VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • g90 8/6 api 18-19
  • “A haere na a hiˈo i te ro”

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • “A haere na a hiˈo i te ro”
  • A ara mai na! 1990
  • Papai tei tuea
  • Eita te ro e huanane i te ohipa!
    Mea poietehia anei?
A ara mai na! 1990
g90 8/6 api 18-19

“A haere na a hiˈo i te ro”

“A HAERE na a hiˈo i te ro, e tena na taata taooto; a haamanaˈo i ta ˈna ravea, ia paari oe”, o ta te arii Solomona ïa i papai. Eaha ta te hoê ro e nehenehe e haapii atu i te taata faatau, e ia tatou paatoa nei? Te na ô faahou ra o Solomona e: “Aita hoi o ˈna aratai, aita e tavana, aita e faaitoito, te faaitoito ra hoi i ta ˈna maa i te tau mau ra, e ia auhune ra e haaputu ai oia i ta ˈna maa.” — Maseli 6:6-8.

Mai te mea ra e te faahiti ra te arii paari ra o Solomona i te ro auhune. I Iseraela e i roto i te tahi atu mau fenua, mea pinepine roa ia ite i teie ro ia ru haere na te mau vahi atoa, e te hoê huero hoê â rahi e o ˈna, tei mau roa i roto i to ˈna taa (te hohoˈa i nia roa). E haaputu te ro i ta ˈna maa i roto i te mau vahi haapueraa i raro i te fenua.

Ia tuuhia oia i raro i te fenua, e haumi roa te huero i te tau ûa; e ia vaiiho-noa-hia oia mai te reira, e tupu paha ïa o ˈna aore ra e ninaemoa roa oia. E rahi atu â ïa te ohipa a te mau ro: ia hiti te mahana, e afai te mau ro rave ohipa i te mau huero i rapae no te haamaro i rapae au (i nia nei). E faahoˈi ratou i te mau huero atoa i roto i te vahi haapueraa hou te toparaa mahana. Mea maramarama roa vetahi mau ro e e tâpû ratou i te mau aˈa o te mau huero ia ooti anaˈe ratou aore ra ia haamata anaˈe te mau ohi i te tupu.

Eita noa te ro e haapao i te maa. E tia atoa ia ˈna ia haapao i te mau ro apî. E tia ia faanaho i te mau huero mai te mau haapueraa pupuru maitai e ia faaamu i te mau he. E tia atoa ia aupuru i te mau he. E tae roa vetahi mau ro i te haapao i te tuhaa no te faahaumǎrûraa: ia haamata anaˈe te mahana i te ǎhu, e uta ratou i te mau he i roto i te hohonuraa o te ofaaraa, e i muri iho, ia toetoe rii mai i te ahiahi, e faahoˈi faahou atu ratou i nia. Mea ohipa rahi roa, e ere anei?

E titau te tupuraa i te rahi o te pǔpǔ ro e ia patuhia te mau piha apî. E faaohipa te mau ro rave ohipa i to ratou taa no te ǒ e no te uta i te repo, e rave hoi ratou i teie ohipa ia rari anaˈe te repo i te ûa. E tarai ratou i te mau “piriti” e te repo no te rave i ta ratou ohipa tamuta, oia hoi te paturaa i te mau papai e te mau aroaro o to ratou mau piha e te mau eˈa na raro i te fenua.

Te rave nei te ro i teie mau ohipa atoa e inaha, “aita hoi o ˈna aratai, aita e tavana, aita e faaitoito”. Te vai ra iho â te hoê arii, teie râ, aita o ˈna e horoa ra i te hoê noa ˈˈe faaueraa. E ofaa noa oia e e parauhia o ˈna te arii no te mea noa e o o ˈna te maiaa o te pǔpǔ taatoa (i nia ˈtu). Noa ˈtu e aita e tiai aore ra e raatira, eita te mau ro e faaea i te rave i te ohipa. Inaha, ua itehia hoê ro i te raveraa i te ohipa mai te hora ono i te poipoi e tae roa ˈtu i te hora ahuru i te po!

Eaha te haapiiraa ta tatou e nehenehe e huti mai na roto i te hiˈopoaraa i te ro? Ei hiˈoraa, e nehenehe tatou e aniani e: E taata itoito anei au e te tutava ra anei au i te haamaitai i ta ˈu ohipa, noa ˈtu e te vai ra te hoê taata e hiˈopoa maira ia ˈu aore ra aita (Maseli 22:29)? Noa ˈtu e eita ta outou paoti ohipa e haapao i to outou haerea maitai, e ite atu râ outou i te mau haamaitairaa no a muri aˈe. E fanaˈo outou i te hoê haava manaˈo tia e e ite atoa outou i te mauruuru ia outou iho. Aita anei o Solomona i parau e: “E maitai te taoto o te taata rave ohipa ra, ia amu rahi i te maa ra e ia iti noa ˈtu te amu.” — Koheleta 5:12.

Teie râ, e nehenehe e haapii i te tahi atu mea ia hiˈo tatou i te ro. E rave te mau ro i te ohipa ma te feruri ore, ia au i te tahi mea e faaue ra ia ratou ia na reira. Inaha, te pee matapo noa ra vetahi i te eˈa i haerehia e to ratou mau hoa; e ohu noa ratou e inaha, e pohe ratou i te rohirohi i te pae hopea.

I te tahi taime, te manaˈo ra anei outou e te ohu noa ra outou, te ru noa ra outou e ua paruparu roa outou tera râ aita outou e ite ra i te faufaa o ta outou ohipa? I reira, e tia ïa ia outou ia hiˈopoa i te tumu o ta outou ohipa e rave ra e ia haapapu i te faufaa mau o ta outou mau tapao e titau ra. A haamanaˈo i te aˈoraa paari mau a te arii Solomona: “O te Atua te mǎtaˈu atu, e haapao hoi i ta ˈna parau; o ta te taata atoa ïa e ati noa ˈˈe.” — Koheleta 12:13.

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono