VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w97 1/7 api 22-25
  • Te hoê oraraa o ta ˈu i ore roa ˈtu i tatarahapa

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te hoê oraraa o ta ˈu i ore roa ˈtu i tatarahapa
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1997
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te hiˈoraa maitai roa o Mama
  • Raveraa ohipa e haereraa i mua i te pae varua
  • Te taviniraa i te Betela i te mau taime arepurepu
  • Te taviniraa pionie i te tau tamaˈi
  • E rave rahi hopoia taa ê oaoa
  • Te hinaaro nei te Betela i te rima tauturu
    Ta tatou taviniraa i te Basileia 1995
  • E riro anei outou ei rima tauturu?
    Ta tatou taviniraa i te Basileia 2001
  • E ere anei teie te ohipa maitai roa ˈˈe no outou?
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova—2001, Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2001
  • E haafaahiahia tatou i te “fare o te Atua”
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1994
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1997
w97 1/7 api 22-25

Te hoê oraraa o ta ˈu i ore roa ˈtu i tatarahapa

FAATIAHIA E PAUL OBRIST

I te matahiti 1912, i te onoraa o to ˈu matahiti, ua pohe to ˈu mama i to ˈna fanauraa mai i te paeraa o ta ˈna tamarii. Fatata e piti matahiti i muri iho, ua haere maira te hoê vahine apî utuutu fare, o Berta Weibel, e haapao i to matou utuafare. I to Papa faaipoiporaa ia ˈna i te matahiti i muri iho, ua oaoa roa ˈtura matou te mau tamarii, i te mea e e mama apî to matou.

E FAAEA na matou i Brugg, e oire iti i te tuhaa fenua reo Helemani no Helevetia. E vahine kerisetiano mau o Berta, e ua here roa vau ia ˈna. Ua haamata ˈtura oia i te tuatapapa i te mau papai a te Feia Haapii Bibilia (te mau Ite no Iehova) i te matahiti 1908 ra, e ua tufa ˈtura oia i ta ˈna i haapii ia vetahi ê.

I te matahiti 1915, i muri noa iho i to Berta faaipoiporaa ia Papa, ua haere atura vau na muri iho ia ˈna no te mataitai i te “Hohoˈa-Darama o te Poieteraa.” Ua haaputapû hohonu roa teie faaiteraa hohoˈa patahia e tavirihia a te Taatiraa a te Feia Haapii Bibilia Rotahi na te Ao nei, i to ˈu feruriraa e i to ˈu mafatu. Ua putapû roa atoa vetahi atu feia. No te mea e ua apǐ roa te vahi putuputuraa i Brugg, ua tapiri atura te mau mutoˈi i te mau opani e ua faahoˈi i te feia i tae mai i muri iho. E rave rahi râ tei tamata i te tomo noa mai na roto i te hoê haamaramarama ma te paiuma i nia i te hoê eˈa, e ua manuïa vetahi.

Te hiˈoraa maitai roa o Mama

Te uˈana ra te Tamaˈi Rahi Matamua i Europa i taua tau ra, e ua mǎtaˈu te taata i te ohipa e tupu i muri iho. No reira, ua riro te haereraa na te mau fare no te afai i te poroi tamahanahana o te Basileia o te Atua, mai ta Mama i rave na, ei ohipa faahiahia roa. I te tahi mau taime, e faatia na oia ia ˈu ia haere na muri iho ia ˈna, e ua oaoa roa vau i teie ohipa. I te matahiti 1918, ua nehenehe atura o Mama e faataipe i to ˈna pûpûraa ia ˈna iho i te Atua ra o Iehova, na roto i te bapetizoraa i roto i te pape.

Aita o Papa i haafifi aˈe i te haamoriraa a Mama e tae noa ˈtu râ i to ˈna bapetizoraa, i reira to ˈna haamataraa i te patoi ia ˈna. I te hoê mahana, ua haru maira oia i ta ˈna mau buka Bibilia e ua taue atura i roto i te umu. O ta ˈna Bibilia anaˈe ta Mama i nehenehe e haru mai i roto i te auahi. E ohipa maere râ ta ˈna i rave i muri iho. Ua haere atura oia ia Papa ra, tauahi maira ia ˈna. Aita oia i inoino noa ˈˈe ia Papa.

No to ˈna hitimahuta, ua topa roa ˈtura to Papa riri. Teie râ, i te tahi mau taime, e riri taue na oia e e tia ˈtura ïa ia matou ia faaoromai i to ˈna iria.

Raveraa ohipa e haereraa i mua i te pae varua

I te matahiti 1924, ua faaoti atura vau i ta ˈu haapiiraa toroa tâpû rouru e toru matahiti te maoro, e ua faarue atura vau i te fare no te haere e imi i te ohipa i te tuhaa fenua reo Farani no Helevetia. Ua tauturu te reira ia ˈu ia ite roa i te reo Farani. Noa ˈtu e ua haafifi rii to ˈu tereraa ˈtu i reira i ta ˈu mau haereraa i mua i te pae varua, aita roa i moehia ia ˈu i to ˈu here no te parau mau a te Bibilia. No reira, i to ˈu hoˈiraa ˈtu i ǒ ˈu e ono matahiti i muri iho, ua haere atura vau i te mau putuputuraa a te amuiraa kerisetiano no Brugg.

Aita i maoro i muri iho, ua haere atura vau e faaea i Rheinfelden, e oire iti tau 40 kilometera te atea ia Brugg. Ua rave au i te ohipa i reira i te fare tâpûraa rouru a to ˈu tuahine, e ua tamau noa vau i te haere i mua i te pae varua na roto i te amuimuiraa ˈtu e te hoê pǔpǔ iti Feia Haapii Bibilia. I te hoê mahana, a faaoti ai oia i ta matou haapiiraa Bibilia i te afa hebedoma, ua ani maira Taeae Soder, te matahiapo haapao i te pǔpǔ, e: “O vai te hinaaro ra e haere e poro i teie Sabati?” Ua pahono atura vau e o vau, ma te manaˈo e e haere atu vau na muri iho i te tahi taata e e faaite mai oia e nafea ia poro.

I taua Sabati ra, haere atura matou i roto i ta matou tuhaa fenua, na ô maira Taeae Soder e, “E Obrist Tane, e poro oe i tera vahi.” Noa ˈtu e ua tupaipai puai to ˈu mafatu, ua haere atura vau e farerei i te taata i to ratou fare e ua paraparau atura ia ratou no nia i te Basileia o te Atua. (Ohipa 20:20) Mai taua taime mai râ, aita vau i faaea noa ˈˈe i te rave i te ohipa pororaa ta Iesu i parau e e tia ia ravehia hou te hopea o teie nei faanahoraa o te mau mea e tae mai ai. (Mataio 24:14) I te 4 no Mati 1934, i te 28raa o to ˈu matahiti, ua faataipe atura vau i to ˈu pûpûraa ia ˈu no te Atua ra o Iehova na roto i te bapetizoraa i roto i te pape.

E piti matahiti i muri iho, noaa mai nei ta ˈu ohipa ei taata tâpû rouru i Lugano, e oire i roto i te tuhaa fenua reo Italia no Helevetia. Ma te ore e tiai, ua haamata ˈtura vau i te poro i te parau apî maitai i reira, noa ˈtu e aita vau i ite maitai i te reo Italia. Noa ˈtu râ, i ta ˈu Sabati pororaa matamua, ua opere pauroa vau na buka iti e 20 o ta ˈu i afai. I muri iho, ua nehenehe atura vau e haaputuputu mai i te tahi pǔpǔ feia anaanatae no te haapii i Te Pare Tiairaa. I te pae hopea, ua bapetizohia vetahi, e i te avaˈe Febuare 1937, ua haamau atura matou i te hoê amuiraa a te mau Ite no Iehova i Lugano.

E piti avaˈe i muri iho, i te avaˈe Eperera 1937, tae mai nei ta ˈu hoê rata o tei taui roa i to ˈu oraraa. Te titau-manihini-hia ra vau e tavini i te Betela, te iˈoa ïa o te fare a te amaa a te mau Ite no Iehova i roto i te hoê fenua. Ua farii oioi atura vau i teie nei titau-manihini-raa—e faaotiraa o ta ˈu i ore roa ˈtu i tatarahapa. I reira to ˈu haamataraa i te hoê toroa e 60 matahiti i roto i te taviniraa ma te taime taatoa.

Te taviniraa i te Betela i te mau taime arepurepu

I taua tau ra, tei te oire pu o Helevetia ra o Berne, te Betela no Helevetia. Ua nenei matou i reira i te mau buka, te mau buka iti, e te mau vea na roto 14 reo, e ua haponohia ˈtu na Europa taatoa. I te hoê taime, ua afai atu vau i te mau papai i neneihia i te tapearaa pereoo auahi na nia i te hoê afata turairai, no te mea i taua tau ra, aita to matou e pereoo i te mau taime atoa. Ta ˈu ohipa matamua i te Betela, tei roto ïa i te Piha Faanahoraa Api, i reira matou e faanaho ai i te mau reta tapau e faaohipahia no te nenei i te parau. I muri iho, ua rave atura vau i te ohipa i te vahi fariiraa taata, e ua tâpû atoa vau i te rouru o te mau melo o te Betela.

I te avaˈe Setepa 1939, ua haamata ˈtura te Piti o te Tamaˈi Rahi, e ua haaparare ihora te mau Nazi i te riaria na Europa taatoa. E fenua tiaraa amui ore o Helevetia i ropu mau i te mau nunaa e tamaˈi ra. I te omuaraa, ua tamau noa matou i ta matou ohipa kerisetiano ma te fifi ore. I muri iho râ, i te 5 no Tiurai 1940, i te hora piti i te avatea, te parahi noa ra vau i ta ˈu vahi raveraa ohipa i roto i te piha fariiraa taata, ua tomo maira te hoê taata tivila, apeehia e te hoê faehau e pupuhi ta ˈna e patia to mua.

“Teihea roa o Zürcher?” o ta te taata tivila ïa i tuô mai. O Franz Zürcher te tiaau o te amaa e haapao ra i ta matou ohipa pororaa i Helevetia i taua tau ra.

“E nehenehe anei oe e horoa mai i to oe iˈoa?” o ta ˈu ïa i ani atu. Ua haru maira raua ia ˈu e ua huti aˈera ia ˈu na nia i te mau taahiraa eˈa, ma te titau e ia afai atu vau ia raua i te piha ohipa a Zürcher.

Ua faauehia maira te fetii taatoa o te Betela—e 40 ïa matou i taua tau ra—ia haaputuputu i roto i te piha tamaaraa. Ua faanahohia e maha pupuhi fenua i rapaeau mai i te Betela ia ore matou ia tamata i te horo. I roto mai, tau 50 faehau o tei haamata i te paheru i te fare. Taa ê atu i ta ratou i manaˈo, aita i itea mai ia ratou te tahi haapapuraa e te turu ra te mau Ite no Iehova i te poroteraa no te patoi i te taviniraa i roto i te nuu. Noa ˈtu râ, e rave rahi pueraa buka o tei haruhia e o tei afaihia na nia e pae pereoo rarahi a te nuu.

I to matou oreraa e faatia e ia tumâ te mau tia mana a te hau i te tahi mau tuhaa o Te Pare Tiairaa, aita ˈtura teie vea i nenei-faahou-hia i Helevetia. Te auraa ra, aita i hinaaro-rahi-faahou-hia te feia rave ohipa i te Betela, e ua faaitoitohia ˈtura te mau taurearea no roto i te fetii o te Betela ia haere e tavini ei pionie, te iˈoa ïa o te mau Ite no Iehova e poro nei ma te taime taatoa.

Te taviniraa pionie i te tau tamaˈi

I te avaˈe Tiurai 1940, ua hoˈi atura vau i te tuhaa fenua reo Italia no Helevetia i pihai atu ia Lugano, i reira hoi to ˈu oraraa hou vau a haere ai i te Betela. Taua tuhaa fenua Katolika etaeta ra, tei raro aˈe i taua tau ra i te mana puai o te faatereraa Fasciste, o ta ˈu ïa tuhaa taviniraa pionie.

Aita hoê mahana i mairi e aita vau i tapeahia e te mutoˈi o tei faaue mai e ia faaea vau i ta ˈu ohipa pororaa. I te hoê mahana, te paraparau noa ra vau i te hoê vahine i te uputa o te hoê aua tiare, a haru mai ai te hoê taata ahu tivila ia ˈu na muri mai, ua aratai atura ia ˈu i te hoê pereoo mutoˈi, e ua faahoro ihora ia ˈu i Lugano. I reira, ua tuu atura oia ia ˈu i te rima o te mau mutoˈi. I to ˈu uiuiraahia, ua faataa ˈtura vau e na te Atua ra o Iehova i faaue mai ia matou ia poro.

“I nia i te fenua nei, na matou e faatere,” o ta te ofitie ïa i pahono mai ma te teoteo. “E haapao atu te Atua i to te raˈi!”

I te tau tamaˈi, e mea faufaa roa e ia haapao matou i te aˈoraa a Iesu “ia paari outou mai te ophi ra, e te hapa ore mai te uuairao ra.” (Mataio 10:16) No reira, ua huna vau i te rahiraa o ta ˈu mau buka i roto i te mau pute i roto mai i to ˈu ahu oomo. E ia ore te tahi ia marua noa ˈtu, ua oomo vau i te mau piripou taamu-vî-hia i nia i te turi.

I muri iho, ua faauehia maira vau e haere i te peho no Engadine, i reira to ˈu tapunipuniraa i te mutoˈi. E peho haviti mau teie i te pae hitia o te râ o te mau mouˈa Alpes Helevetia, te tapoˈi-roa-hia i te hiona i te tau toetoe, no reira, ua haponohia mai to ˈu mau tiaa iri faahee hiona no te tauturu ia ˈu ia haere na roto i te tuhaa fenua.

E taoˈa faufaa roa te mau rimarima mahanahana maitai ia hahaere anaˈe oe na nia i te tiaa iri faahee hiona i te tau toetoe. No te mea ua faaohipa pinepine au i to ˈu mau rimarima, aita i maoro, ua apoopoohia. Ua oaoa roa vau i te hoê mahana i te taeraa mai te hoê puohu manaˈo-ore-hia na roto i te afata rata, tei roto te hoê sueta hamani-rima-hia e te mau rimarima mahanahana maitai! Na te hoê tuahine kerisetiano no ta ˈu amuiraa tahito i Berne i hamani no ˈu. I teie nei atoa, ia haamanaˈo anaˈe au i taua ohipa ra, e putapû-roa-hia vau i te mauruuru.

E rave rahi hopoia taa ê oaoa

I te matahiti 1943, ua haamata ˈtura te huru tupuraa i te afaro mai i Helevetia, e ua ani-faahou-hia vau ia haere e tavini i te Betela. No te tahi mau fifi i roto i te amuiraa reo Farani no Lausanne, tau 100 kilometera te atea, ua tonohia ˈtura vau e haere tamau i taua oire ra no te tauturu i te feia poro ia pee i te hoê hiˈoraa tano no nia i te faanahonahoraa a te Atua.

I muri iho, ua tavini au tau taime ei tiaau haaati na te mau amuiraa Farani atoa no Helevetia. I te omuaraa o te hebedoma, e rave na vau i te ohipa i te Betela, i te Mahana pae râ, te Mahana maa, e te Sabati, e tere na vau i roto i te hoê amuiraa taa ê i te mau hebedoma atoa, no te tauturu i te mau taeae i te pae varua. Hau atu, i te haamauraahia te hoê amuiraa reo Farani i Berne i te matahiti 1960, ua nominohia vau ei tiaau peretiteni. Ua tavini au i nia i teie hopoia e tae noa ˈtu i te matahiti 1970, i te taime a faarue ai te Betela ia Berne e ua afaihia ˈtura i te vahi nehenehe roa tei reira oia i teie nei, i te oire no Thoune.

Ua oaoa roa vau i te farereiraa i te hoê pǔpǔ iti Ite reo Italia i Thoune, e ua haamata ˈtura vau i te tavini e o ratou. I muri iho, ua haamauhia ˈtura te hoê amuiraa, e ua tavini au ei tiaau peretiteni e rave rahi matahiti e tae noa ˈtu i te taime i aravihi mai ai te mau taeae apî aˈe no te amo i teie nei hopoia.

Te hoê haamaitairaa taa ê oaoa mau no ˈu, o te haereraa ˈtu ïa i te mau tairururaa nunaa a te mau tavini a Iehova. Ei hiˈoraa, i te matahiti 1950, ua tupu te Tairururaa tuiroo ra Te maraaraa teotaratia i te tahua Yankee Stadium, i New York. Ua putapû roa vau i to ˈu haereraa e mataitai i te pu rahi a te mau Ite no Iehova no Brooklyn, i New York. Eita atoa e moehia ia ˈu te oreroraa parau a Taeae Milton G. Henschel i te matahiti i muri iho, i te Tairururaa ra Te haamoriraa viivii ore i tupu i Lonedona, i te fenua Beretane, e ua tuuhia te tapao i nia i teie mau parau a Iesu, “Teie ta ˈu parau ia outou, ia mamû noa ratou nei, ua pii noa mai ïa te mau ofai nei.” (Luka 19:40) Ua ani aˈera Taeae Henschel, “Ia manaˈo anaˈe outou, e titauhia anei e ia pii te mau ofai?” Te faaroo noa ra vau i te haruru o te pahonoraa, “Aita!” i horoahia e te mau ahuru tausani reo.

I to ˈu haereraa e tavini i te Betela i te matahiti 1937 ra, ua ani mai to ˈu papa ma te peapea, ua faarooroo hoi oia e e mea iti roa te moni e horoahia mai, e, “E ta ˈu tamaiti, e nafea oe ia ruau oe?” Ua pahono atura vau i te mau parau a te papai salamo ra o Davida: “Aitâ râ vau i ite i te feia parau-tia i te faarueraahia, e to ˈna ra huaai i te aniraa i te maa.” (Salamo 37:25) Ua tupu mau â teie mau parau no ˈu nei.

Te oaoa nei au i te mea e, hau atu i te 80 matahiti i teie nei, ua faaipoipo o Berta Weibel i to ˈu papa, e na roto i to ˈna hiˈoraa e ta ˈna aratairaa, ua itea mai ia ˈu e o vai o Iehova e i to ˈna atoa mau huru! Noa ˈtu e ua faaooo te tahi atu mau fetii ia ˈna, ua tavini noa oia ia Iehova ma te haapao maitai e tae noa ˈtu i to ˈna poheraa i te matahiti 1983 ra. Aita roa ˈtu oia i faaite i te tatarahapa i to ˈna taviniraa i to ˈna Atua ra o Iehova; o vau atoa, aita roa ˈtu vau i tatarahapa i te faaea-taa-noa-raa e i to ˈu pûpûraa i to ˈu oraraa taatoa no te taviniraa ia Iehova.

[Hohoˈa i te api 25]

Te raveraa i te ohipa i te Betela

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono