Te haaparuparu ra anei te mau opaniraa ia outou?
TE MAU opaniraa! Aita hoê taata e au mau i te reira; e tia râ ia tatou paatoa ia auraro atu i te reira i roto i te tahi faito. Teie râ, te haaparuparuhia ra anei outou i te tahi taime i te mea e au e mea taotia-roa-hia to outou oraraa? Peneiaˈe mea hau aˈe no outou ia taui i ta outou huru hiˈoraa. Maoti i te haapeapea no nia i te mau mea o ta outou e ore e nehenehe e rave, no te aha e ore ai e hiˈo i te mau haamaitairaa o te mau tiamâraa e fanaˈohia ra e outou?
Ei hiˈoraa, e rave rahi taata veve i te pae faanavairaa o te hinaaro ra ia monihia ratou. Teie râ, a taotia noa ˈi te veve i te mau mea o ta tatou e nehenehe e rave i roto i teie nei faanahonahoraa o te mau mea, te fanaˈo ra te taatoaraa i te mau mea faufaa o te oraraa. Te faahinaaro nei, te feia veve mai te feia moni, te faaipoipo nei, te fanau nei i te mau tamarii, te oaoa nei e te mau hoa, e rave rahi atu â. Mea faufaa roa ˈtu, te ite nei te feia veve mai te feia moni ia Iehova e te tiai nei hoi i te parau tǎpǔ o te ao apî. Te haere noa nei te feia veve mai te feia moni i mua i roto i te paari kerisetiano e te ite, mau mea faufaa aˈe i te mau taoˈa. (Maseli 2:1-9; Koheleta 7:12) E nehenehe te taatoaraa—mea veve e mea moni—e fanaˈo i te iˈoa maitai i mua i te aro o Iehova. (Koheleta 7:1) I te tau o Paulo e mau taata tiaraa haihai na te rahiraa i roto i te amuiraa kerisetiano—e mau tîtî vetahi—o tei faaohipa ma te paari i te tiamâraa e vai ra ia ratou.—Korinetia 1, 1:26-29.
Te tiaraa upoo i roto i te Bibilia
I roto i te hoê faaipoiporaa kerisetiano, e auraro te vahine i ta ˈna tane—e faanahoraa no te maitai o te utuafare taatoa. (Ephesia 5:22-24) E manaˈo anei ïa te vahine e ua faahaehaahia o ˈna no te reira? Papu maitai e aita. Mea tahoê te tane e te vahine. Te faatereraa a te tane, ia ravehia mai ta te Mesia i rave, aita oia e tuu e mea rahi opaniraa i ta ˈna vahine e e vaiiho pinepine oia ia ˈna ia faatupu i to ˈna aravihi e to ˈna ite. (Ephesia 5:25, 31) E ohipa noa te “vahine maitai ra” a te Maseli pene 31 i roto i te mau tuhaa anaanatae e rave rahi o te titau ra i te aravihi e te hinaaro papu. Ma te papu maitai, aita te auraroraa i ta ˈna tane e faahepohepo ia ˈna.—Maseli 31:10-29.
Oia atoa, aita hoê aˈe faanahoraa no te vahine ia faatere i te mau tane aravihi i roto i te amuiraa kerisetiano. (Korinetia 1, 14:34; Timoteo 1, 2:11, 12) E tia anei ia huru ê te mau vahine kerisetiano i teie opaniraa? Aita. Te mauruuru nei te rahiraa i te iteraa e te faaohipa-maitai-hia nei teie tuhaa o te taviniraa kerisetiano i roto i te hoê huru teotaratia. Te oaoa nei ratou i te fanaˈoraa i te haapaoraa e te haapiiraa a te mau matahiapo nominohia e te apitiraahia ratou i roto i te ohipa faufaa o te pororaa e te faariroraa i te mau taata ei pǐpǐ. (Mataio 24:14; 28:19, 20) E tuhaa rahi ta te mau vahine i roto i teie ohipa, e te horoa ra te reira i te hanahana ia ratou i mua i te aro o te Atua ra o Iehova.—Salamo 68:11; Maseli 3:35.
Te mau opaniraa no te mau taurearea
Te amuamu atoa nei te taurearea i te tahi mau taime e te taotia-rahi-roa-hia ra to ratou oraraa, mea pinepine e no te mea tei raro aˈe ratou i te faatereraa a to ratou na metua. Tera râ, tei roto atoa teie i te Bibilia. (Ephesia 6:1) Maoti i te iria i te mau opaniraa i rotopu ia ratou e te mau metua, te oaoa nei te mau taurearea kerisetiano paari i te mau tiamâraa e vai ra ia ratou ra—oia atoa, mea pinepine, te tiamâraa mai i te mau hopoia teimaha. No reira e nehenehe atura ratou e fanaˈo i to ratou puai e te mau tupuraa taurearearaa no te faaineine ia ratou no te oraraa taata paari.
Te haamanaˈo maitai ra te tiaau haaati matamua i Beresilia i te hoê tamaiti e 12 matahiti to ˈna i roto i te hoê pǔpǔ taata poro o tei taotiahia i roto i te mau mea o ta ˈna i nehenehe e rave. Ua rahi te ohipa a te taata haapao i te mau buka e aita oia i nehenehe i haapao maitai i te pǔpǔ, ua rave ra oia i te faanahoraa no te tauturu i teie taurearea tane. Ua haapii oia e teihea te mau api parau faataaraa e ua nehenehe noa oia e tauturu. Ua riro to ˈna anaanatae i te hoê faaitoitoraa, e ei tavini haapao maitai na hoi o ˈna i roto i te pororaa. E e matahiapo nominohia o ˈna i teie nei.
E rave rahi tupuraa o te taotia paha i te tiamâraa o te taata. Te haafifihia nei vetahi e te maˈi. Te ora ra vetahi i roto te mau utuafare amahamaha e te ite nei e te taotiahia nei to ratou tiamâraa e te mau titauraa a te hoê hoa faaipoipo aita i roto i te parau mau. A hinaaro noa ˈi te feia e ora ra e te mau opaniraa i te tupuraa ê atu, e nehenehe ratou e ora i te oraraa faahiahia. Ua faatia teie vea e rave rahi aamu no te feia o tei faaitoito rahi i vetahi atu no te mea ua tiaturi ratou ia Iehova e ua rave i ta ratou i nehenehe.
Ma te paraparau no nia i te huru tupuraa o to ˈna tau, ua parau te aposetolo ra o Paulo e: “E tavini anei oe i parauhia ˈi ra? eiaha e haapao i te reira; ia noaa râ ia oe te tiamâ ra, o te reira.” (Korinetia 1, 7:21) Auê ïa hiˈoraa aifaito! Te taui nei te tahi mau tupuraa. Te paari nei te mau taurearea. Te farii nei te mau hoa faaipoipo patoi i te parau mau i te tahi taime. Ua itehia e e haamaitai te mau tupuraa i te pae faanavairaa. Te maitaihia mai ra paha te mau taata maˈi. I roto i te tahi tuhaa, eita paha vetahi mea e taui a tae roa mai ai te ao apî a Iehova. Teie nei râ, eaha te roaa mai i te amuamuraa i te mea aita hoê e nehenehe e rave i te mau mea ta vetahi e nehenehe?
Ua hiˈo aˈena ˈnei outou i te mau manu ia marere na roto i te raˈi e a faahiahia ˈi i te nehenehe e te tiamâraa o to ratou mau tere? Peneiaˈe ua hinaaro outou e marere outou mai tera. Aita râ outou e nehenehe e eita roa ˈtu outou e nehenehe e marere mai te mau manu! Teie râ aita outou e amuamu ra. Maoti râ, te vai ra ia outou ra te mau aravihi no ǒ mai te Atua ra. Te nehenehe ra outou e ora ma te manuïa a haaati noa ˈi i te fenua nei. Oia atoa, noa ˈtu eaha te tupuraa i roto i to tatou oraraa, ia haamau tatou i nia i te mea o ta tatou e nehenehe e rave maoti i te amuamu no nia i te mea o ta tatou e eita e nehenehe e rave, e faahiahia ïa te oraraa, e e ite tatou i te oaoa i roto i te taviniraa a Iehova.—Salamo 126:5, 6.
[Hohoˈa i te api 28]
Te manaˈo ra anei outou e te opanipani ra to outou na metua ia outou?