Eiaha e faarue
Mau manaˈo tauturu no nia i te mau faaiteraa no te taviniraa
Nafea ia faaohipa i teie api hau
E itehia te rahiraa o te mau faaiteraa i muri nei i roto i te mau numera tahito o Ta tatou taviniraa i te Basileia. A tamata ˈtu mai ta outou e hinaaro i roto i te pororaa e a hiˈo eaha te mau faahopearaa e noaa mai. Eiaha e faarue i teie api hau e a faaohipa ˈtu i roto i ta outou faaineineraa no te taviniraa.
E nehenehe outou e faaara i te anaanatae o te taata i te Parau a te Atua ma te faaite roa ˈtu eaha to outou tere. A faahiti i te hoê uiraa taa maitai, e a taio atu i te pahonoraa poto a te Bibilia. A tamata na i teie mau manaˈo tauturu:
“Ia feruriruri oe i te tau no a muri aˈe, e tiaturiraa anei to oe aore ra e feaaraa? [A vaiiho i te taata ia pahono.] Ua tohu te Bibilia i te mau tupuraa ahoaho ta tatou e ite ra i teie mahana, oia atoa râ to ratou faahopearaa.”—Tim. 2, 3:1, 2, 5; Mas. 2:21, 22.
“I teie mahana, te haapeapea rahi nei te taata no te mau fifi i te pae o te ea. Ua ite anei oe e te tǎpǔ ra te Atua i te faatitiaifaro roa i te reira?”—Isa. 33:24; Apo. 21:3, 4.
“Ua ite anei oe e te tohu ra te Bibilia e ia tae i te hoê mahana, e faaterehia te ao atoa nei e te hoê anaˈe faatereraa?”—Dan. 2:44; Mat. 6:9, 10.
“I to oe manaˈo, i roto i teihea mau tupuraa e ora ˈi tatou ahiri e na Iesu Mesia e faatere i te fenua?”—Sal. 72:7, 8.
“E rave rahi o te hiˈo-ino-hia nei no te mea e tane aore ra e vahine ratou, no ta ratou haapaoraa anei aore ra no to ratou nunaa. I to oe manaˈo, eaha to te Atua manaˈo no nia i tera mau manaˈo oti noa?”—Ohi. 10:34, 35.
“Ua ite tâua e ua faatupu Iesu Mesia e rave rahi semeio i to ˈna ra tau. Ahiri e nehenehe ta oe e ani ia ˈna ia faatupu faahou hoê aˈe, eaha ta oe e maiti?”—Sal. 72:12-14, 16.
“Ua fiu e rave rahi i te faarooraa i te parau o te mau fifi. E hinaaro ratou e faaroo i te parau o te mau ravea. Ihea râ e itea mai ai te mau ravea mau?”—Tim. 2, 3:16, 17.
“Ua ite anei oe eaha te Basileia ta oe e pure ra i roto i te Pure a te Fatu?”—Apo. 11:15.
Mau omuaraa i te mau aparauraa
Te faaite ra te tapura uiraa i raro nei, no roto mai i te buka Haaferuriraa, i te mau api to reira te mau pahonoraa:
Na vai e faatere ra i te ao nei—Na te Atua anei aore ra na Satani? (35)
E mau tumu papu anei ta tatou no te tiaturi i te Atua? (51)
Te tapitapi mau ra anei te Atua ia tatou nei? (53)
E ihotaata mau anei te Atua? (54)
Eaha ta te Basileia o te Atua e rave? (69)
Eaha te nehenehe e tauturu mai no te haamaitai i te hoê faaipoiporaa? (90)
Te farii ra anei te Atua i te mau haapaoraa atoa? (145)
Nafea te hoê taata e ite ai i te haapaoraa mau? (151)
No te aha e mea faufaa ia ite e ia faaohipa i te iˈoa iho o te Atua? (184)
O Iesu Mesia anei te Atua? (189)
No te aha i rahi roa ˈi te ino i te fenua nei? (197)
No te aha te Atua e faatia ˈi i te mauiui? (228)
Eaha te tumu o te oraraa taata nei? (258)
No te aha tatou e ruau ai e e pohe ai? (311)
Eaha te huru o te feia pohe? (312)
E haere anei te feia maitatai atoa i nia i te raˈi? (336)
E tia anei ia haere i nia i te raˈi no te ite i te oaoa mau? (337)
Te faaohipa ra anei o Satani i te hoê mana rahi i nia i teie nei ao? (357)
Mau manaˈo tauturu no te pûpû i te buka rairai Titau
“E farii iho â oe e mea rahi te taata e tiaturi ra i te Atua. Te manaˈo ra te feia atoa e tiaturi ra i te Atua e te titau ra oia i te tahi mea ia tatou, no te parau râ eaha tera mea, aita ïa te manaˈo o te taata e tu ra.” A faaite atu i te buka rairai Titau, a iriti atu i te haapiiraa 1 e a hiˈopoa ˈtu.
“No te mau fifi utuafare atoa i teie mahana, ua uiui aˈena anei oe eaha te ravea e ite ai te utuafare i te oaoa?” A vaiiho i te taata ia pahono, e a faataa ia ˈna e te faaite ra te Atua i roto i te Bibilia i te ravea mau e ite ai te utuafare i te oaoa. A taio i te Isaia 48:17, e a iriti i te buka rairai Titau i te haapiiraa 8, e a haamataratara i te tahi mau irava bibilia faahitihia o te horoa ra i te tahi mau aˈoraa papu no te melo utuafare taitahi. A taio i te mau uiraa i te omuaraa o te haapiiraa. A ui i te taata e e hinaaro anei oia e taio i te mau pahonoraa.
“Te vauvau ra teie buka rairai i te mau haapiiraa tumu o te Bibilia. I te mau api atoa, e ite oe i te mau pahonoraa i te mau uiraa e haapeapea ra i te taata mai te mau senekele mai â. Ei hiˈoraa: Eaha te opuaraa a te Atua no te Fenua?” A hiˈo i te haapiiraa 5 e a taio i te mau uiraa i papaihia i te omuaraa. A ui i te taata teihea te uiraa ta ˈna e anaanatae roa, e a taio i te (aore ra te mau) paratarafa e pahono ra i te uiraa e te mau irava e tano. A faataa ia ˈna e e nehenehe atoa oia e ite ohie i te mau pahonoraa tano i te tahi atu â mau uiraa. A parau i te taata e e hoˈi mai outou no te hiˈopoa i te hoê uiraa apî.
“I to oe manaˈo, no te aha te haavîraa uˈana e tupu ai i roto i te mau fare haapiiraa a te Hau, no te mea anei aita te mau metua i horoa i te haapiiraa aore ra no te tahi atu mea, mai te mana o te Diabolo, ei hiˈoraa?” A vaiiho i te taata ia pahono. Ia parau oia e no te mana o te Diabolo, a taio ïa i te Apokalupo 12:9, 12. A faataa eaha te tuhaa a te Diabolo i roto i te faatupuraa i te arepurepu i roto i te ao. A iriti i muri iho i te buka rairai Titau i te haapiiraa 4, e a ui i te taata e ua uiui aˈena anei oia e: “Nohea mai te Diabolo?” A taio i na paratarafa matamua e piti e a hiˈopoa ˈtu. Ia parau te taata e “aita te mau metua i horoa i te haapiiraa,” tera te tumu o te haavîraa uˈana i te mau fare haapiiraa, a taio ïa i te Timoteo 2, 3:1-3 e a faataa i te mau mea e turu ra i te fifi. Ia oti, a iriti i te buka rairai i te haapiiraa 8, a taio i te paratarafa 5, e a tauaparau faahou.
“I to oe manaˈo, mea tano anei ia tiaturi i te Atua Poiete ia manuïa to tatou oraraa utuafare?” A vaiiho i te taata ia pahono. A iriti i te buka rairai Titau i te haapiiraa 8, e a faataa e te vai ra te mau faaueraa tumu o te Bibilia i roto, no te melo utuafare taitahi. A faaite nafea ia faaohipa i te buka rairai, e te Bibilia atoa, no te huti mai i te haapiiraa maitai roa ˈˈe.
“Ia hiˈo tatou i te mau fifi atoa ta tatou e faaruru ra i roto i te oraraa no teie tau, e nehenehe anei te pure e riro ei tauturu mau ia tatou? [A tiai i te pahonoraa.] Mea rahi o te parau ra e e horoa mai te pure i te hoê puai o roto mai. [A taio i te Philipi 4:6, 7.] Noa ˈtu râ, e riro paha te hoê taata i te manaˈo e aita ta ˈna mau pure e faaroohia ra. [A iriti i te buka rairai Titau i te haapiiraa 7.] Te faataa ra teie buka rairai nafea te pure e riro ai ei mea maitai roa no tatou.”
“Te paraparau ra matou e te feia tapiri no nia i te mau tumu i rahi ai te haapaoraa i te ao nei, teie râ, hoê anaˈe Bibilia. I to oe manaˈo, no te aha i rahi ai te haapaoraa? [A tiai i te pahonoraa. A iriti i te buka rairai Titau i te haapiiraa 13, e a taio i te mau uiraa i te omuaraa.] E ite oe i te mau pahonoraa mauruuru i tera mau uiraa na roto i te taioraa i teie haapiiraa.”
I muri aˈe i te vaiihoraa ˈtu i Te Pare Tiairaa e te A ara mai na! na te hoê taata, a ui atu e e nehenehe anei outou e taio i te hoê paratarafa poto. Mai te peu e e, a iriti ïa i te buka rairai Titau i te haapiiraa 5. A faaite i te mau uiraa i papaihia i te omuaraa e a ani ia ˈna ia imi i te pahonoraa o te uiraa matamua a taio ai outou i te paratarafa matamua. Ia oti te taioraa, a ui i te uiraa e a tiai i te pahonoraa. A pûpû i te buka rairai, e mai te peu e e farii te taata, a faanaho ïa i te hoˈi mai no te ite i ta ˈna pahonoraa i na uiraa e piti e toe ra.
Mau manaˈo tauturu no te pûpû i te buka Ite
Ma te Bibilia i roto i te rima, a haamata ma te parau e: “I teie mahana, teie te irava bibilia ta matou e taio nei i te feia atoa o te aroâ. Te na ô ra . . .” A taio i te Ioane 17:3, e a ui atu e: “Ua tapao anei oe eaha te tǎpǔhia maira ia noaa mai ia tatou te ite maitai? [A faaroo i te pahonoraa.] I to oe manaˈo, ihea e itea mai ai taua ite ra?” A vaiiho i te taata ia pahono, a faaite atu i te buka Ite, e a parau atu e: “Te huti ra teie buka i te ara-maite-raa i nia i te ite o te aratai atu i te ora mure ore ra, na roto i te pahonoraa i te rahiraa o te mau uiraa matauhia a te taata no nia i te Bibilia.” A faaite i te tapura tumu parau e a ui i te taata e ua uiui aˈena anei oia no nia i te tahi o tera mau tumu parau.
“Ua uiui aˈena anei oe e te haapao mau ra anei te Atua i te parau-tia ore e te mauiui ta tatou e ite nei aore ra e faaruru nei? [A vaiiho i te taata ia pahono.] Te haapapu maira te Bibilia e mea here na te Atua ia tatou e e tauturu oia ia tatou i te mau taime fifi.” A taio i te tahi mau tuhaa o te Salamo 72:12-17. A iriti i te buka Ite i te pene 8, e a faaite atu e te horoa ra te buka i te hoê pahonoraa tamahanahana i te hoê uiraa ta te mau mirioni taata e ui ra: no te aha te Atua e faatia ˈi i te mauiui? Ia nehenehe, a tauaparau i nia i te tahi o te mau manaˈo bibilia i roto i te mau paratarafa 3-5, aore ra ia farerei faahou outou.
“No te rahiraa o tatou, ua pohe tei herehia. Aita anei oe i uiui aˈenei e e farerei faahou anei tatou ia ratou? [A tiai i te pahonoraa.] Ua haapapu Iesu e e nehenehe tei herehia e faatiahia mai te pohe mai. [A taio i te Ioane 11:11, 25, 44.] Noa ˈtu e ua tupu te reira ahia ˈtura senekele i teie nei, te faaite ra te reira i ta te Atua i tǎpǔ e rave no tatou.” A iriti i te buka Ite i te api 85 e a taio i tei papaihia i nia ˈˈe i te hohoˈa. A tatara i muri iho i te hohoˈa o te api 86. A faaineine i te hoê farerei-faahou-raa ma te ui e: “E hinaaro anei oe e ite no te aha te taata e ruau ai e e pohe ai?” A farerei faahou i te taata no te tauaparau i nia i te pene 6.
“Ua feruri aˈena anei oe no te aha te taata e hinaaro ai e ora maoro atu â?” A vaiiho i te taata ia pahono, a iriti i te buka Ite i te pene 6 e a taio i te paratarafa 3. A haaferuri i te taata i nia i te mau irava faahitihia. No nia i na uiraa e piti i te hopea o te paratarafa, a ui i te taata e e hinaaro anei o ˈna e ite i te pahonoraa. Mai te peu e e, a tauaparau ïa i nia i na paratarafa i muri mai.
“Te ui nei matou i te taata ta matou e farerei e e farii anei ratou i teie manaˈo . . .” A taio i te Genese 1:1, e a ui atu: “E farii anei oe i te mea i papaihia i ǒ nei?” Ia pahono mai te taata e e, a parau atu e: “O vau atoa. I to oe râ manaˈo, mai te peu e na te Atua i hamani i te mau mea atoa, o o ˈna atoa anei te tumu o te ino?” A vaiiho i te taata ia pahono, e a taio i te Koheleta 7:29. A iriti i muri iho i te buka Ite i te pene 8 e a taio i te paratarafa 2. Mai te peu e eita oia e farii i te Genese 1:1, a ani ïa ia ˈna ia hiˈopoa i te mau haapapuraa e te vai mau ra te Atua Poiete.—Hiˈo te buka Haaferuriraa, mau api 316-318.
“I te mea e te taui oioi nei te mau faufaa morare i teie mahana, aita anei oe e manaˈo ra e e hinaaro tatou i te hoê aveia papu i roto i te oraraa? [A faaroo i te pahonoraa.] Noa ˈtu e o te buka tahito roa ˈˈe teie, te horoa ra te Bibilia i te mau aˈoraa maitatai no te oraraa no teie tau e no te hoê oraraa utuafare oaoa.” A iriti i muri iho i te buka Ite i te pene 2, a taio i te paratarafa 10 e te pereota matamua o te paratarafa 11, e te Timoteo 2, 3:16, 17.
“E hinaaro anei oe e ite eaha te tiai maira ia tatou e te fenua a muri aˈe? [A vaiiho i te taata ia pahono.] Te haapoto ra te Bibilia i te oraraa no a muri aˈe na roto hoê taˈo: Paradaiso! I reira to te Atua tuuraa i nau taata faaipoipo matamua ta ˈna i poiete. A hiˈo na i teie faataaraa o te huru paradaiso ahiri i tupu.” A iriti i te buka Ite i te api 8, e a taio i te paratarafa 9, i raro aˈe i te upoo parau iti “Te oraraa i roto i te Paradaiso.” E a tauaparau i nia i te mau manaˈo o te paratarafa 10, e a taio i te irava horoahia, te Isaia 55:10, 11. A ani e e tauaparau faahou outou i nia i te huru oraraa i roto i te Paradaiso e haamau-faahou-hia, maoti te mau paratarafa 11-16.
Ia farerei faahou outou i te feia i rave i Te Pare Tiairaa e te A ara mai na!, e nehenehe outou e parau e:
“I te taime i mairi aˈenei, ua oaoa vau i te vaiihoraa mai i te hoê vea o Te Pare Tiairaa na oe. Ua tapao paha oe i te upoo parau taatoa o te vea, oia hoi Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova. I teie mahana, e hinaaro vau e faataa ˈtu eaha teie Basileia e eaha to ˈna auraa no oe e no to oe fetii.” A iriti i muri iho i te buka rairai Titau i te haapiiraa 6, a taio atu, e a tauaparau atu ia au i te taime vata o te taata.
“Ua farerei tâua aita i maoro aˈenei e ua vaiiho mai au i ta matou mau vea Te Pare Tiairaa e te A ara mai na! Te faaitoito nei teie mau vea ia tatou ia faatura i te Bibilia e i to ˈna mau faaueraa tumu morare. No te mea hoi, te manaˈo nei au e mea faufaa ia taa ia tatou paatoa te Parau a te Atua, ua hoˈi faahou mai au no te faaite ia oe i te tahi mea o te tauturu ia oe.” A faaite atu i te buka rairai Titau aore ra te buka Ite e a pûpû atu i te hoê haapiiraa bibilia.
Ia pûpû outou i te hoê buka tahito aˈe 192 api, e nehenehe outou e tamata i teie faaiteraa:
“Te tuu-rahi-hia ra te tapao i nia i te maitairaa o te haapiiraa. I to oe manaˈo, teihea huru haapiiraa e tia ia titau no te ite i te oaoa e te manuïa? [A faaroo i te pahonoraa e a taio i te Maseli 9:10, 11.] Ua niuhia teie buka [a faaite i te upoo parau o te buka ta outou e pûpû ra] i nia i te Bibilia. Te huti ra oia i te ara-maite-raa i nia i te tumu hoê roa o te ite e aratai atu i te ora mure ore ra.” A horoa i te hoê hiˈoraa papu i roto i te buka e a faaitoito i te taata ia taio i te buka.
Te tahi atu mau papai
Te vai ra te tahi mau manaˈo tauturu no nia i te mau faaiteraa i te tahi atu â mau buka e mau buka rairai i roto i te Index des publications de la Société Watch Tower i raro aˈe i te mau tuhaa ra:
Présentation
Liste par publications
Te pûpû-roa-raa ˈtu
No te haamata i te hoê haapiiraa bibilia, a tamata i te hoê o teie mau ravea:
“Ua ite anei oe e i roto tau minuti noa, e noaa mai ia oe te pahonoraa i te hoê uiraa bibilia faufaa? Ei hiˈoraa, . . .” A ui i te hoê uiraa e vai ra i te omuaraa o te hoê o te mau haapiiraa o te buka rairai Titau ta outou e manaˈo e e anaanatae te taata.
“Te hinaaro nei au e faaite ia oe nafea matou e haapii ai i te Bibilia e te taata. E pae noa minuti te titauhia. E pae minuti anei ta oe?” Mai te peu e e pahono mai te taata e, a rave ïa i te haapiiraa 1 o te buka rairai Titau no te faataa i te tereraa o te haapiiraa; a taio hoê aore ra e piti noa irava ta outou e maiti. A ui i muri iho e: “Afea oe e faataa ˈi 15 minuti no te hiˈopoa i to muri iho haapiiraa?”
“E rave rahi mau taata e Bibilia ta ratou, aita râ ratou i ite e e pahono te Bibilia i te mau uiraa faufaa roa o ta tatou paatoa e ui nei no nia i to tatou oraraa no a muri aˈe. Maoti teie buka haapiiraa tauturu [te buka rairai Titau aore ra te buka Ite], e nehenehe e noaa ia oe te hoê ite tumu o te Bibilia i roto tau avaˈe noa, hoê hora i te hebedoma. E oaoa vau i te faaite ia oe i te tereraa o te reira.”
“Te haere mai nei au e farerei ia oe no te pûpû atu i te hoê haapiiraa bibilia tamoni ore i ǒ oe. Mai te peu e e faatia mai oe, te hinaaro nei au e rave i te tahi noa minuti no te faaite ia oe nafea, i roto fatata e 200 fenua o te ao nei, te mau taata e hiˈopoa ˈi i te Bibilia i ǒ ratou, e to ratou utuafare. E nehenehe tâua e tauaparau i nia i te tumu parau ta oe e hinaaro. [A faaite i te tapura tumu parau o te buka Ite.] Te vai ra anei te hoê tumu parau ta oe e anaanatae taa ê ra?” A vaiiho i te taata ia maiti. A iriti i te buka i te pene o ta ˈna e anaanatae e a haamata i te haapiiraa i te paratarafa matamua.
“Te horoa nei au i te mau haapiiraa bibilia tamoni ore e te toe râ te tahi taime vata i roto i ta ˈu tapura ohipa no te tahi atu feia haapii. Teie te buka ta ˈu e faaohipa nei. [A faaite i te buka Ite.] Tau avaˈe noa te maororaa o te haapiiraa e e ite mai oe i te mau pahonoraa i te mau uiraa mai teie: No te aha te Atua e faatia ˈi i te mauiui? No te aha tatou e ruau ai e e pohe ai? Eaha te tupu i nia i te feia pohe herehia e tatou? Aore ra: Nafea oe ia haafatata ˈtu i te Atua? E nehenehe anei au e faaite atu nafea teie haapiiraa ia faaterehia?”
Mai te peu e ua itea mai ia outou te hoê faaiteraa o te faaara maitai i te anaanatae e o te horoa mai i te faahopearaa, a tamau ïa i te faaohipa ˈtu! A faatano noa ˈtu i te reira i te papai e pûpûhia i te avaˈe.