te taata poro taitahi. Mai te peu e aitâ te tiaau no te pǔpǔ i faanaho no te poro e oe, no te aha e ore ai e ani atu ia ˈna? E poro atoa te tiaau no te taviniraa hoê taime i te avaˈe e te pǔpǔ taitahi. I roto i te mau amuiraa iti aˈe, e tau pǔpǔ poro noa, e faanaho oia i te farerei i te pǔpǔ taitahi e piti taime i roto i te matahiti. E faanaho anei oe no te poro a haere mai oia i roto i ta oe pǔpǔ?
4. (a) E nafea ia faanaho i te putuputuraa no te pororaa? (b) No te aha e feruri ai e farii i te hoê putuputuraa no te pororaa i ǒ oe?
4 Mea maitai aˈe i te rahiraa o te taime ia faataa ê i te mau pǔpǔ pororaa i te hopea hebedoma. Mea rahi anaˈe te vahi putuputuraa no te pororaa i te hoê â taime, mea ohie ïa no te feia poro i te apiti atu e peneiaˈe i te haere i roto i te tapura fenua. E nehenehe atoa ïa te feia poro e faanaho-oioi-hia e e haamata i te poro ma te ore e haamarirau. Mea ohie atoa no te tiaau no te pǔpǔ ia haapao i te melo taitahi. No te tahi râ mau tupuraa, e mea tano paha ia tapiri e piti pǔpǔ aore ra hau atu. Mai te peu e e pororaa amui i te Mahana maa matamua o te avaˈe aore ra i muri aˈe i te Haapiiraa o Te Pare Tiairaa, e mea maitai ia parahi te pǔpǔ taitahi e ta ratou tiaau i te hoê â vahi e e tau minuti ta ˈna no te faanaho i ta ˈna pǔpǔ hou a faaotihia ˈi te pure.—A hiˈo i te tumu parau tarenihia “E farii anei oe i te hoê putuputuraa no te pororaa i ǒ oe?”
5. Noa ˈtu e aita faahou te Haapiiraa buka a te amuiraa, eaha ta tatou e tiaturi?
5 Noa ˈtu e aita faahou te Haapiiraa buka a te amuiraa, e tamau noa Iehova i te horoa mai i te mau mea atoa no te rave i to ˈna hinaaro. (Heb. 13:20, 21) I raro aˈe i ta Iehova aupuru, eita tatou e ere. (Sal. 23:1) E fanaˈo tatou e rave rahi haamaitairaa maoti te pǔpǔ no te pororaa. Eiaha e tiai, a ‘ueue ma te faaherehere ore, e ooti ïa tatou ma te rahi.’—Kor. 2, 9:6.
[Tumu parau tarenihia i te api 6]
E farii anei oe i te hoê putuputuraa no te pororaa i ǒ oe?
E tapiri te tahi mau amuiraa i te mau pǔpǔ no te taviniraa i te hopea hebedoma no te mea aita e navai ra te fare no te mau putuputuraa no te pororaa. E faanahoraa atoa te reira na te amuiraa, e haamaitairaa taa ê mau ïa ia farii i tera mau putuputuraa i ǒ oe. E farii anei oe? E ere paha to oe fare i te mea rahi, eiaha râ e taiâ. Hou a faaoti ai, e feruri te mau matahiapo i te mau mea atoa, mai te vahi e te vai ra ˈtu â, mai tei titauhia na no te Haapiiraa buka. A faaite atu ïa i te tiaau no te pǔpǔ ia hinaaro oe e farii i te reira.