A hiˈo na eaha ta Iehova i rave no matou nei!
“UA PURE noa na matou ia tupu teie ohipa,” o ta te hoê taata ïa i parau. Ua ara te tahi atu taata i te mau poipoi atoa i te hora maha no te pure. E pure i te aha? “E pure e ia tae i te hoê mahana e fanaˈo matou i te tiamâraa no te haamori ia Iehova ma te ore e tapuni,” o ta ˈna ïa i parau. I te avaˈe tenuare 1992, i to te mau Ite no Iehova no Etiopia haaputuputuraa i Addis-Abeba no ta ratou Tairururaa mataeinaa “Te mau hoa o te tiamâraa,” mea papu maitai e ua pahonohia mai teie mau pure haehaa e te haavare ore.
Ua riro teie tairururaa i Etiopia ei tapao faaite e te taui ra te mau ohipa i Afirika. I te mau matahiti i mairi aˈenei, ua oaoa te mau Ite no Iehova i roto e 13 fenua i te fanaˈoraa i te tiamâraa i mua i te ture i te vahi ua opanihia aore ra ua taotiahia ta ratou ohipa na mua ˈˈe. I Etiopia, ua hope e 34 matahiti opaniraa a te hau i te 11 no novema 1991, i to te mau tia a te hau faatiaraa ia ratou i mua i te ture e to ratou haamanaraahia. Ma te ore e tiai, ua rave aˈera te mau Ite i te mau faanahoraa no te faatupu i te hoê tairururaa nunaa rau. Teie râ, aita ratou i manaˈo e e haaputuputu mai te hoê nahoa e 7 573 taata i te Tahua o te oire no Addis-Abeba. No te rahiraa o te feia i ruru mai, mai te mea ra e te moemoeâ ra ratou. Aita ratou i faaea i te parau te tahi e te tahi e: “E taeae e, a hiˈo na i ta to tatou Atua o Iehova i rave no matou nei!”—A faaau e te Salamo 66:1-5; 126:1.
I te mea e e 34 matahiti te opaniraahia te ohipa, ua farereihia ïa te tahi mau fifi manaˈo-ore-hia. Aita te pae rahi i ite i te himene i te mau himene nehenehe mau o te Basileia. Nafea ïa ratou e haapii ai i te himene na mua ˈˈe i te tairururaa? E maha ahuru himene, e tae noa ˈtu na himene e 17 no roto i te porotarama o te tairururaa, o tei hurihia na roto i te reo Amharique. I muri iho, ua faanahohia te hoê pǔpǔ himene taa ê no te haruharu i te mau himene i nia i te hoê ripene. Ua faataehia ˈtu te hoê ripene i te mau amuiraa tataitahi o te oire pu, e ua faataa te amuiraa taatoa e 30 minuti na mua ˈˈe e i muri aˈe i te mau putuputuraa no te haapii i te mau himene. Eaha te faahopearaa? Ua î roa te tahua i te mau reo himene rotahi e te oaoa i te tairururaa.
No te tahi mau haafifiraa i te pae hitia o te râ o te fenua, ua tâpûhia te purumu o te oire na Diredawa e Harar mai. O te manureva anaˈe te ravea no te ratere mai taua mau vahi maira. I te mea e eita e pee ia ratou ia aufau i te titeti manureva, ma te manaˈo papu râ e tae atu i te tairururaa, e vau taeae no Harar o tei haere atu i te hoê pu a te nuu e o tei ani e ia ratere ratou na nia i te hoê manureva a te nuu. Ua maere roa ratou i te fariiraahia ta ratou aniraa. Ua fanaˈo atura ratou i te hoê tere tamoni ore no te haere atu i te tairururaa!
I to ratou iteraa e ua pahonohia mai ta ratou mau pure, ua tahe te mau roimata oaoa o teie mau taeae Etiopia, o tei faaoromai i te mau tamataraa e te mau hamani-ino-raa i roto i na toru ahuru matahiti i mairi aˈenei e o tei ite i to ratou mau hoa i te haapoheraahia no to ratou faaroo. Ua parau te hoê tia e: “Ua taˈi au mai te omuaraa mai â o te tairururaa.” Te tahi ra: “Mai te peu e e nehenehe ta outou e taio i roto i to ˈu mafatu, e ite ïa outou i to ˈu oaoa rahi.” Oia mau, auê ïa ohipa faahiahia ta Iehova i rave no teie mau Ite haapao maitai!—Salamo 66:16, 19.
Te tiamâraa rahi aˈe i Afirika Tooa o te râ e no Ropu
Benin, o te tahi atu ïa fenua i reira te ohipa a te nunaa o Iehova i te faatiamâraahia i mua i te ture aita i maoro aˈenei. Eaha te huru o te mau Ite no Iehova? Ua farii te hoê taeae orero i te hoê putuputuraa kerisetiano i reira e: “Ua riro mau â te tiamâraa o te haamoriraa i roto i teie fenua ei ô no ǒ mai ia Iehova ra.” Oia mau, e mauruuru rahi to te mau tavini o Iehova i reira i te mea e te fanaˈo nei ratou i teie nei i te tiamâraa otia ore no te haaputuputu i roto i te haamoriraa e no te paraparau i to ratou mau taata-tupu no nia i te Basileia o Iehova—e mau tiamâraa ta te rahiraa o tatou nei e farii ohie noa nei.
Nafea ratou e faaite ai i to ratou oaoa? Ua faataa te taeae orero i faahitihia i nia nei i te hoê o te mau ravea ia ˈna i parau e: “Te faahohoˈa ra ta matou tuhaa i roto i te pororaa—ia haere iho â râ matou na te mau fare e te parau apî maitai—i to matou mauruuru no teie tiamâraa.” I Benin, o te ohipa iho â ïa i itehia. Ei haapapuraa, a hiˈo na i te numera o te mau pionie. I te avaˈe tenuare 1990, te avaˈe i reira te tatararaahia te opaniraa e 14 matahiti, e 77 feia poro o tei haamata i te taviniraa pionie tamau ma te taime taatoa. E piti matahiti i muri aˈe, ua hau atu teie numera i te tataitoruhia, ua naeahia e 244!
E ere ïa te auraa e e ere te mau Ite no Benin i te mea itoito na mua ˈˈe te opaniraa e tatarahia ˈi. Inaha, ua faatupu to ratou faaoromai tamau i te hoê mana hohonu i nia i te hoê tia faehau o tei tonohia i te hoê aua faehau i reira to ratou afairaahia mai ia tapeahia ratou. I te mea e no to ratou hinaaro e tavini ia Iehova, mea pinepine ratou i te tapeahia, ua farerei tamau noa ïa oia ia ratou. Ua faahaamanaˈo noa râ te reira ia ˈna i te mau tauaparauraa bibilia oaoa mau o ta ˈna i faatupu e o ratou na mua ˈtu a fanaˈo ai ratou i te tiamâraa i mua i te ture.
I te pae hopea, ua faaara to ratou faaroo puai i te hoê hiaai i te pae varua i roto ia ˈna. Ua haere atura oia i roto e rave rahi mau ekalesia e mau pǔpǔ faaroo, aita râ to ˈna hiaai i mâha. I muri noa ˈˈe i te tatararaahia te opaniraa i te avaˈe tenuare 1990 to ˈna neheneheraa e tauaparau ma te tiamâ no nia i te Bibilia e te mau Ite e to ˈna iteraa i te pahonoraa i to ˈna hinaaro i te pae varua. Ua bapetizohia o ˈna i teie nei, e te tavini nei oia ei pionie. I roto i te hoê auraa, te faahaamanaˈo ra to ˈna tauiraa i te mau taeae no Benin i te ohipa i tupu i nia ia Saulo no Tareso: “E te taata i hamani ino mai ia tatou i mutaa ihora, te [faaite] nei ïa i te parau [apî maitai o te faaroo].”—Galatia 1:23.
I te avaˈe titema 1991, ua haamanahia te mau Ite no Iehova i roto i te tahi atu fenua no Afirika Tooâ o te râ, o Niger, ei taatiraa tiamâ i mua i te ture, e ua hope te mau taotiaraa atoa i nia i ta ratou ohipa. I reira atoa, ua itehia te hoê fariiraa oaoa. Te faataa ra te amaa no Nigeria, o te haapao ra i te fenua Niger, i te huru fariiraa i te hoê tairururaa: “I muri aˈe i te oreroraa parau peretiteni i te tairururaa no Maradi i te mahana pae, ua faaarahia ˈtu te mau taeae e i teie nei, ua noaa mai te tiamâraa i mua i te ture i Niger. Ua oaoa roa ratou e ua haapopou ratou e rave rahi minuti. I te hopearaa o te rururaa, ua faaite tahaa te mau taeae i to ratou oaoa, ma te apapa te tahi e te tahi e te oaoaraa i teie parau apî maitai.” E nehenehe tatou e feruri i teie hohoˈa, e te oaoa nei tatou na muri ia ratou.
Nafea te mau taeae i reira ia faaohipa i to ratou tiamâraa apî? Aita te hoê tuahine pionie i Niger i feaa noa ˈˈe no nia i te pahonoraa i teie uiraa. Te papai ra oia e: “Te faaite ra te mau ohipa e tupu ra e, i roto i ta matou tuhaa fenua i Niger, mea rahi roa te feia o te haere mai i rapae ia Babulonia Rahi hou te hopea e tae mai ai. Ei haapapuraa, ua tapao vau mai te 80 e tae atu i te 85 hoˈi-faahou-raa e farerei i te mau avaˈe atoa e ua aratai au e 13 aore ra e 14 haapiiraa bibilia, noa ˈtu e ua horoa ˈtu vau e rave rahi o te feia i anaanatae mai i te tahi atu feia poro.” Te na ô faahou ra teie tuahine haapao maitai e: “No to ˈu mau fifi i te pae tino, eita ta ˈu e nehenehe e rave ia au i ta ˈu e hinaaro ra i roto i te pororaa, tera râ, e rave te taata taitahi i te maraa ia ˈna.”
I Rwanda, i Afirika no Ropu, ua taui roa atoa te huru tupuraa o te mau Ite no Iehova. I te avaˈe eperera 1992, ua matara mai te hoê papai e na ô ra e e faanahonahoraa tiamâ ratou i teie nei i mua i te ture. Ua noaa mai teie papai i te hoê â hebedoma e te oroa Haamanaˈoraa, e ua putapû roa na 1 526 feia poro no Rwanda i te iteraa e 6 228 taata i te haereraa mai i teie oroa. E faaite anei teie mau taeae herehia i to ratou oaoa e to ratou mauruuru na roto i te ohipa hau atu â i roto i te pororaa i te parau apî maitai? Papu maitai! I roto i taua avaˈe no eperera ra, ua naeahia i te feia poro o te amuiraa te faito au noa e 27.7 hora i roto i te pororaa e e 17 hoˈi-faahou-raa e farerei, ma te faatere i te numera au noa e 2.4 haapiiraa bibilia. E tau 40 % o ratou o tei rave i te tahi huru o te taviniraa taime taatoa.
Faatiamâhia i mua i te ture i te pae apatoa no Afirika
I raro mai, i te pae apatoa no Afirika, ua fanaˈo e piti fenua nehenehe mau, o Mozambique raua o Angola, i te haumǎrû o te tiamâraa. I Mozambique, ua horoahia te faatiamâraa i mua i te ture i te avaˈe febuare 1991. I te mea e ua mǎrû mai te huru tupuraa i reira, ua tono atu te Watch Tower Bible and Tract Society i te mau mitionare i taua fenua ra, o tei vavahi-roa-hia e te tamaˈi tivila. Ua ite te mau mitionare i te hoê repo hotu. Te titau-rahi-hia nei te mau buka bibilia—te buka iho â râ Te uiui nei te mau taurearea—Mau pahonoraa ohie. Te faaite mai nei te hoê mitionare e ua vaiiho oia e 50 buka i roto noa e piti hora e te afa.
Te pahono oioi nei te feia anaanatae. Ua haere atu te hoê mitionare e farerei i te hoê taata i te hoê vahi tei horoahia mai e te Taiete, e tei roto hoi teie taata i te nuu faehau. Ua tupu ihora te hoê aparauraa maitai roa e teie taata e tae noa ˈtu e piti o to ˈna mau fetii. I te hoˈi-faahou-raa e farerei, ua faatupuhia te tahi atu aparauraa hotu mau e teie taata e e pae feia ê atu. Ua farii aˈera ratou i te hoê titauraa ia haere atu i te oreroraa parau huiraatira e te tuatapaparaa o Te Pare Tiairaa—i roto noa e maha mahana.
I Angola, ua fanaˈo te mau Ite i te tiamâraa rahi atu â o tei hope na roto i te tiamâraa o ta ratou ohipa i mua i te ture i te avaˈe eperera 1992. Mea nafea to ratou faaohiparaa i to ratou tiamâraa rahi aˈe? Te apiti nei ratou i roto i te pororaa! Te vai ra tau 17 000 feia poro i Angola, e te faatere nei teie mau taata poro fatata e 60 000 haapiiraa bibilia. Auê ïa maraaraa oaoa no a muri aˈe e!
Te apiti nei te feia apî i roto i te pororaa
I roto i teie mau fenua i reira ua faatiamâhia te ohipa pororaa i mua i te ture aita i maoro aˈenei, te faaite atoa nei te feia apî e te feia aitâ i bapetizohia ˈtura i to ratou mauruuru na roto i te ohiparaa i roto i te taviniraa. I te Repubilita no Cape Verde, i reira ua faatiamâhia te mau Ite no Iehova i mua i te ture i te avaˈe novema 1990, i te hoê tairururaa, ua tia maira te hoê taurearea vahine e 17 matahiti no te faaite i to ˈna faaroo i mua i te aro o te taata. I muri aˈe i te bapetizoraa, ua ite aˈera te hoê taata mataitai i te hoê nahoa taata i te haaatiraa mai ia ˈna. Ua haere atura oia e haapopou ia ˈna e ua ani ihora e o vai teie mau taata. “Oh,” o ta ˈna ïa i pahono atu, “o te feia ïa o ta ˈu e haapii ra i te Bibilia.” Te faatere nei oia e hitu haapiiraa, e tei reira ratou no te haapopou ia ˈna no to ˈna bapetizoraa. Ua tuu ê na oia i ta ˈna parau aniraa no te tavini ei pionie tauturu e te tiai ru nei oia i te faaî i te mau titauraa no te riro ei pionie tamau a muri aˈe.
Ua anihia te hoê tamahine e ahuru matahiti no Angola mai te peu e e taata poro anei oia. Ua pahono mai oia e: “E.” Te faatere ra anei oia i te mau haapiiraa bibilia? “Papu maitai.” Ehia? “E hitu,” o ta teie tamahine iti e ahuru matahiti ïa i pahono mai.
Te taio nei tatou i roto i te buka Ohipa e i te hoê taime i te senekele matamua, “e hau atura to te mau [amuiraa] ra i reira e ati noa ˈˈe Iudea atoa e Galilea, e Samaria hoi; itoito atura, e te mǎtaˈu hoi [ia Iehova] i to ratou haerea, e ma te aˈo hoi a te [varua moˈa], rahi atura ratou.” (Ohipa 9:31) Te pure nei tatou e ia riro atoa teie ei tau hau no to tatou mau taeae i Afirika. Te oaoa nei tatou e o ratou atoa a faaitoitohia ˈi ratou, e te pure nei tatou e ia vai te varua o Iehova i nia ia ratou a faaohipa ˈi ratou i to ratou tiamâraa no te haaparare i te parau apî maitai e ia haere noa ˈtu ratou i te rahi.
[Hohoˈa fenua i te api 24]
(Hiˈo i te papai)
Fenua ua faatiamâhia te mau Ite no Iehova i mua i te ture aore ra ua tatarahia te mau opaniraa
1. Te Gambia, titema 1989
2. Benin, tenuare 1990
3. Repubilita no Cape Verde, novema 1990
4. Mozambique, febuare 1991
5. Ghana, novema 1991
6. Etiopia, novema 1991
7. Congo, novema 1991
8. Niger, titema 1991
9. Togo, titema 1991
10. Chad, tenuare 1992
11. Kenya, mati 1992
12. Angola, eperera 1992
13. Rwanda, eperera 1992
[Hohoˈa i te api 23]
I Benin, te tairi ra te hoê taata poro o te Basileia i te mau parau a Mataio 24:14 i nia i ta ˈna pahu
[Hohoˈa i te api 25]
I roto e rave rahi mau fenua no Afirika, te faaohipa maitai nei te mau kerisetiano mau i to ratou tiamâraa apî
[Hohoˈa i te api 26]
Te faataipe nei te mau Ite apî i to ratou pûpûraa ia ratou iho no Iehova na roto i te bapetizoraa i roto i te pape