VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • g90 8/6 api 20-23
  • Te hoê amahamaharaa apî

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te hoê amahamaharaa apî
  • A ara mai na! 1990
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te mau tumu hohonu o te faataa-ê-raa
  • Te patoiraa ˈtu i te tiamâraa i te pae faaroo
  • Ua riri roa o ˈna i te pureraa “porotetani”
  • Te titauhia ra te hoê mono
  • Te arii epikopo orure hau
    A ara mai na! 1987
  • Te hoê ‘tapitapiraa hohonu’—No te aha?
    A ara mai na! 1990
  • No te aha teie mau amahamaharaa?
    A ara mai na! 1990
  • Te Ekalesia—Mau tauiraa e arepurepuraa
    A ara mai na! 1993
Ite hau atu â
A ara mai na! 1990
g90 8/6 api 20-23

Te hoê amahamaharaa apî

Na to matou papai vea i Farani

TE 30 NO TIUNU 1988, o te hoê ïa taio mahana o te tapao-roa-hia i roto i te aamu o te Ekalesia katolika no Roma. I taua mahana ra, ua patoi te arii epikopo farani ra o Marcel Lefebvre i te mana o te Vaticana na roto i te faatoroaraa e maha epikopo i roto i ta ˈna fare haapiiraa perepitero no te pae e tapea ra i te tutuu e vai ra i Helevetia. No teie ohipa o ta ˈna i rave, ua hurihia te arii epikopo e oia atoa na epikopo apî e maha i rapae. Ua faatupu atoa teie ohipa i te amahamaharaa matamua o te Ekalesia katolika mai te matahiti 1870 mai â, matahiti i reira to te pǔpǔ parauhia te mau Katolika Tahito faataa-ê-raa mai ia ratou i te Ekalesia metua no nia i te tooma o te huru hapa ore o te pâpa.

Te mau tumu hohonu o te faataa-ê-raa

Ua haamata ê na te amahamaharaa i rotopu i te Vaticana e te pǔpǔ tapea i te peu tumu i faahohoˈahia e te arii epikopo ra Lefebvre e ua tupu noa ˈtura i te rahi. No ǒ roa mai teie amahamaharaa i te apooraa Vaticana II, tei tupu i te matahiti 1962 e tae atu i te matahiti 1965. I to ˈna titauraa i teie apooraa, ua opua te pâpa Ioane XXIII e ia naeahia e piti tapao: a tahi, te aggiornamento (te faaafaroraa), e a piti, te tahoê-faahou-raa i te mau Ekalesia atoa e parau ra e no roto ratou i te kerisetianoraa.

Noa ˈtu e na nia i to ˈna tiaraa ekalesiatiko teitei, ua apiti atoa ˈtu te arii epikopo Lefebvre i roto i te mau aparauraa, aita râ o ˈna e afaro ra e teie na tapao e piti. Te titau ra oia e ia tapea-noa-hia te peu tutuu e no reira, te manaˈo ra oia e eita e tia i te Ekalesia ia taui ia au i te hinaaro apî. Ma te auraro i te parau ra “Taa ê atu i te Ekalesia, aita e ora”, ua papu roa ia ˈna e te ravea hoê roa e tahoê ai te mau “kerisetiano”, o te aratairaa ïa i te mau taata atoa e ere i te katolika ia farii i te faaroo katolika.

Te patoiraa ˈtu i te tiamâraa i te pae faaroo

Hoê matahiti i muri aˈe i to ˈna huriraahia i rapae, ua faahiti aˈera te arii epikopo Lefebvre i te mau parau i muri nei na nia i te iˈoa o te mau katolika tapea i te peu tumu e turu ra i ta ˈna ohipa: “Te patoi etaeta nei matou i te manaˈo no nia i te tiamâraa i te pae faaroo e to ˈna mau faahopearaa, te tahoêraa eukumene iho â râ o ta ˈu e manaˈo nei e eita roa ˈtu e nehenehe e farii.”

E ere teie i te tiaraa apî. Inaha, ua tuea roa i te peu tutuu katolika. I te 15 no atete 1832, ua nenei te pâpa Grégoire XVI i te rata Mirari vos na te mau epikopo, i reira to ˈna faataaraa i te tiamâraa o te haava manaˈo mai te hoê “manaˈo maamaa roa e te hape”. E toru ahuru ma piti matahiti i muri iho, ua nenei atura te pâpa Pie IX i ta ˈna Syllabus, aore ra Buka no nia i te mau hape rahi o to tatou nei tau, o te faahapa ra i te manaˈo e faataa ra e “e tiamâraa to te taata tataitahi no te farii e no te faaite i te haapaoraa o ta ˈna i maiti ei haapaoraa mau ia au i te maramarama o te feruriraa”.

I to ˈna patoiraa ˈtu i te tahoêraa eukumene, ua faaite noa ïa te arii epikopo Lefebvre i to ˈna au-maite-raa ˈtu i ta te haapiiraa katolika e parau ra te “hoêraa o te Ekalesia”, oia hoi ua riro te Ekalesia “ei hoê, ei moˈa, ei katolika e no ǒ mai oia i te mau aposetolo”.

Ua riri roa o ˈna i te pureraa “porotetani”

Ua riri iho â râ te ekalesiatiko orure hau e to ˈna mau taata i te mau tauiraa i ravehia i roto i te lituria katolika tumu e Vaticana II. I to ratou manaˈoraa, “ua nanaˈo-roa-hia te huru raveraa porotetani i roto i te oroa pureraa apî”. Ua riro noa hoi te monoraahia te reo latino na roto i te mau reo apî ei tuhaa iti o te fifi. Te manaˈo ra te arii epikopo e, na roto i te hinaaroraa e huti mai i te mau porotetani, ua rahi roa atoa te mau tauiraa i ravehia e, na roto atoa i te reo latino, ua riro te peu i fariihia e te pâpa Paul VI ei “hairesi”.

No te haapapu i te rave-tamau-raa o te oroa pureraa tumu na roto i te reo latino, ua haamau te arii epikopo i te matahiti 1970 ra i Ecône, i Helevetia, i te hoê fare haapiiraa perepitero e ua horoa ˈtu oia i te faatereraa i te Autaeaeraa perepitero Saint Pie X, o ta ˈna atoa i haamau i taua matahiti ra. I te mea e ua rahi roa ta ˈna pǔpǔ, ua faatupu faahou oia i te tahi atu mau fare perepitero katolika tumu i Europa e i te fenua marite. Te haapiihia ra te mau hanere taata haapii i te toroa perepitero apî i te hoê haapiiraa perepitero ia au i te mau peu tumu.

Noa ˈtu te opaniraa a Paul VI i te matahiti 1976, ua faatoroa te ekalesiatiko orure hau hau atu i te 200 perepitero tapea i te tutuu. Te faatupu nei ratou i te oroa pureraa na roto i te reo latino i roto i te mau fare monahi e te haere atoa ra i roto i te mau fare pure ma te ore e faatiahiaa. Ia au i te Vaticana, fatata e 100 000 feia tapea i te tutuu e turu nei i te arii epikopo Lefebvre na te ao nei. Teie râ, te manaˈo nei te tahi atu mau huimana ekalesiatiko e te numera tano roa ˈˈe, fatata ïa i te afa mirioni, area te arii epikopo Lefebvre ra, te parau ra ïa oia e e mau mirioni katolika teie e farii nei i to ˈna manaˈo.

Te titauhia ra te hoê mono

I roto i te Ekalesia katolika, e nehenehe te hoê epikopo e faatoroa i te mau perepitero, o te pâpa anaˈe râ te nehenehe e farii e ia faatoroahia te hoê epikopo. Ua papu maitai ia Marcel Lefebvre, tei paari roa hoi, e i te mea e aita e epikopo no te faatoroa i te mau perepitero apî, e moe ê ïa ta ˈna Autaeaeraa perepitero i muri aˈe i to ˈna poheraa. Ua tiaturi paha te Vaticana e ia tupu te reira, no reira ua rave atura oia i te mau faaauraa parau maoro e te arii epikopo o tei hope na roto i teie faaotiraa: i te hoê pae, e farii oia e ia faatoroahia te hoê epikopo ma te parau faatia a te Vaticana, aore ra, i te tahi atu pae, na ˈna iho e faatoroa i te epikopo, tera râ, e hurihia o ˈna i rapae.

I te 30 no tiunu 1988, i mua e rave rahi tausani o to ˈna feia faaroo, ua faatoroa aˈera te ekalesiatiko orure hau e maha epikopo tapea i te tutuu. Teie ta te hoê vea no Paris, te International Herald Tribune, i faataa no nia i teie ohipa: “Ua faarumaruma te faatoroaraahia e maha epikopo e te arii epikopo Lefebvre i te apooraa karatino i reira to te pâpa faatoroaraa e 24 epikopo ei karatino. Ua faaore te Vaticana i te hoê upauparaa taa ê no te haapapu i te ‘mauiui rahi’ o ta te ohipa a te arii epikopo Lefebvre i faatupu. ‘E mahana hevaraa teie’, o ta te karatino Decourtray ïa i parau.”

Aita noa teie amahamaharaa i haafeaa i te Vaticana anaˈe. Ua haafeaa atoa râ i te manaˈo o te mau mirioni katolika haavare ore o te ao nei.

[Nota i raro i te api]

a A hiˈo i te tumu parau “Te arii epikopo orure hau”, i neneihia i roto i te numera o te 8 no titema 1987 a A ara mai na!.

[Hohoˈa i te api 20]

I te avae tiunu 1988, ua tapao te Ekalesia katolika i ta ˈna amahamaharaa matamua, mai hau atu i te hoê senekele mai â. Ua hurihia te arii epikopo tapea i te tutuu ra o Marcel Lefebvre i rapae. Hoê matahiti i muri aˈe i te faataa-ê-raa, ua faaite te ekalesiatiko orure hau i te maraaraa e 10 e tae atu i te 20% o te rahiraa o to ˈna mau taata.

I roto i taua area taime ra, e rave rahi hanere feia katolika tuatapapa i te parau faaroo o tei tarima i te hoê parau no te haapapu e te patoi ra ratou i te mea o ta ratou e faariro ra ei faaohiparaa i te mana haavî no ǒ mai i te pâpa ra, i te pae no te nominoraa i te mau epikopo apî e tae noa ˈtu i te pae no te mau haapiiraa (mai te faataimeraa i te fanau).

Ua amahamaha roa te mau katolika i te pae politita. Te titau nei vetahi e tapea i te mau peu no mutaa ihora area vetahi ra, te titau nei ïa i te mau tauiraa i te pae totiale, e tae noa ˈtu i te orureraa hau ma te mauhaa. Ua haafeaa hoi teie amahamaharaa i te manaˈo o te mau taata faaroo e rave rahi.

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono