Te hoê maa hotu monamona na te mau fenua atoa
NA TE TAATA PAPAI A ARA MAI NA! I MEXICO
TE MAU taata matamua no Europa o tei tamata ia ˈna o Christophe Colomb ïa e ta ˈna mau ihitai i te roaraa o to ratou tere maimiraa i Inidia Tooa o te râ i te matahiti 1493. Ua afaihia oia i te arii no Paniora, e ua au roa atoa o ˈna i to ˈna monamona. Ua haaparare te feia horo pahi i to ˈna roo ati aˈe te fenua Marite e, i te matahiti 1548, ua afaihia oia i te mau Motu Philipino no te tanu.
I muri iho, i te area matahiti 1555, ua ratere teie maa hotu monamona i Farani. I te mau matahiti 1700, ua tuu-ê-na-hia oia ma te teoteo i nia i te mau airaa maa a te tahi mau arii no Europa mai te hoê maa hotu faufaa rahi. Ua tui to ˈna roo e ua parare oia i te toea o Europa e i Asia e i Afirika. I teie nei, te ohihia nei oia na mua roa i Beresilia, i Vaihi, i Mexico, i Philipino, i Thaïlande, e te tahi atu â mau fenua e mea maitai te ahuaraˈi e te repo fenua.
No reira i muri aˈe i te ratereraa te tahi pae senekele te maoro, ua tae oia na te mau vahi atea roa i Marite, to ˈna fenua tumu. Te taa ra anei ia oe i te maa hotu ta matou e paraparau ra? O te painapo monamona ïa.
I Mexico ua matauhia oia mai te matzatli, i Caraïbes te ananá, e i Marite no Ropu e Apatoa te nana ïa. Te manaˈohia ra o te feia no Paniora anaˈe tei pii ia ˈna te piña no te tuearaa to ˈna hohoˈa e te maa (apara) o te tumu paina. I teie mahana te piihia nei oia na roto i te reo Paniora te piña aore ra ananás, area râ na roto i te reo tahiti te painapo ïa. Taa ê atu i to ˈna iˈoa, te farii nei te feia tei tamata na e mea monamona iho â.
Te painapo e to ˈna tumu
Mai teihea te hohoˈa o te painapo? E mea omenemene oia e tei ropu o ˈna i te tumu. E mea paari to ˈna paa, e i mua roa, te vai ra te hoê tara e e rave rahi aveave matie nainai, e te paari rii. E mea roa atoa te aveave o te tumu painapo iho, e au i te ˈoˈe o te toro na te mau vahi atoa mai te tumu mai. E tupu te tumu e 60 tae atu e 90 tenetimetera te roa e te maa e 2 tae atu i te 4 kilo te teiaha.
A vai nainai noa ˈi, e au o ˈna mai te apara o te tumu paina, e mea vareau noa te paa. E haamata oia i te matie ia paari mai, e i muri iho rearea matie rii, matie anani, aore ra outeute ia para oia. Ia para anaˈe te maa, e mea monamona roa—noanoa e te papepape.
Nafea oia ia tanuhia?
Nafea oe ia tanu i te hoê painapo? Na mua roa, e mea faufaa roa te repo fenua mai tei itehia i te pae rua ma—oneone, e mea rahi te mau vaehaa iti ora, toavaava, e mea iti te mau mea faufaa o te repo, e mea haumi maitai. No reira, e mea titauhia ia tanu hoê o te mau ohi nainai o te tupu na pihai iho i te tumu o te maa hotu e o te vai noa i roto i te tumu i muri aˈe i te pararaa te maa hotu. Aore ra e nehenehe te tara o te painapo iho e tâpûhia e e tanuhia. E tia i te hoê taata ia faaoromai no te fanaˈo i to ˈna mau hotu, no te mea e paari mai oia hau atu i te hoê matahiti te maoro e e nehenehe atu ai e pofai.
Te faataa ra o Antonio, o tei faaapu na hau atu i te 25 matahiti i te painapo, i te tahi raveraa o tei faaohipahia: “E mea titauhia ia tuu maa carbure de calcium i ropu i te tumu na mua ˈˈe te maa e haamata ˈi i te hotu mai. E ravehia te reira ia nehenehe te taatoaraa o te mau painapo e pofaihia i te hoê â taime, no te mea mai te peu e e vaiihohia i te tumu ia hotu natura mai, e hotu oioi aˈe te tahi i te tahi atu e e rahi ïa te fifi i te pofairaa.”
Ia paari mai te painapo eiaha ia para roa, e tia ia puohuhia oia ia ore oia ia paapaa i te mahana. E puohuhia oia i te papie aore ra i te mau rauere iho. Ia mairi anaˈe te taime tano, ua ineine te painapo no te pofai. A tetere, e a tapupu no te amu! A haapao maitai râ. E putaputa te arero ia amuhia te ropuraa o te maa. No reira te tahi mau taata e amu noa ˈi i te maa iho e e faarue i te ropuraa.
Mai te peu e e hinaaro oe e tamata i te hoê painapo monamona e te papepape, eiaha oe e haapao noa i to ˈna hohoˈa rapae. A faaite mai ai i te hoê ia tatou, te faataa ra o Antonio e: “Te maiti nei te tahi mau taata i te hoê painapo ia au i te peni o to ˈna paa, mai te peu e mea matie anei aore ra rearea. Te vai ra te maa ua para area râ to ˈna paa e mea matie ïa. E tia ia oe ia toto e to oe mau rimarima. Ia faaroohia te hoê taˈi haruru ore, aore ra mama, e mea uouo ïa to ˈna maa e mea taitai. Ia faaroohia râ i te hoê taˈi teiaha, mai te huru ra e ua î oia i te pape, e nehenehe ïa e amu—mea monamona e te papepape.” Ua rau te huru o teie maa hotu, te maa matau-roa ˈˈe-hia râ o tei piihia ïa te Cayenne mǎrû (Cayena).
Te hoê maa monamona mau
Taa ê noa ˈtu i te tamataraa i te monamona o to ˈna papepape aore ra te maa tapupuhia, e nehenehe oe e inu i te pape vaiharo, i roto i te mau punu i roto i te tahi mau fenua. Te vai atoa ra i roto i te painapo i te tahi mau taoˈa faatamaa mai te mau turuto, te fibre, e te mau vitami, te A e te C iho â râ.
I Mexico e nehenehe oe e inu i te hoê pape vaiharo apî haumǎrû hamanihia e te paa teterehia o te painapo. Ia hamani oe iho, a tuu i te mau paa teterehia i roto i te hoê farii toetoe e te pape tatihotahia e piti aore ra e toru mahana te maoro. Ia haamata oia i te hopue, e nehenehe oe e manii i roto i te hoê pape toetoe. Teie te hoê inu apî piihia te tepache e mea monamona e te maramara. E hinaaro anei oe i te hoê hapaina? I Philipino, e tanuhia te painapo no te rave mai i te mau taura mai to ˈna mau rauere. Ua faaohipahia te reira no te hamani i te hoê veuveu ahu uouo maheahea, ateate, e te nehenehe roa. E faaohipahia oia no te hamani i te mau horoi, te mau tauera, te mau hatua, te mau piriaro, e te mau ahu no te mau tamarii e no te mau potii.
I te mau senekele i mairi aˈenei, ua haponohia te painapo i e rave rahi fenua aita e tupu ra i reira. Te tiaturi nei te feia atoa o tei tamata e e tamau noâ oia i to ˈna tere e ati aˈe te ao nei, ma te faaanaanatae i te huitaata nei.
[Faaiteraa i te fatu o te hohoˈa i te api 30]
I nia: Painapo. Century Dictionary