Ia titau mai te hoê taata ia outou, e pahono anei outou?
FAATIAHIA E SHINICHI TOHARA
I ROTO i te tuhaa matamua o to ˈu oraraa, aita vau i tiaoro i te Atua, e aita atoa vau i imi i ta ˈna aratairaa. Ua faarue to ˈu mau metua tupuna i te fenua Tapone no te haere mai i te mau motu Vaihi, e e feia faaroo Bouddha to ˈu mau metua. E ere raua i te mea itoito roa i roto i ta raua faaroo, no reira, aita vau i feruri rahi roa i te Atua i to ˈu paariraa mai.
Ua haapii atura vau te tatararaa no nia i te tupu-noa-raa mai te mau mea e ua manaˈo atura vau e mea maamaa mau â ia tiaturi i te Atua. Teie râ, a haere noa ˈi ta ˈu tau haapiiraa i mua, ua vauvau maira te mau tuhaa no nia i te ite aivanaa i te parau no nia i te ao o te reva, te huru o te mau taoˈa, e te ihiora. I te po, e mataitai au i te reva ma te aniani e mea nafea te mau fetia atoa i te faraa mai. Ua haamata ˈtura te hoê reo iti mǎrû i roto ia ˈu iho i te aniani e: ‘Te vai ra anei te hoê Atua o te faatere nei i teie mau mea atoa?’ Ua ô maira te manaˈo e te vai ra te hoê Taata itea-ore-hia. Ua haamata ihora to ˈu aau i te tiaoro e, ‘O vai teie Atua?’
I muri aˈe i te noaaraa mai ta ˈu parau tuite no te fare haapiiraa tuarua, ua pau roa ˈˈera to ˈu taime i roto i ta ˈu ohipa tataˈi matini i roto i te hoê fare hamaniraa ava sake, e aita to ˈu e taime no te feruri hohonu no nia i te Atua. Ua farerei atura vau ia Masako, e ua faaipoipo mâua i te matahiti 1937, e ua haamaitaihia mâua na roto i te fanauraa e toru tamarii. Ua riro mau â o Masako ei hoa apiti haapao maitai e ei metua vahine rave ohipa itoito!
I teie nei, e utuafare fetii to ˈu, e tia ïa ia ˈu ia feruri maitai i te tau a muri aˈe. Ua haere faahou atura vau i rapae no te mataitai i te mau fetia. Ua papu ia ˈu e te vai ra te hoê Atua. Aita vau i ite e o vai râ teie Atua, noa ˈtu râ, ua haamata ˈtura vau i te tiaoro ia ˈna. Ua taparu pinepine noa ˈtura vau e: ‘Mai te peu e te vai nei oe i te hoê vahi, a tauturu mai i to ˈu utuafare ia ite i te hoê eˈa no te fanaˈo i te oaoaraa.’
Ua pahonohia mai ta ˈu tiaororaa
Ua ora mâua i pihai iho i to ˈu mau metua mai to mâua faaipoiporaa mai â, teie râ, i te matahiti 1941, ua faaea ˈtura mâua i to mâua iho vahi i Hilo, i te motu Hawaii. I muri noa ˈˈe i to mâua faaearaa i roto i to mâua fare apî, ua aro maira te mau Tapone ia Pearl Harbor, i te 7 no titema 1941. E taime teimaha mau te reira, e ua haapeapea te mau taata atoa no nia i te ohipa e tupu a muri aˈe.
Hoê avaˈe i muri aˈe i te aroraa no Pearl Harbor, te faaanaana ra vau i to ˈu pereoo, ua haere maira te hoê taata i pihai iho ia ˈu e ua pûpû maira i te hoê buka e te upoo parau ra Tamarii. Ua parau maira o ˈna e o Ralph Garoutte to ˈna iˈoa, e e tavini Ite no Iehova oia. Aita vau i taa i te parau o ta ˈna i faataa mai, tera râ, mea anaanatae na ˈu te parau no te Atua, e ua farii atura vau i te buka. I te hebedoma i muri iho, ua hoˈi mai o Ralph e ua faaau maira oia ia ˈu i te hoê haapiiraa bibilia i to ˈu fare. Noa ˈtu e ua faaroo vau i te parau no te Bibilia, a tahi ra vau a ite ai i teie buka. Ua farii au i te haapiiraa bibilia, e ua apiti atoa mai ta ˈu vahine e to ˈna tuahine apî aˈe.
Ua haaputapû te parau mau e ua riro te Bibilia ei Parau na te Atua ia ˈu. (Timoteo 2, 3:16, 17) Mea faahiahia ˈtu â te parau ra e e opuaraa ta te Atua ra o Iehova. O ˈna te Poiete o ta ˈu i maimi noa na! (Isaia 45:18) Ua oaoa roa mâua i te haapiiraa e e haamau-faahou-hia te Paradaiso i moe i nia i te fenua nei, e e nehenehe atoa mâua e fanaˈo i te reira. (Apokalupo 21:1-4) Teie ïa te pahonoraa i ta ˈu tiaororaa i te Atua!
Ua paraparau atura mâua i te mau taata atoa no nia i teie mau parau mau apî. Ua manaˈo to ˈu mau metua e ua inohia to mâua upoo, aita râ te reira i haaparuparu ia mâua. I muri aˈe e toru avaˈe haapiiraa tuutuu ore no nia i te Bibilia, i te 19 no eperera 1942, ua bapetizohia ˈtura mâua ta ˈu vahine ei taipe no to mâua pûpûraa ia mâua no to tatou Atua, o Iehova. Ua bapetizo atoa te tuahine apî o Masako, o Yoshi, e ta ˈna tane, o Jerry, o tei apiti mai i roto i ta matou haapiiraa bibilia. Mea iti roa to matou ite no nia i te mau Papairaa Moˈa, tera râ, ua navai no te turai ia matou ia hinaaro e tavini i te Atua.
I te mea e te uˈana ra te piti o te tamaˈi rahi, ua manaˈo atura vau e ua fatata roa te hopea o teie faanahoraa, e ua ite atura mâua ta ˈu vahine i te faufaaraa ia faaara i te taata. Ua riro te fetii Garoutte ei hiˈoraa no mâua i roto i teie nei tuhaa. Te tavini ra o Ralph raua ta ˈna vahine ei mau pionie, oia hoi ei mau tavini taime taatoa a te mau Ite no Iehova. Ua faaau atura vau i to matou oraraa e to Ralph. E vahine ta ˈna e e maha tamarii. E vahine ta ˈu e e toru anaˈe tamarii. Mai te peu e e nehenehe ta ˈna e rave i te reira, e maraa atoa ïa ia ˈu. No reira, i te avaˈe i muri aˈe i to mâua bapetizoraa, ua faatae aˈera mâua i te hoê aniraa no te taviniraa pionie.
Aitâ mâua i fariihia ˈtura ei pionie, ua haapae vau i te mau mea faufaa ore atoa, e tae noa ˈtu ta ˈu tita, ta ˈu upaupa saxophone, e ta ˈu fira. Mea au roa na ˈu te upaupa na mua ˈˈe, tera râ, ua haapae vau i teie mau mea atoa maoti râ ta ˈu upaupa vaha nainai. Hau atu, aita vau i anaanatae faahou i ta ˈu ohipa i roto i te fare hamaniraa ava sake. (Philipi 3:8) Ua hamani atura vau i te hoê vahi nohoraa tavere e ua tiai au no te ite mai te peu e e pahono anei Iehova i ta ˈu mau taparuraa e faaohipa ia mâua. Aita vau i tiai maoro. Ua fariihia mâua ei pionie mai te 1 no tiunu 1942. Ua haamata ˈtura mâua i te taviniraa ia Iehova ma te taime taatoa e aita mâua i tatarahapa noa ˈˈe i teie faaotiraa.
Te taviniraa pionie i Hawaii
Na muri i te fetii Garoutte, ua poro matou na Hawaii taatoa, te Motu Rahi, e tae noa ˈtu i Kona, te vahi tanuraa taofe tuiroo, e i Kau. I taua tau ra, e poro na matou e te hoê matini faataˈi pehe. Mea teiaha roa teie tauihaa, tera râ, mea apî matou e te puai. E te matini faataˈi pehe i roto i te hoê rima e te hoê pute buka i roto i te tahi, ua haere matou na nia i te mau eˈa o te aratai ia matou i te feia e faaroo mai i roto i te mau fenua tanuraa taofe, te mau faaapu, e te tahi atu mau vahi. I muri aˈe i to matou pororaa i te motu taatoa, ua tonohia ˈtura matou i Kohala i nia i te Motu Rahi. E fenua faaapu tô iti o Kohala, tei faaeahia e te feia no Caucase, te Philipino, te Tinito, te Vaihi, te Tapone, e te Potiti. Te vai ra to te pǔpǔ tataitahi ta ˈna iho mau peu, to ˈna mau manaˈo, te mau mea e auhia e ana, e ta ˈna mau haapaoraa.
Mai to ˈu haamataraa mai â i te taviniraa pionie, aita vau i rave faahou i te ohipa i rapaeau. I te hoê taime, ua ora matou i nia i te moni o ta ˈu i haaputu, e i te taime a titauhia ˈi, ua haere vau e taiˈa. Te mea maere, e hoˈi noa mai au i te fare e te tahi iˈa. E ohi na matou i te mau pota e te mau maa tupu na te pae purumu, e na te reira i faaieie i ta matou mereti maa i te ahiahi. Ua hamani au i te hoê umu e te tahi auri, e ua haapii o Masako i te tunu i te faraoa. O te faraoa au roa ˈˈe o ta ˈu i amu aˈenei.
I to matou haereraa ˈtu i Honolulu no te hoê tairururaa kerisetiano i te matahiti 1943, ua titau maira o Donald Haslett, o ˈna te tiaau o te amaa no Vaihi i taua tau ra, ia haere mai e faaea i reira e e ora i roto i te hoê fare nohoraa iti i patuhia i nia mai i te fare vairaa pereoo a te Taiete Watch Tower. Ua horoahia mai te ohipa taata tiai i te fenua a te amaa e ua oaoa vau i te taviniraa ei pionie e pae matahiti i reira.
Te hoê titauraa manaˈo-ore-hia
I te matahiti 1943, ua faaroo matou e ua haamata te Taiete i te hoê fare haapiiraa no te faaineine i te mau mitionare e tonohia i te fenua ěê. Auê te faahiahia e mai te peu e e nehenehe matou e haere atoa ˈtu! Tera râ, aita te mau utuafare e tamarii ta ratou e titauhia, aita ˈtura ïa mâua i feruri faahou i te reira. Teie râ, i te matahiti 1947, ua faaite mai te taeae Haslett e ua ani mai te Taiete mai te peu e te vai ra anei te tahi feia no Vaihi o te farii i te tavini i te vahi ěê i Tapone. Ua ani maira oia i to mâua manaˈo, e mai ia Isaia, ua parau atura vau e: “Inaha, teie au.” (Isaia 6:8) Hoê â manaˈo to ta ˈu vahine. Aita mâua i haamarirau no nia i te pahonoraa i te titauraa a Iehova.
No reira, ua titauhia maira mâua ia haere i te Haapiiraa no Gileada a te Taiete Watchtower Bible no te faaineine ia mâua i roto i te taviniraa mitionare. Tei roto atoa ta mâua e toru tamarii i teie titauraa. E pae feia ê atu, o Donald raua o Mabel Haslett, o Jerry raua o Yoshi Toma, e o Elsie Tanigawa, tei titau-atoa-hia, e ua haere atura matou i New York i te tau toetoe o te matahiti 1948.
Ua tere matou mai te hoê pae o te fenua e tae atu i te tahi na nia i te pereoo uta taata. I muri aˈe e toru mahana na nia i te pereoo uta taata, ua rohirohi roa matou paatoa, e ua na ô maira te taeae Haslett ia faaea rii matou e ia taoto matou i roto i te hoê hotela. I to matou pouraa mai i te pereoo uta taata, ua haafatata maira te hoê taata ia matou ma te tuô e: “E Tapone! E haere vau e tii i ta ˈu pupuhi i te fare no te taparahi ia ratou!”
“E ere ratou i te Tapone,” o ta te taeae Haslett ïa i parau atu. “E Vaihi ratou. Aita anei oe e ite ra i te taa-ê-raa?” Na teie pahonoraa maramarama e te vitiviti i faaora ia matou.
Tei roto mau anei matou i te 11raa o te pǔpǔ haapiiraa no Gileada? E au ra e e moemoeâ noa teie. Ua itehia râ e e ere teie i te moemoeâ. I roto i ta matou pǔpǔ haapii, e 25 feia haapii o tei maitihia e te peretiteni a te Taiete Watch Tower i taua tau ra, o Nathan H. Knorr, ia faaineinehia ratou no te haere atu paha e tavini i Tapone. I te mea e e Tapone to ˈu mau tupuna e te paraparau ra vau maa reo Tapone iti, ua anihia maira e na ˈu e haapii i te reo i teie pǔpǔ. I te mea e e ere vau i te mea aravihi roa i roto i teie reo, e ere i te mea ohie; tera râ, ua ora paatoa mai matou!
I taua tau ra, e ahuru matahiti to ta mâua tamaiti o Loy, e vau to Thelma, e e ono to Sally, ta mâua nau tamahine. Ia haere anaˈe mâua i te haapiiraa, teihea ïa ratou? E haere atoa ïa ratou i te haapiiraa! E ohi mai te hoê pereoo uta tamarii ia ratou i te poipoi e e faahoˈi mai ia ratou i te avatea. Ia oti anaˈe ta ratou haapiiraa, e haere atu o Loy e rave i te ohipa e te mau taeae i te vahi faaapuraa e faaamuraa animala a te Taiete, area o Thelma raua o Sally ra, e haere ïa raua e rave i te ohipa i te vahi puˈaraa e auriraa ahu no te tufetu i te mau horoi.
Te faaineineraa i to matou feruriraa i te vahi taa-ore-hia
I te noaaraa mai ta matou parau tuite no Gileada i te 1 no atete 1948, ua tiai ru noa matou i te haere atu i ta matou tuhaa fenua. Ua na mua ˈtu o taeae Haslett ia matou no te imi i te hoê vahi faaearaa no te mau mitionare. Inaha, ua ite mai o ˈna i te hoê fare piti tahua i Tokyo, e i te 20 no atete 1949, ua reva ˈtura to matou utuafare no to matou vahi nohoraa apî.
Hou matou a tapae ai i Tapone, ua manaˈonaˈo pinepine au i teie fenua Hitia o te râ. Ua feruri au i te taiva ore o teie nunaa tapone no ta ratou mau fatu taata e to ratou emepera. E rave rahi mau taata Tapone o tei pûpû i to ratou ora no teie mau faatere taata nei. I roto i te piti o te tamaˈi rahi, ua pohe te mau paireti kamikaze no te emepera na roto i te faaûraa i to ratou manureva i nia i te mau haapupuraa auahi a te mau pahi enemi. Te haamanaˈo ra vau i to ˈu manaˈoraa e mai te peu e mai teie te huru o te taiva ore o te nunaa Tapone i te mau fatu taata, eaha ˈtu ïa ia ite ratou i te Fatu mau ra o Iehova?
I to matou tapaeraa ˈtu i Tapone, e hitu anaˈe mitionare i reira e te tahi feia poro no te fenua taatoa. Ua haamata paatoa matou i te rave i te ohipa, e ua tutava vau no te haamaitai i to ˈu ite o te reo e ua nehenehe au e haamata i te mau haapiiraa bibilia e e rave rahi mau taata o tei tiaoro i te Atua i roto i to ratou mafatu. E rave rahi i rotopu i taua feia haapii bibilia matamua ra o tei tapea noa i to ratou haapao maitai e tae roa mai i teie mahana.
Te taviniraa mitionare e ta mâua mau tamarii
Nafea mâua ia faanaho i te taviniraa mitionare e ta maûa e toru tamarii nainai? Inaha, o Iehova te puai o tei turu mai ia mâua. Ua faatae mai te Taiete i te tahi tino moni, e ua nira o Masako i te ahu no ta mâua mau tamarii. Hau atu, ua fanaˈo matou i te tauturu no ǒ mai i to ˈu mau metua ra.
I muri aˈe i to ˈna faaotiraa i ta ˈna tau haapiiraa tuarua, ua tavini o Loy i te amaa Tapone a te Watch Tower Bible and Tract Society tau taime. Teie râ, no te tahi maˈi, ua faaoti atura oia e hoˈi i Vaihi no te rapaau ia ˈna. Te tavini nei o ˈna e ta ˈna vahine ia Iehova ma te haapao maitai i Kalifonia i teie nei. Na roto i to raua faaipoiporaa, ua fanaˈo mâua e maha mootua haapao maitai. Ua bapetizo-pauroa-hia ratou, e te tavini nei hoê e ta ˈna vahine i te Betela no Brooklyn, te pu rahi a te mau Ite no Iehova.
Ua horoa-atoa-hia te tiaraa mitionare na ta mâua nau tamahine, o Thelma e o Sally, i to raua paariraa mai. Te tavini nei o Thelma i teie nei ei mitionare i te oire no Toyama. Ua faaipoipo o Sally i te hoê taeae mitionare, o Ron Trost, e ua tavini raua ei mitionare i roto i te ohipa tiaau ratere i Tapone hau atu i te 25 matahiti.
Mai Apatoerau mai e tae atu i Apatoa
I muri aˈe i to matou faaearaa e piti matahiti i Tokyo, ua tonohia ˈtura matou e piti matahiti i Osaka. Ua tonohia ˈtura matou i muri iho i Sendai, i reira to matou taviniraa e ono matahiti. Ua faaineine teie mau matahiti i Sendai ia matou no te mau tuhaa fenua i te motu apatoerau roa no Tapone, o Hokkaido. I Hokkaido ta mâua nau tamahine fanaˈoraa i te tiaraa mitionare. I reira atoa to matou haamatauraa i te mau anuvera o te tau toetoe o te topa i te tahi taime i raro mai i te aore. E ere roa ˈtu ïa hoê â huru e te ahuarai haumǎrû no Vaihi!
E i te hoê mahana, ua faataehia maira te hoê titauraa apî na roto i te hoê rata no ǒ mai i te Taiete ra. Ua anihia mai au e iriti i te hoê piha a te amaa i Okinawa, tei raro aˈe noa râ i te mana a te mau Hau amui no Marite. Ua riro te faarueraa i te hiti apatoerau toetoe no Tapone no te haere atu i te mataeinaa i te pae apatoa roa o Tapone ei tauiraa rahi te tia ia faaruru. Eaha ïa ta ˈu e rave? Noa ˈtu e ua manaˈo vau e eita e maraa ia ˈu, ua tapae atura vau i Okinawa i te avaˈe novema 1965, ma te apee-noa-hia mai e ta ˈu vahine taiva ore. Hoê anei huru te oraraa i Okinawa e te oraraa i Tapone? Eaha ïa no te ihotumu? E farii anei te mau taata i te poroi faaora a Iehova?
I to matou taeraa mai, aita i naeahia e 200 feia poro i Okinawa. I teie nei, ua hau atu ïa i te 2 000. I matamua ra, e ohipa au ei tiaau haaati i te afa-taime, e te tahi afa-taime, ei tiaau no te amaa. Ua tauturu te ratereraa na roto i te mau motu ia ˈu ia faatupu i te mau taairaa piri roa e te mau taeae i reira, e ua riro te taviniraa ia ratou ei faufaa rahi no ˈu.
Aita anei e fifi?
Aita to mâua oraraa mitionare i erehia i te fifi. I te hoê tere faafaaearaa i te mau Hau amui no Marite i te matahiti 1968, ua roohia o Masako i te maˈi e ua titauhia e ia tǎpǔhia oia. Ua tatarahia te hoê puu ino i roto i to ˈna aau e ua ora roa mai oia. Aita mâua i fanaˈo i te parururaa i te pae rapaauraa, e ua haapeapea mâua peneiaˈe eita mâua e nehenehe e hoˈi i ta mâua tuhaa fenua. I to mâua maere rahi, ua haapao te mau hoa i roto i te faaroo i te mau mea atoa.
No ˈu iho nei, te ora nei au e te mau fifi matauhia e te feia i roohia i te omaha tihota. Noa ˈtu e aita to ˈu mata i po roa, aita vau e ite maitai ra. Teie râ, na roto i te aroha faito ore o Iehova, e nehenehe ta ˈu e fanaˈo i te maa pae varua na roto i te faarooraa i te mau ripene o Te Pare Tiairaa e te A ara mai na! E tauturu atoa mai te mau taeae e te mau tuahine i roto i te faaroo na roto i te taioraa mai i te tahi mau tumu parau.
Nafea vau e nehenehe ai e tamau noa i te horoa i te mau oreroraa parau huiraatira maoti to ˈu mata mohimohi? A tahi, e haruharu vau i ta ˈu mau oreroraa parau e i muri iho e faataˈi au na roto i te mau ravea haapurororaa reo a apa noa ˈi au i te rima. Teie râ, na nia i te manaˈo o ta ˈu tamahine, ua haamaitai au i teie ravea. I teie nei e haruharu vau i ta ˈu mau oreroraa parau i nia i te hoê haruharu ripene iti e e vauvau atu vau na roto i te faarooraa e te mau taoˈa faaroo tariˈa i ta ˈu oreroraa parau haruharuhia.
Ia farerei anaˈe mâua i te mau fifi mau, eita mâua e mairi i te tiaoro atu ia Iehova. I te pae hopea, e au ra e i te mau taime atoa, e hau aˈe te mau haamaitairaa no ǒ mai ia Iehova ra no te arai i te fifi i te mau fifi iho. Te tamau-noa-raa i roto i ta ˈna taviniraa, tera anaˈe te ravea no te faaite i to tatou mauruuru.
I muri aˈe e 23 matahiti i Okinawa, ua tono-faahou-hia mâua i te hoê â vahi o te fenua o ta mâua i tavini i to mâua tae-matamua-raa mai i Tapone. Ua haamauhia te pu a te Taiete e te fare mitionare rahi roa ˈˈe i nia i te fenua matamua o taua fare tahua piti ra i Tokyo, tei hoohia mai e te taeae Haslett e rave rahi matahiti i teie nei.
Taa ê atu ia mâua o Masako, e 11 o to mâua mau fetii o te tavini nei ei mitionare i Tapone. Te faariro nei ratou paatoa ei haamaitairaa rahi i te iteraa i te maraaraa o ta Iehova i faatupu i roto i teie fenua mea puai te ihotumu o na faaroo Bouddha e Shinto. Mea nainai roa te haamataraa o te ohipa i Tapone, tera râ, ua faahotu te puai o Iehova i te hoê “fenua” tei hau atu i te 167 000 feia poro o te parau apî maitai.—Isaia 60:22.
I to ˈu tiaororaa ˈtu i te Atua, ua pahono mai oia ia ˈu. I to ˈna titauraa mai ia ˈu, ua farii vau i ta ˈna aniraa. Te manaˈo nei mâua ta ˈu vahine e ua rave mâua i te mea e tia ia mâua ia rave. E o outou? Ia titau anaˈe mai to outou Poiete ia outou, e pahono anei outou?
[Hohoˈa i te api 28]
Te fetii Tohara e to ratou mau hoa pionie i Vaihi, 1942
[Hohoˈa i te api 29]
Te mau tamarii Tohara i Gileada i te matahiti 1948
[Hohoˈa i te api 31]
Oaoa i to raua pahonoraa i te titauraa, ua naeahia o Shinichi e o Masako Tohara e 43 matahiti i roto i te taviniraa mitionare