VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • g90 8/6 api 22-23
  • Te mau senekele amahamaharaa

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te mau senekele amahamaharaa
  • A ara mai na! 1990
  • Papai tei tuea
  • Te hoê amahamaharaa apî
    A ara mai na! 1990
  • Te hoê ‘tapitapiraa hohonu’—No te aha?
    A ara mai na! 1990
  • 15 o te tuhaa: 1095-1453—Te faaohiparaa i te ˈoˈe
    A ara mai na! 1989
  • E nehenehe anei te tahoêraa kerisetiano e tupu?
    A ara mai na! 1991
Ite hau atu â
A ara mai na! 1990
g90 8/6 api 22-23

Te mau senekele amahamaharaa

TE FAATAAHIA RA te amahamaharaa mai “te ravea e taa ê ai te hoê pǔpǔ faaroo no te faatupu e piti aore ra hau atu mau pǔpǔ taa ê e te tiamâ”.

330 o to tatou nei tau: “Te amahamaharaa i rotopu i te mau amuiraa faaroo kerisetiano heleni e latino. (...) Te vai ra i roto i te haamauraahia te oire no Constantinople, te ‘Roma apî’ (330), o tei mono ia ‘Roma tahito’ i nia i te tiaraa oire pu o te hau emepera, te mau ohi no te hoê tataˈuraa ekalesiatiko e tupu a muri aˈe i rotopu i te Pae hitia o te râ heleni e te Pae tooa o te râ latino.” — Te Buka parau paari a te mau haapaoraa (beretane).

330-867: “I roto i te area i haamauhia ˈi te pu no Constantinople e te amahamaharaa rahi no 867, e rave rahi mau faataa-ê-raa rii tei tupu. (...) I roto i teie na 544 matahiti (323-867), aita i iti mai i te 203 matahiti to Constantinople faataa-ê-raa ia ˈna [ia Roma no te mau aimârôraa i te pae faaroo no nia i te Toru Tahi e te haamoriraa i te mau hohoˈa].” — Te Buka parau paari katolika (beretane).

867: “Ua tapea noâ te pu no Constantinople i to ˈna tiaraa i mua ia Roma i roto i te area i parauhia te amahamaharaa no Photius. I to te pâpa Nicolas I faaoreraa i te faatoroaraahia o Photius ei patereareha no Constantinople, (...) ua patoi aˈera te patereareha no Byzance i te auraro. (...) Ua tiavaru atura o (...) Nicolas (...) ia Photius; ei faahoˈiraa, ua tiavaru atura te hoê apooraa i tupu i Constantinople (867) ia Nicolas. No roto mai hoi te mau aimârôraa i rotopu i na tuhaa epikopo e piti na mua roa, i te mau uiraa no te tiaraa ekalesiatiko hau aˈe, te lituria e te faatitiaifaroraa ekalesiatiko.” — Te Buka parau paari Apî beretane.

1054: “AMAHAMAHARAA NO TE PAE HITIA O TE RÂ: Ohipa o tei faatupu i te faataa-ê-raa hopea i rotopu i te mau Ekalesia kerisetiano [orthodoxes] no te Pae hitia o te râ (...) e te Ekalesia [katolika roma] no te Pae tooa o te râ.” — Te Buka parau paari Apî beretane.

1378-1417: “AMAHAMAHARAA [RAHI] NO TE PAE TOOA O TE RÂ — Area taime (...) i reira to te mau kerisetiano no te Pae tooa o te râ faatereraahia i te hoê â taime na e piti, e i muri iho e toru pâpa [patoi te tahi e te tahi, e noho na hoê i Roma, te tahi i Avignon e te toru i Pise].” — Buka parau paari Apî katolika (beretane).

Senekele XVI: “[No nia i] te Reforomatio porotetani ra, (...) mea pinepine aˈe te Ekalesia katolika i te faaohipa (...) i te parau ra hairesi maoti hoi i te parau ra amahamaharaa.” — Théo — Buka parau paari apî katolika.

1870: “[I roto] i te Apooraa Vaticana I, e faateitei ra i te ‘huru hapa ore’ o te Pâpa, ua tupu aˈera te amahamaharaa a te mau ‘katolika tahito’.” — La Croix (vea katolika farani).

1988: Amahamaharaa a te arii epikopo Lefebvre, “o te faatupu i te hoê amahamaharaa i roto i te Ekalesia katolika na roto i te patoiraa ˈtu i te pâpa e te aveia o te apooraa Vaticana II (...), o te haava i te mau porotetani hairesi, o te faariro i te tahoêraa eukumene ei ohipa na te diabolo e o te parau e ua ineine oia i te pohe ma te hurihia i rapae maoti hoi i te tahoê faahou atu e te hoê Ekalesia ‘e titau i te mau ohipa apî’”. — Catholic Herald.

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono