E nehenehe anei oe e pohe i te hoê mafatu e oto ra?
MA TE peapea, teie te hoê tupuraa matau-roa ˈˈe-hia: Ua paruparu roa te hoê taata paari oraora maitai e no pohe noa ˈtura to ˈna hoa faaipoipo e ua pohe o ˈna i roto tau mahana aore ra tau hebedoma noa. Te tumu? “Te hoê mafatu e oto ra,” o ta te mau hoa ïa e parau ra.
Ua hau atu teie i te hoê noa faaauraa parau. Ua ite noa na te feia maimi e te faaî nei te hepohepo rahi aita i tamǎrûhia i te mafatu i te mau taoˈa chimique o te nehenehe e tauiui i te otuituiraa o te mafatu aore ra te mau ira iriti atoa. Tera râ, ua riro noa teie tereraa o te haamata ra i roto i te roro ei miterio.
Te tiaturi ra o Stephen M. Oppenheimer, te hoê taata tuatapapa i te roro i te Fare haapiiraa toroa taote tuatoru no Johns Hopkins i Baltimore, Maryland, i Marite e ua ite o ˈna i te hoê tuhaa o te roro o te faatuati ra te mafatu i te mau manaˈo horuhoru. Te iri rairai o te hoê ïa tuhaa haihai o te roro i reira te faanahoraa uaua uira taa ê, o te hiˈopoa ra i te hutiraa aho e te otuituiraa o te mafatu e farerei ai i te faanahoraa uaua tavirivirihia ma te nahonaho, oia hoi te mau manaˈo horuhoru, mai te riri, te mǎtaˈu, e te popou. Ua ite te taote Oppenheimer e no roto mai te araararaa o te iri rapae rairai miˈomiˈo o te roro o te mau iore i te uaua iˈo ino o te mafatu e hoê â huru atoa i nia i te mau taata e te mau otuituiraa oioi taue o te mafatu. Ua faaite-atoa-hia e faatupu te araararaa o te iri rapae rairai miˈomiˈo o te roro, i te mau tauiraa i roto i te tupaˈiraa mafatu e te neˈiraa toto. Te manaˈohia ra na roto i teie mau ohipa i itehia mai e e nehenehe iho â e pohe i te hoê mafatu e oto ra.
Te parau nei vetahi e o te hoê mafatu e oto ra te hoê tumu i pohe ai o Iesu Mesia, o tei tohuhia e: “Ua paruparu tau aau i te faaino, ua ati au i te pohe.” (Salamo 69:20) E tia anei ia taa i teie mau parau na roto i to ratou auraa mau? Peneiaˈe e, no te mea e mea mauiui iho â te mau hora na mua ˈˈe te poheraa o Iesu—eiaha i te pae tino noa i te pae o te mau manaˈo horuhoru atoa râ. (Mataio 27:46; Luka 22:44; Hebera 5:7) Hau atu â, te faataa ra paha te hoê mafatu e oto ra i te tumu i tahe mai ai te “toto e te pape” mai te aoao mai i te patiaraahia o Iesu e te hoê mahae i muri noa ˈˈe i to ˈna poheraa. E nehenehe te mauraa te mafatu aore ra te hoê neˈiraa toto rahi e faahaere i te toto i roto i te ouma aore ra te aahutu—te hoê iri rairai rarirari o te puohu i te mafatu. I taua vahi ra e nehenehe te hoê patia e faatahe mai i te “toto e te pape.”—Ioane 19:34.
Parau mau, te vai ra te tahi atu mau tumu i pohe oioi ai o Iesu, mai te huru o to ˈna rîraa i nia i te pou e te haavîraa ta ˈna i faaoromai na mua ˈˈe i te reira. Auê tatou i te mauruuru e i raro aˈe i teie mau huru ohipa teimaha tei tupu, ua tapea noa o Iesu i to ˈna taiva-ore-raa! Ei faahopearaa, ua faateiteihia o ˈna na to ˈna Metua, o Iehova. (Philipi 2:8-11) Hau atu â, ua horoa mai o ˈna i te ravea no tatou ia ora e a muri noa ˈtu i nia i te hoê fenua o te faarirohia ei paradaiso.—Ioane 17:3; Apokalupo 21:3, 4.