VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • g95 8/10 api 25-30
  • Te hoê ofai pupuhi tei taui i to ˈu oraraa

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te hoê ofai pupuhi tei taui i to ˈu oraraa
  • A ara mai na! 1995
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te ohipa tei tarai i to ˈu oraraa
  • Te haamauraa i te hoê tapao i roto i te oraraa
  • Fatata roa i te pohe
  • Te mau tamataraa o te faatitiaifaroraa
  • I te fare i te pae hopea!
  • Te faarururaa i te hepohepo
  • Ua pahonohia ta ˈu pure
  • Ua maitai mai to ˈu tino
  • Ua tupu ta ˈu opuaraa
  • To ˈu mauruuru no te turu aueue ore a Iehova
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1993
  • Ua ite i te tamahanahanaraa i te taime i hinaaro roa ˈi au i te reira
    A ara mai na! 2015
  • Ino roa ˈˈe i te maˈi SIDA!
    A ara mai na! 1989
  • “Ua hurihia i raro, aita râ i pohe roa”
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1995
A ara mai na! 1995
g95 8/10 api 25-30

Te hoê ofai pupuhi tei taui i to ˈu oraraa

TE OHIPA maitai roa ˈˈe o ta te mau metua e nehenehe e rave no ta ratou mau tamarii o te faaôraa ïa i roto ia ratou i te hoê ite no nia i to ratou Poiete e te hoê hiaai e tavini ia ˈna. Na te hoê ati o ta ˈu i farerei i to ˈu apîraa i tauturu ia ˈu ia haafaufaa i teie parau mau.

Hou a faataa ˈi i te ohipa i tupu—hau atu i te 20 matahiti i teie nei—a vaiiho na ia ˈu ia faatia rii atu i to ˈu oraraa i to ˈu paariraa i te pae apatoa i te mau Hau Amui no Marite. No nia roa ïa i to ˈu manuïaraa mai i te faaruru i te mau ati rahi.

Te ohipa tei tarai i to ˈu oraraa

Ua fanauhia vau i roto i te oire Birmingham, i Alabama—te hoê tuhaa no Apatoa hohonu tei faataa-ê-hia no to ˈna iri—i te avaˈe tenuare 1955. E vau noa to ˈu matahiti, i paaina ˈi te hoê topita i pihai iho mai i to matou fare o tei vavahi roa i te hoê fare pure a faatupuhia ˈi te mau haapiiraa sabati. Ua horo mai te mau tamarii ereere tei riaria roa, e rave rahi hoê â to matou matahiti, ma te tuô; ua î vetahi i te toto e te aue ra. E maha tei pohe—haapohehia e te mau taata iri uouo.

E ere i te mea otahi teie mau huru ati i Apatoa. I te tau veavea i muri iho ua taparahi-pohe-hia e toru taata rave ohipa tivila i Mississippi. Ua faaruru matou paatoa i taua mau mahana riaria ra o te huenaneraa o te nunaa.

E Ite no Iehova to ˈu metua vahine, e o Papa i muri iho i te matahiti 1966. Aita i maoro ua tufa to matou utuafare taatoa na te feia tapiri i to matou tiaturiraa o te hoê ao apî o te hau niuhia i nia i te Bibilia. (Salamo 37:29; Maseli 2:21, 22; Apokalupo 21:3, 4) I te mau mahana maa atoa i te roaraa o te tau veavea i te pae hopea o te matahiti 1960, ua haere matou i te tuhaa fenua aita i ravehia ˈtura i rapaeau ia Birmingham no te poro. I reira, aita te mau taata i faaroo aˈenei i te parau no nia i te mau Ite no Iehova aore ra te poroi o te Basileia o ta matou e poro ra. Aita ratou i ite atoa i te iˈoa o te Atua, Iehova. (Salamo 83:18) I te roaraa o taua mau taime huehue ra, ua oaoa mau â vau i te paraparau i te mau taata no nia i te opuaraa a Iehova e mono i teie ao tahito viivii na roto i te hoê fenua o te faarirohia ei paradaiso.—Luka 23:43.

Te haamauraa i te hoê tapao i roto i te oraraa

I te avaˈe no titema 1969, ua faataipe au i to ˈu pûpûraa ia ˈu iho no Iehova na roto i te bapetizoraa i te pape. Ua pure au ia Iehova e ua faaite au ia ˈna i to ˈu hinaaro rotahi e faariro i te taviniraa ma te taime taatoa ei ohipa. Tau hebedoma i muri iho, ua maitihia o Papa no te tauturu i te amuiraa nainai i Adamsville, te tahi tau kilometera noa ia Birmingham. Ua faauˈana teie tauiraa i te tuhaa fenua i to ˈu hiaai e riro mai ei pionie, aore ra ei tavini ma te taime taatoa. I te mau taime atoa i te roaraa o te mau matahiti haapiiraa teitei, ua rave au i te taviniraa pionie ma te taime poto piihia i teie nei te taviniraa pionie tauturu, o te titau ra ia rave e 75 hora taviniraa i te avaˈe hoê.

Ua opua vau e haapii i te hoê ite aravihi no te faaineine ia ˈu no te taviniraa ma te taime taatoa i muri aˈe i ta ˈu faatuiteraa. I te matahiti hopea râ o ta ˈu haapiiraa, ua faaruru vau i te hoê tautooraa. Tei roto vau i te hoê pǔpǔ tamarii haere haapiiraa taa ê tei manuïa, e i te hoê mahana ua afaihia vau i te hoê fare haapiiraa tuatoru i pihai iho mai no te tahi mau hiˈopoaraa no te haapiiraa teitei. I muri iho ua afaihia vau i roto i te piha o te taata aˈo. Ua mahutahuta oia e ua oaoa no ˈu. “Ua manuïa oe!” o ta ˈna ïa i parau. “E nehenehe oe e haere i te mau huru haapiiraa tuatoru atoa ta oe e hinaaro!” Ua hinaaro o ˈna e ia faaî oioi au i te mau parau no nia i te haapiiraa.

Ua peapea vau no te mea aita vau i faaineinehia no te reira. Ua faataa oioi atura vau i ta ˈu mau opuaraa no te riro mai ei tavini ma te taime taatoa e ia imi i te hoê ohipa rapaeau afa taime no te turu ia ˈu iho i roto i te taviniraa. Ua parau atoa vau ia ˈna e i te pae hopea, mai ta te tahi atu mau Ite i rave, te hinaaro nei au e riro mai ei mitionare i roto i te hoê fenua ěê. Tera râ, e mai te huru ra e aita o ˈna i faaroo mai ia ˈu. Ua parau mai o ˈna ia ˈu e mea aravihi roa vau i te pae o te ite aivanaa e mai te peu e e haere au i te hoê fare haapiiraa tuatoru i reira, ua papu ia ˈna e e noaa ia ˈu i te hoê ohipa i roto i te hoê pu ite aivanaa.

“Gloria, a rave i ta oe mau ohipa faaroo i te mau hopea hebedoma noa,” o ta ˈna ïa i parau mai, “e teoteo noâ to oe nau metua ia oe.” Ua manaˈo vau e te faaino maira o ˈna i to ˈna faahua-parau-raa e na ta ˈu nau metua i titau ia ˈu ia haamau i te tapao o te taviniraa ma te taime taatoa. Ua faateimaha mai o ˈna ia ˈu, mai te huru ra e aita roa ˈtu vau e tâuˈa ra e e turu ra i te nunaa ereere taatoa ma te patoi atu i teie haamaitairaa rahi. Tera râ, ua mau papu vau. I muri aˈe i te faatuiteraahia, maoti râ i te tamau i te hoê haapiiraa i te fare haapiiraa tuatoru, ua haamata vau i te rave i te ohipa afa taime ei papai parau.

Ua imi au i te hoê hoa pionie, aita râ i itehia e au. I te haereraa mai te hoê tiaau ratere i roto i ta matou amuiraa, ua faaite au ia ˈna i to ˈu fifi. “Aita e faufaa no oe i te hoê hoa,” o ta ˈna ïa i parau. Ua papai oia i te hoê tabula ohipa maoti te reira e nehenehe ai au e amo i ta ˈu mau ohipa taaihia i te ohipa rapaeau e ia navai atoa to ˈu taime no te rave i te taviniraa pionie. E mea tia roa te tabula ohipa. No to ˈu oaoa rahi tapao atura vau i te 1 no febuare 1975, ei taio mahana haamataraa i te taviniraa pionie.

Tera râ, tau mahana i muri iho, i te 20 no titema 1974, a hoˈi ai au i te fare mai te hoê fare toa mai, ua tanohia vau i te hoê ofai pupuhi.

Fatata roa i te pohe

Te tarava noa ra vau, ua ite roa vau te tahe-noa-raa to ˈu toto. Te haamanaˈo ra vau i to ˈu manaˈoraa e te pohe ra vau. Ua ani au ia Iehova ia faaora mai ia ˈu no te faataa ia Mama e e nehenehe atoa te hoê utuafare o te tavini taatoa ra ia Iehova e farerei i teie huru ati ino mau. Noa ˈtu e ua matau matou i te irava o te Bibilia oia hoi ‘e roohia paatoa i te tau e te tupuraa manaˈo-ore-hia,’ aita vau i manaˈo e ua ineine matou no te faaruru i teie huru ati rahi.—Koheleta 9:11.

Ua tano te ofai pupuhi i te pae aui o te arapoa, o tei tâpû i te mau uaua uira i roto i to ˈu mootuaio. Ua ino to ˈu reo e te hutiraa aho. Aita vau i manaˈo e e ora vau hau atu i te piti mahana. Parau atura ratou i muri iho e “piti hebedoma.” Tera râ ua ora mai au. I te tupuraahia i te maˈi mahaha, ua tuuhia vau i roto i te hoê matini hutiraa aho aravihi atu â. I te pae hopea, ua maitai mai au, e ua faanahohia te tahi mau ravea faatitiaifaroraa.

Te mau tamataraa o te faatitiaifaroraa

Aita vau i hepohepo i te mau hebedoma matamua. Aita vau e tâuˈa ra. E mea maitai te mau taata atoa i te Pu Faatitiaifaroraa Paniora i Birmingham e ua rohi ratou no ˈu. Haamata ˈtura vau i te faaroo mai te mau tuati mai e ua manaˈo te mau taote e e paruparu roa to ˈu tino taatoa, a tiraha noa ˈi, no te toea o to ˈu oraraa. Ua faataahia vau mai te hoê taata tei paruparu nau toopiti rima e nau toopiti avae i nia i te faito C2, te auraa ïa ua manaˈo ratou e vai noa vau i roto i te matini hutiraa aho no te toea o to ˈu oraraa, eita to ˈu reo e faaroo-maitai-hia.

Ua patia te mau taote i te hoê tito i roto i to ˈu trachée, mea na reira ïa vau e huti ai i te aho. I muri iho ua tuu te taata aravihi no nia i te mau mahaha i te hoê tito nainai roa ˈˈe no te ite e e nehenehe anei au e paraparau. Aita râ i itehia te taa-ê-raa. Faaoti atura ratou e na te uaua uira ino i haafifi i to ˈu aravihi e paraparau. Haamata ˈtura vau i te hepohepo mai taua taime ra, e aita te mau parau a vetahi ê i haamaitai mai ia ˈu. E au ra e te faaino maira te mau parau maitatai atoa ia ˈu. E taˈi noâ ïa vau.

Ua taa ia ˈu e mai te peu e te faataupupu ra te tahi mea i to ˈu huru i te pae varua, e piti ohipa o te nehenehe e tauturu mai—te pure tuutuu ore ia Iehova e te rohiraa i roto i te taviniraa, te faaiteraa ia vetahi ê i te mau parau mau o te Bibilia. (Maseli 3:5) Atira noa ˈtu, e mea ohie ia pure. E nehenehe ïa vau e na reira. Teie râ nafea ïa vau, no to ˈu nei tino, e rohi hau atu â i roto i te taviniraa?

Ua ani au i to ˈu utuafare ia afai mai i te mau vea o te Pare Tiairaa e te A ara mai na! e te tahi atu mau buka haapiiraa o te Bibilia o ta matou i faaohipa noa na i roto i te taviniraa, oia hoi Te parau mau e aratai i te ora mure ore ra, Te hau e te ino ore mau—No hea mai ïa?, e Teie oraraa aita ˈtu anei? Ua tuuhia te reira i te mau vahi atoa o to ˈu piha. E pinepine te mau tuati i te hiˈo mai ia ˈu ma te aroha e e ani mai ratou e: “Here, te vai ra anei te tahi mea o ta ˈu e nehenehe e rave na oe?”

E huri tia ˈtu vau i to ˈu mata i nia i te hoê buka, e e ani au i te taata ma te ore e haapaaina i te reo ia taio mai. E tapao ïa vau i te taime taioraa a te taata ei hora na ˈu i roto i te taviniraa. No te haamauruuru i te taata tei taio mai no ˈu, e pinepine au i te pûpû atu i te buka aore ra te vea. E tapao ïa vau i te reira ei buka vaiihohia e au. Ia taio te tahi atu taata no ˈu i te pitiraa o te taime, e tapao ïa vau e hoê hoˈi-faahou-raa e farerei. Na te tufaraa ˈtu i te reira i roto i te taviniraa i faaitoito noa ia ˈu, e oia atoa te mau rata mahanahana, te mau tiare, e te mau farereiraa a to ˈu mau taeae e mau tuahine kerisetiano e rave rahi.

I muri aˈe i te faatitiaifaroraa tau avaˈe te maoro, ua nehenehe au e faatia rii mai i to ˈu upoo i nia. Ua faaoti râ vau e titau ia hautiuti rahi atu â i to ˈu tino. No reira ua ani au ia hau atu â te taime i roto i te faaetaetaraa e te faaraveraa i to ˈu tino nei i te ohipa. I to ˈu aniraa ia tuuhia vau i nia i te hoê parahiraa turairai, ua parauhia mai ia ˈu e eita e nehenehe, eita to ˈu upoo e afaro noa ia faatiahia vau. Ua ani au ia ratou ia tamata noa.

I muri aˈe i te faatiaraahia na te mau taote, ua tauturu mai te vahine rapaau ia ˈu ia parahi i nia i te hoê parahiraa turairai. Ua vehîhia vau e te mau taamu mai te ouma tae atu i te tauupu, mai te humaha tae atu i te turi, e mai te turi tae atu i te avae. E au vau mai te hoê taata pohe mirihia. Teie hoi te hoê ravea parururaa ia ore to ˈu neˈiraa toto ia hauti e no te arai i te pepe haamoe i te hiroa. E mea aravihi teie raveraa! Teie râ, e nehenehe noa vau e tia e hoê hora te maoro i te mau taime atoa. Ua nehenehe râ vau e parahi—i muri aˈe i to ˈu faataravaraahia e 57 mahana te maoro!

I te fare i te pae hopea!

I te pae hopea, i muri aˈe e pae avaˈe, ua tatarahia te tito i roto i to ˈu trachée, e ua faatiahia vau ia hoˈi i te fare. I te avaˈe me ïa i te matahiti 1975. I muri iho, ua haere faahou vau i te pu faatitiaifaroraa no te rapaauraa. I te haamataraa o te tau veavea i te matahiti 1975, ua haamata vau i te haere i roto i te taviniraa kerisetiano na nia i to ˈu parahiraa turairai. Eita vau e nehenehe e rave rahi atu â, tera râ to rapaeau vau e to ˈu mau hoa Ite.

I te omuaraa o te matahiti 1976, ua titauhia vau no te hoê hiˈopoa-faahou-raa na te VRS (Tuhaa Aravihi no te Faatitiaifaroraa), te hoê taatiraa haapao i te aufauraa i te mau haamâuˈaraa o to ˈu faatitiaifaroraa. Ua manaˈo vau e te haere ra vau i mua. Ua haapii au i te peni i te mau hohoˈa e te hoê purumu peni tapeahia e to ˈu niho. Ma te faaohipa i te hoê raau iti mai teie te huru atoa, ua haamata vau i te patapata e i te papai atoa e te hoê penitara. I te mea hoi e na te VRS e aufau ra i te rahiraa o te mau haamâuˈaraa o to ˈu rapaauraa, ua hinaaro ratou e tauturu ia ˈu ia imi i te hoê ohipa e ia riro mai ei melo faahotu no te totaiete.

E mea huru maitai to te taata aˈo i te omuaraa, ua haamata râ oia i te ani ia ˈu ia haapuai i te paraparau. I taua taime ra eita to ˈu reo e paaina roa. Ani mai nei oia ia ˈu e: “Eita anei ta oe e nehenehe e faaafaro ia oe?”

Eita.

“A hautiuti na hoê noa rimarima,” o ta ˈna ïa i parau.

No te mea hoi e aita atoa vau i nehenehe e na reira, taora ˈtura o ˈna i ta ˈna penitara i nia i ta ˈna iri papairaa e parau atura ma te riri: “E mea faufaa ore oe!”

Ua faauehia vau ia hoˈi i te fare e ia tiai i ta ˈna niuniu. Ua taa ia ˈu i to ˈna peapea. Aita e taata maˈi na mua ˈˈe ia ˈu i te Pu Faatitiaifaroraa Paniora i tupuhia aˈenei i teie mau paruparu ino roa mai to ˈu. E mea moni roa te hoo o te mau matini faaohipahia i reira, e aita ta te taata haapao no te rave i te mau faaotiraa e faaueraa no nia i te mau mea e rave no te hoê taata maˈi paruparu roa mai ia ˈu nei. Tera râ, e mea mauiui roa ia haafaufaa-ore-hia oe, no te mea ua manaˈo aˈena vau mai te reira te huru.

Tau mahana i muri iho, ua taniuniuhia mai au e ua parauhia mai e aita faahou vau i nia i te porotarama. Ua manaˈo vau e ua tuuhia vau i te hiti. E ua topa faahou vau i roto i te tahi atu hepoheporaa.

Te faarururaa i te hepohepo

Manaˈo atura vau i te irava i roto i te Salamo 55:22, o te parau ra: “E tuu oe i ta oe hopoia ia Iehova ra, e na ˈna oe e tauturu mai.” Ta ˈu noa tapitapiraa oia hoi te hopoia a to ˈu nau metua i te pae moni, e ua faahiti au i te reira i roto i ta ˈu mau pure.

Ua faaino roa atoa to ˈu hepohepo i to ˈu tino, no reira i te tairururaa mataeinaa i taua tau veavea ra aita vau i nehenehe e tia mai. Ua faaroo vau i te porotarama a tarava noa ˈi. Ua faahitihia te mea i piihia te ohipa pionie tauturu i taua tairururaa ra i te matahiti 1976, e ua tapea mai te reira i to ˈu ara-maite-raa. E tia i te pionie tauturu ia rave e 60 hora i te avaˈe hoê i roto i te taviniraa, te hoê faito au noa e 2 hora i te mahana hoê. Ua manaˈo vau e e nehenehe au e rave i te reira. I muri iho, ua ani au i to ˈu teina o Elizabeth ia tauturu ia ˈu ia riro ei pionie tauturu. Ua manaˈo o ˈna e te hauti ra vau, i to ˈu râ faahoˈiraa i ta ˈu parau aniraa no te pionie i te avaˈe atete, ua na reira atoa o ˈna.

Ua tia ia Elizabeth ia tia oioi i nia e ia faaineine ia ˈu. Ua haamata mâua i te pororaa na roto i te niuniu paraparau. Oia hoi te taniuniuraa i te mau taata e te aparauraa ia ratou no nia i te mau haamaitairaa a te Atua no te mau taata i raro aˈe i te faatereraa a ta ˈna Basileia. Ua papai atoa mâua i te mau rata, na te mau taata iho â râ o tei hinaaro i te tamahanahanaraa. I te mau hopea hebedoma na te utuafare aore ra te mau hoa e turai i to ˈu parahiraa turairai i roto i te taviniraa na te mau uputa. Parau mau, i te mea hoi e ua paruparu roa to ˈu mau melo, te mea noa o ta ˈu e nehenehe e rave o te paraparauraa ïa no nia i te poroi no te Basileia, te faahitiraa i te mau irava, aore ra te aniraa ia vetahi ê ia taio mai i te Bibilia.

I te mahana hopea o te avaˈe, e 6 hora noa e toe ra no te faatia i ta ˈu na hora e 60 titauhia. Aita o Elizabeth i nehenehe e tauturu mai ia ˈu, no reira ani atura vau i to ˈu metua vahine ia tamau i te turu tua o to ˈu parahiraa turairai ia nehenehe au e parahi ma te afaro. I muri iho, ma te faaohipa i te hoê raau rii tapeahia e to ˈu niho, ua patapata vau i te mau rata e ono hora te maoro. Aita i tupu te mau faahopearaa mauiui! Ta ˈu noa râ i ite e ua rohirohi roa vau!

Ua pahonohia ta ˈu pure

I te hebedoma i muri iho, a parahi noa ˈi ma te afaro i nia i to ˈu parahiraa turairai, ua haere au i te Pu Faatitiaifaroraa Paniora no te hoê hiˈopoaraa. Ua maere roa to ˈu taote, o tei ore i ite atura ia ˈu mai to ˈu tuuraahia i te hiti i te porotarama i te haamataraa o te matahiti. Aita o ˈna i tiaturi i to ˈu maitairaa mai. “Eaha ta oe i rave na?” o ta ˈna ïa i ani mai. Na mua ˈˈe atoa e hope ai ta ˈu faatiaraa no nia i ta ˈu taviniraa, ua pûpû mai o ˈna i te hoê ohipa.

Ua uiui mai to ˈna mono ia ˈu e ua maere roa o ˈna i te mea ta ˈu i rave i roto i te taviniraa. Ua ani mai o ˈna ia ˈu ia apiti i roto i te mea e piihia ra te porotarama no te taata maˈi hiˈoraa maitai. Oia hoi e haapao ïa vau i te tahi atu taata maˈi o ta ˈu e tauturu. Ma te faaau atu i ta matou taviniraa, ua parau oia e: “Te reira hoi ta to outou mau taata e rave ra, e ere anei?” Ua maitihia vau no te tauturu i te hoê vahine maˈi paruparu fatata mai ia ˈu atoa.

Na roto i te mau ravea atoa, ua faarooroo te VRS i te mau parau apî no nia i te mea o ta ˈu e rave ra i roto i te taviniraa ma te tauturu a to ˈu utuafare. Ua maere roa ratou e ua titauhia e ia faahoˈi faahou mai ia ˈu i roto i te porotarama. Te auraa e noaa ïa i to ˈu utuafare i te tuhaa moni no te hoo mai i te matini taa ê e te rapaauraa ta ˈu e hinaaro no te tamau â i ta ˈu ohipa. Ua manaˈo vau e ua pahono mai te Atua i ta ˈu mau pure.

Ua maitai mai to ˈu tino

Ua ora mai to ˈu tino e e nehenehe au e faatia mai i to ˈu upoo, e hurihuri, e e tia. Auaa, ua fatata to ˈu aravihi taatoa e paraparau e afaro. Ma te faaohipa i te hoê raau iti i roto i te vaha, e nehenehe au e papai, e patapata, e faaohipa i te hoê niuniu paraparau tuatihia e te taoˈa haapuai reo, e e peni i te hohoˈa. Ua faaiteitehia te tahi mau hohoˈa o ta ˈu i peni maoti to ˈu vaha. Te tere nei au na nia i te hoê parahiraa turairai matini o ta ˈu e faahoro maoti to ˈu taa. Na te hoê matini uira e faauta i to ˈu parahiraa turairai i roto i to matou pereoo, e maoti te reira e nehenehe ïa vau e haere na te mau vahi atoa ta ˈu e hinaaro.

E mea rahi to ˈu fifi ia huti i te aho—ua riro te maˈi mahaha ei haamǎtaˈuraa tamau. I te tahi mau po e hinaaro vau i te mataˈi. I te matahiti 1984, ua fatata roa vau i te pohe no te hoê haaperaa. E rave rahi taime to ˈu tapearaahia e te matararaa mai i te fare maˈi. Mai reira mai râ ua afaro mai to ˈu oraora-maitai-raa. I te omuaraa o te matahiti 1976, ua rave au i te taviniraa pionie tauturu hoê aore ra e piti taime i te matahiti. Aita râ vau i oaoa roa. Te manaˈo noa ra vau i ta ˈu mau opuaraa i to ˈu taurearearaa ra o tei tapeahia na te hoê ofai pupuhi.

Ua tupu ta ˈu opuaraa

I te 1 no setepa 1990, ua apiti au i te pae hopea i roto i te mau pǔpǔ pionie ma te taime taatoa, o tei faatupu ïa i to ˈu hiaai mai to ˈu tamariiriiraa mai ra. I te roaraa o te mau avaˈe toetoe e poro vau ma te papai i te mau rata e ma te faaohipa i te niuniu paraparau tuatihia e te taoˈa haapuai reo. Ia mahanahana mai râ te tau, e apiti ïa vau i roto i te taviniraa na te mau fare. I te roaraa o te matahiti, te aratai ra vau i te mau haapiiraa bibilia i te fare o te taata ma te faaohipa i te niuniu paraparau tuatihia e te taoˈa haapuai reo.

Te tiatonu nei au ma te ru i te hoê tau no a muri aˈe nehenehe mau i roto i te Paradaiso i nia i te fenua nei ia faatiamâ mai o Iesu Mesia e te Atua ra o Iehova ia ˈu i teie parahiraa turairai. Te haamauruuru nei au ia Iehova i te mau mahana atoa no ta ˈna mau parau tǎpǔ no nia i te oraora-maitai-raa peepee e te neheneheraa e “ouˈauˈa noa ˈi mai te aili.” (Isaia 35:6) E e horo vau i te vahi atea o ta ˈu e nehenehe no te faahoˈi i te mau matahiti atoa i mâuˈa, e i reira e haapii au e nafea ia faahoro i te hoê puaahorofenua.

A tiai noa ˈi i taua taime ra, te oaoa rahi nei au i te riroraa mai ei melo no te nunaa oaoa o Iehova e te apitiraa ma te taatoa i roto i te taviniraa.—Faatiahia e Gloria Williams.

[Hohoˈa i te api 28]

Ta ˈu taviniraa kerisetiano—na te mau fare, na roto i te niuniu paraparau, te mau rata

[Hohoˈa i te api 29]

Ua faaiteitehia te tahi mau hohoˈa o ta ˈu i peni maoti to ˈu vaha

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono