Tane faaipoipo e matahiapo—A amo i te mau hopoia ma te aifaito
‘Ei taata vahine hoê te episekopo.’—TIMOTEO 1, 3:2.
1, 2. No te aha aita te mau Papai e faaue ra ia faaea taa noa te mau perepitero?
I TE senekele matamua, ua tapitapi te mau Kerisetiano haapao maitai no nia i te amoraa i ta ratou mau hopoia taa ê ma te aifaito. I to te aposetolo Paulo parauraa e e “maitai roa ˈtu” te Kerisetiano e faaea taa noa, te auraa anei e mea maitai aˈe ia rave i te feia taa noa ei mau tiaau i roto i te amuiraa kerisetiano? Ua parau anei oia e mea titauhia te faaea-taa-noa-raa no te riro ei matahiapo? (Korinetia 1, 7:38) Te faahepohia nei te mau ekalesiatiko Katolika ia faaea taa noa. Tera râ, te faaue ra anei te mau Papai ia faaea taa noa te mau perepitero? Te faatia nei te mau Ekalesia Orthodoxe no te pae Hitia o te râ, i ta ratou mau perepitero paroita ia riro ei feia faaipoipohia, eiaha râ i ta ratou mau epikopo. Ua tuea anei te reira e te Bibilia?
2 E rave rau o na aposetolo 12 a te Mesia, te mau melo tei riro ei niu no te amuiraa kerisetiano, e feia faaipoipohia ïa. (Mataio 8:14, 15; Ephesia 2:20) Ua papai o Paulo e: “Eita anei e tia ia matou ia aratai haere i te tuahine [“ei,” MN] vahine mau ra, mai te tahi pae aposetolo atoa ra, e mai te mau taeae hoi o te Fatu ra, e mai ia Kepha [Petero]?” (Korinetia 1, 9:5) Te farii ra te Buka parau paari Katolika apî (beretane) e “na te ekalesia i haamau i te ture o te faaea-taa-noa-raa” e “aita te mau tavini i roto i te F[aufaa] A[pî] i faahepohia ia faaea taa noa.” Te pee nei te mau Ite no Iehova i te hiˈoraa i horoahia i roto i te mau Papai, eiaha râ i te ture ekalesia.—Timoteo 1, 4:1-3.
E tuea te tiaraa matahiapo e te faaipoiporaa
3. Eaha te mau parau no roto mai i te mau Papai e faaite ra e e nehenehe te mau tiaau kerisetiano e faaipoipohia?
3 Aita o Paulo i titau ia ore te feia e nominohia ei tiaau ia faaipoipo, ua papai atu râ oia ia Tito e: “Teie te mea i vaiiho ai au ia oe i Kereta na, ia faanehenehe oe i tei toe ra, ia faatoroa i te peresibutero [Heleni, pre·sbyʹte·ros] i te mau oire atoa ra, mai ta ˈu i poroi ia oe ra; o te taata hapa ore, vahine hoê ra, e te tamarii faaroo, aore i parihia i te puhura, e te aˈo atâ. Ei taata hapa ore hoi te episekopo [Heleni, e·piʹsko·pos, no reira mai te taˈo ra “epikopo”] e tia ˈi i te tiaau a te Atua ra.”—Tito 1:5-7.
4. (a) Nafea tatou ia ite e e ere te faaipoiporaa i te hoê titauraa no te mau tiaau kerisetiano? (b) Eaha te vahi e fanaˈo ai te hoê taeae taa noa e matahiapo oia?
4 I te tahi aˈe pae, aita te mau Papai e titau ra ia faaipoipohia te hoê taata ia riro oia ei matahiapo. Aita hoi o Iesu i faaipoipo. (Ephesia 1:22) Aita o Paulo, tiaau faahiahia mau i roto i te amuiraa kerisetiano o te senekele matamua, i faaipoipohia i taua tau ra. (Korinetia 1, 7:7-9) I teie mahana, e rave rahi Kerisetiano taa noa e tavini nei ei matahiapo. Ei feia taa noa, eita e ore e mea rahi aˈe to ratou taime no te haapao i ta ratou mau hopoia matahiapo.
‘E feaa piti te taata faaipoipohia’
5. Eaha te parau a te mau Papai te tia i te mau taeae faaipoipohia ia farii?
5 Ia faaipoipo anaˈe te hoê Kerisetiano, e tia ia ˈna ia feruri e te rave ra oia i te mau hopoia apî o te titau i to ˈna taime e to ˈna ara-maite-raa. Te na ô ra te Bibilia e: “Te taata aore i faaipoipohia ra, te tapi ra ïa i ta te Fatu ra, i te mea e mauruuru ai te Fatu ia ˈna: area tei faaipoipohia ra; te tapi ra ïa i te mau mea o teie nei ao, i te mea e mauruuru ai tana vahine. [“E feaa piti oia,” MN].” (Korinetia 1, 7:32-34) E feaa piti i roto i teihea auraa?
6, 7. (a) Eaha te hoê tuhaa i reira te hoê taata faaipoipohia e “feaa piti” ai? (b) Eaha te aˈoraa ta Paulo e horoa ra i te mau Kerisetiano faaipoipohia? (c) Nafea te reira ia hauti i nia i te faaotiraa a te hoê tane e farii i te hoê ohipa?
6 A tahi, e ere atura tei te taata faaipoipohia anaˈe te mana i nia i to ˈna iho tino. Ua haapapu maitai Paulo e: “E ere hoi tei te vahine te parau i to ˈna iho tino, tei te tane râ; mai te reira to te tane, e ere tei ia ˈna te parau i to ˈna iho tino, tei te vahine râ.” (Korinetia 1, 7:4) E manaˈo paha te feia e opua ra e faaipoipo e e ere teie parau i te mea faufaa roa no te mea e parahiraa haihai ïa to te mau taatiraa i te pae tino ia faaipoipo anaˈe ratou. Teie râ, i te mea e te opani ra te mau Papai i te mau taatiraa i te pae tino hou te faaipoiporaa, aita te mau Kerisetiano i ite mau i te mau hinaaro i te pae taatiraa o te hoa o ta ratou e opua ra e faaipoipo.
7 Te faaite ra Paulo, e tae noa ˈtu i te feia faaipoipo ‘e haapao i ta te varua,’ e tia ia raua ia haapao i to te tahi e to te tahi mau hinaaro i te pae taatiraa. Ua aˈo atu oia i te mau Kerisetiano no Korinetia e: “E horoa te tane i te mea tia i te vahine: e na reira atoa te vahine i te tane. Eiaha orua e faataa ia orua iho, maori râ e vahi poto aˈe ia tia ia orua; ia . . . pure; a tiaati faahou ai orua, ia ore Satani ia haavare mai ia orua no te tia ore ia orua ia faaoromai.” (Roma 8:5; Korinetia 1, 7:3, 5) Te mea peapea râ, ua faaturi vetahi i te mea e aita teie aˈoraa i haapaohia. No reira, e tia i te hoê Kerisetiano faaipoipohia ia feruri maitai i te mau tuhaa atoa hou oia e farii ai i te hoê ohipa o te faataa ê ia ˈna i ta ˈna vahine no te hoê taime roa. Aita faahou to ˈna hoê â tiamâraa i te tau a vai taa noa ˈi oia.
8, 9. (a) Eaha te auraa ia parau anaˈe o Paulo e “te tapi ra” te mau Kerisetiano faaipoipohia “i te mau mea o teie nei ao”? (b) E tia i te mau Kerisetiano faaipoipohia ia tapitapi i te rave i te aha?
8 Eaha te auraa o te parau “te tapi ra” te mau tane kerisetiano faaipoipohia, “i te mau mea o teie nei ao [koʹsmos]”? (Korinetia 1, 7:33) Mea papu maitai e aita Paulo e parau ra no te mau mea iino o teie nei ao, te tia hoi i te mau Kerisetiano mau atoa ia haapae. (Petero 2, 1:4; 2:18-20; Ioane 1, 2:15-17) Te faaue maira te Parau a te Atua “e haapae tatou i te paieti ore, e te hinaaro i teie nei ao [ko·smi·kosʹ], e ia parahi tatou ma te haapao maitai, e te parau-tia, e te paieti, i teie nei ao.”—Tito 2:12.
9 No reira, e “tapi” te hoê Kerisetiano faaipoipohia “i te mau mea o teie nei ao,” ia tapitapi oia ma te tano hoi no te mau ohipa matauhia i roto i te oraraa o te feia faaipoipo. Oia ïa te fare, te maa, te ahu, te faaanaanataeraa—e te tahi mau tapitapiraa ê ahiri e te vai ra te tamarii. E tae noa ˈtu râ no te feia faaipoipo aita ta raua e tamarii, ia manuïa to raua faaipoiporaa, e tia i te tane e te vahine ia tapi ia “mauruuru” to ˈna hoa. E ohipa faufaa mau te reira no te mau matahiapo kerisetiano, ia amo anaˈe ratou i ta ratou mau hopoia ma te aifaito.
E mau tane maitatai e e mau matahiapo maitatai atoa
10. Ia nehenehe te hoê Kerisetiano e riro ei matahiapo, eaha te tia i to ˈna mau taeae e te mau taata rapaeau ia ite papu?
10 Noa ˈtu e e ere te faaipoiporaa i te mea titauhia no te riro ei matahiapo, mai te peu e ua faaipoipohia te hoê Kerisetiano, hou oia e faataahia ˈi ia nominohia oia ei matahiapo, e tia ia ite-papu-hia e te tutava ra oia i te riro ei tane maitai e te here, o te faaohipa ra i to ˈna tiaraa upoo ma te au. (Ephesia 5:23-25, 28-31) Ua papai o Paulo e: “Ia hinaaro uˈana te hoê taata i te toroa episekopo [tiaau] ra, ua hinaaro oia i te ohipa maitai. Ei taata hapa ore râ te episekopo [tiaau] e tia ˈi, ei taata vahine hoê.” (Timoteo 1, 3:1, 2; MN) E tia ia ite-papu-hia e te tutava ra te hoê matahiapo i te riro ei tane maitai, noa ˈtu e e Kerisetiano ta ˈna vahine aore ra eita. Inaha, e tia ia ite atoa te feia i rapaeau i te amuiraa e te haapao maitai ra oia i ta ˈna vahine e i ta ˈna mau hopoia ê atu. Ua parau â o Paulo e: “Ei roo maitai hoi to ˈna i te feia i rapae au ra e tia ˈi; o te roohia oia i te faaino, e te marei a te diabolo.”—Timoteo 1, 3:7.
11. Eaha te auraa o te pereota ra “ei taata vahine hoê,” eaha ˈtura ïa te tia i te mau matahiapo ia ara?
11 Papu maitai, na roto i te pereota ra “ei taata vahine hoê,” te opanihia ra te peu e faaipoipo e rave rau vahine aore ra tane, tera râ te faahiti-atoa-hia ra i te parau no te taiva-ore-raa i roto i te faaipoiporaa. (Hebera 13:4) E tia iho â râ i te mau matahiapo ia ara ia tauturu anaˈe ratou i te mau tuahine i roto i te amuiraa. E tia ia ratou ia ape i te haere e hiˈo o ratou anaˈe i te hoê tuahine e hinaaro ra i te aˈoraa e te tamǎrûraa. E mea maitai ia haere ratou e te tahi atu matahiapo, te hoê tavini tauturu, aore ra e ta ratou iho vahine mai te peu e e tere faaitoitoraa noa.—Timoteo 1, 5:1, 2.
12. Eaha te faataaraa te tia i te mau vahine a te mau matahiapo e a te mau tavini tauturu ia tutava i te pee?
12 Hau atu, a faahiti ai oia i te mau titauraa no te mau matahiapo e te mau tavini tauturu, ua horoa atoa te aposetolo Paulo i te tahi aˈoraa na te mau vahine a te feia e manaˈohia ra e nomino no teie mau hopoia taa ê. Teie ta ˈna i papai: “Mai te reira atoa te mau vahine i te aoaoa ore e tia ˈi, eiaha ei tihotiho, ei haapao maitai, e te haavare ore i te mau mea atoa ra.” (Timoteo 1, 3:11) E nehenehe te hoê tane kerisetiano e tauturu rahi i ta ˈna vahine ia pee i teie faataaraa.
Te mau hopoia i nia i te vahine tei titauhia e te mau Papai
13, 14. Noa ˈtu e e ere te vahine a te hoê matahiapo i te hoê Ite, no te aha e tia ˈi ia ˈna ia faaea e ta ˈna vahine e ia riro ei tane maitai?
13 Parau mau, ia au i teie aˈoraa horoahia i te mau vahine a te mau matahiapo aore ra a te mau tavini tauturu, e mau Kerisetiano pûpûhia atoa ïa teie mau vahine. I roto i te rahiraa o te mau tupuraa, mai te reira iho â no te mea ua titauhia te mau Kerisetiano ia faaipoipo “i roto i te Fatu anaˈe ra.” (Korinetia 1, 7:39, MN) Eaha râ no te hoê taeae o tei faaipoipo aˈena i te hoê vahine aita to roto i te parau mau, ia ˈna i pûpû i to ˈna oraraa no Iehova, aore ra ua faarue ta ˈna vahine i te parau mau, aita râ ta ˈna e hape aˈe?
14 Eita teie huru tupuraa e haafifi ia ˈna ia riro ei matahiapo. Eita atoa te reira e faatia ia ˈna ia faataa i ta ˈna vahine no te mea noa e e ere hoê â faaroo ta raua. Teie hoi te aˈoraa a Paulo: “Ua taatihia oe i te vahine? eiaha e imi i te matara.” (Korinetia 1, 7:27) Te na ô râ oia e: “E vahine faaroo ore ta te hoê taeae ra, e i tia i taua vahine ra ia parahi â ia ˈna ra, eiaha oia e tuu ê atu ia ˈna. Ia haere ê râ tei ore i faaroo ra, haere noa ˈtu ïa, e ore te taeae e te tuahine e fifi i te reira. Ua haapaohia râ tatou e te Atua, ei hau ta tatou. Eaha hoi oe i ite ai, e tera ra vahine, e eita to tane e ora ia oe? e eaha hoi oe i ite ai, e tera tane, e eita to vahine e ora ia oe?” (Korinetia 1, 7:12, 15, 16) Noa ˈtu e e ere ta ˈna vahine i te hoê Ite, e tia i te matahiapo ia riro ei tane maitai.
15. Eaha te aˈoraa ta te aposetolo Petero i horoa i te mau tane kerisetiano, e eaha te mau faahopearaa e noaa mai ia ore anaˈe te hoê matahiapo e tâuˈa i ta ˈna vahine?
15 Noa ˈtu e tei roto ta ˈna vahine i te parau mau aore ra aita, e tia i te matahiapo kerisetiano ia farii e te hinaaro ra ta ˈna vahine e ia haapao oia ia ˈna ma te here. Teie ta te aposetolo Petero i papai: “Outou, e te mau tane, e parahi ia ratou ra [ta outou mau vahine] ma te ite, i te faaturaraa ˈtu i te vahine, i te farii paruparu ra, e ei fatu atoa hoi i te maitai ra i te ora; ia ore ta outou pure ia mairi.” (Petero 1, 3:7) Te tane o te ore e haapao, ma te opua mau, i te mau hinaaro o ta ˈna vahine, te haafifi ra ïa oia i to ˈna iho mau taairaa e o Iehova; e nehenehe hoi te reira e opani ia ˈna ia haafatata ˈtu ia Iehova mai “te ata, ia ore te pure ia pǔpû atu i roto ra.” (Te oto o Ieremia ra 3:44) E nehenehe te reira e aratai e ia ore e tano faahou ia tavini oia ei tiaau kerisetiano.
16. Eaha te vahi ta Paulo e haafaufaa ra, e eaha te huru o te mau matahiapo no nia i teie parau?
16 Mai ta tatou i ite iho nei, te tumu matamua o te tatararaa a Paulo oia ïa, ia faaipoipo te hoê tane, e vaiiho oia i te hoê tuhaa o te tiamâraa o ta ˈna i fanaˈo na ei taata taa noa, i nehenehe ai oia e ‘haapao noa i ta te Fatu ra ma te peapea ore.’ (Korinetia 1, 7:35) Te faaite ra te mau tabula e, aita vetahi mau matahiapo faaipoipohia i faaite noa i te feruriraa aifaito no nia i te mau parau i faauruahia mai a Paulo. No to ratou hinaaro e rave i ta ratou e manaˈo ra e e tia i te mau matahiapo maitatai ia rave, e moehia paha ia ratou vetahi o ta ratou mau hopoia ei tane faaipoipo. E mea fifi paha no vetahi ia patoi i te hoê hopoia taa ê i roto i te amuiraa, noa ˈtu e, ia farii ratou i te reira, e mea papu maitai e e fifihia ta ratou vahine i te pae varua. Te fanaˈo nei ratou i te mau haamaitairaa e noaa mai na roto i te faaipoiporaa, e farii anei râ ratou i te amo i te mau hopoia e titauhia ra?
17. Eaha tei roohia i te tahi mau vahine faaipoipo, e mea nafea hoi te reira e nehenehe ai e apehia?
17 Oia mau, e tia ia haapopou i te itoito o te hoê matahiapo. Teie râ, e mea aifaito anei te hoê Kerisetiano mai te peu e, ia haapao oia i ta ˈna mau hopoia i roto i te amuiraa, eita oia e tâuˈa i ta ˈna mau hopoia titauhia e te mau Papai, i nia i ta ˈna vahine? A hinaaro ai oia e turu i te feia i roto i te amuiraa, e tia e ia tapitapi atoa te hoê matahiapo aifaito no te huru pae varua o ta ˈna vahine. Ua itehia e ua paruparu vetahi vahine a te mau matahiapo i te pae varua, e ua roohia vetahi i te ‘parariraa’ i te pae varua. (Timoteo 1, 1:19) Noa ˈtu e tei te vahine iho te hopoia no te tutavaraa ia ora oia, i roto i te tahi mau tupuraa, e nehenehe hoi te fifi i te pae varua e apehia ahiri e ‘ua faaamu e ua faaherehere maite’ te matahiapo i ta ˈna vahine, “mai ta te Fatu i te ekalesia nei.” (Ephesia 5:28, 29) Oia mau, e tia i te mau matahiapo ‘ia ara ia ratou iho, e i te nǎnǎ atoa.’ (Ohipa 20:28) Mai te peu e ua faaipoipohia ratou, tei roto atoa ïa ta ratou vahine.
‘E ati i te tino nei’
18. Eaha vetahi mau “ati” e farereihia ra e te mau Kerisetiano faaipoipohia, e nafea te reira ia hauti i nia i te mau ohipa a te hoê matahiapo?
18 Ua papai atoa te aposetolo e: “Ia faaipoipo hoi te paretenia ra aita a ˈna hara. E ati râ to te reira i te tino nei; e faaherehere râ vau ia outou.” (Korinetia 1, 7:28) Ua hinaaro Paulo e faaherehere i te feia tei nehenehe e pee i to ˈna hiˈoraa ei taata taa noa, i te mau tapitapiraa e noaa mai na roto i te faaipoiporaa. E tae noa ˈtu i te feia faaipoipo aita ta ratou e tamarii, e faaruru paha ratou i te mau fifi i te pae no te oraora-maitai-raa aore ra i te pae moni, e tae noa ˈtu i te mau hopoia faauehia e te mau Papai i nia i te mau metua ruhiruhia o to ratou hoa. (Timoteo 1, 5:4, 8) E tia i te hoê matahiapo ia horoa i te hiˈoraa maitai i te fariiraa i teie mau hopoia, e i te tahi mau taime, e riro te reira i te taotia i ta ˈna mau ohipa ei tiaau kerisetiano. E mea oaoa ia ite e te amo nei te rahiraa o te mau matahiapo ma te maitai roa i ta ratou mau hopoia i roto i te utuafare e i roto atoa i te amuiraa.
19. Eaha te auraa ia parau o Paulo e: “E au i te feia tara vahine ra, ia riro mai te mea e, aore”?
19 Te na ô râ o Paulo e: “Te poto nei te taime: e au i te feia tara vahine ra, ia riro mai te mea e, aore.” (Korinetia 1, 7:29) Parau mau, ia au i ta ˈna i papai na mua ˈtu i roto i teie pene i to Korinetia, mea papu maitai e aita oia e parau ra e e tia i te mau Kerisetiano faaipoipohia ia tâuˈa ore i ta ratou vahine i roto i te tahi faito. (Korinetia 1, 7:2, 3, 33) Ua faaite oia i te auraa o ta ˈna parau, ia ˈna i papai e: “Te feia i rave i to teie nei ao ra, mai te mea e aore i rave; te mou nei hoi te huru o teie nei ao.” (Korinetia 1, 7:31) “Te mou nei hoi teie nei ao,” e parau mau te reira i teie nei tau hau atu i te tau o Paulo aore ra o te aposetolo Ioane ra. (Ioane 1, 2:15-17) No reira, eita ta te mau Kerisetiano faaipoipohia o tei ite e e tia ia rave i te tahi mau haapaeraa no te pee i te Mesia, e nehenehe e haapao anaˈe i te mau oaoaraa e te mau haamaitairaa taa ê o te faaipoiporaa.—Korinetia 1, 7:5.
Te mau vahine e farii nei i te mau haapaeraa
20, 21. (a) Eaha te mau haapaeraa ta te mau vahine kerisetiano e rave rahi e farii nei i te rave? (b) Eaha te mea e tano i te hoê vahine ia fanaˈo, noa ˈtu e e matahiapo ta ˈna tane?
20 Mai ta te mau matahiapo e rave nei i te mau haapaeraa no te maitai o vetahi ê, ua tutava atoa e rave rahi vahine a te mau matahiapo i te faaaifaito i ta ratou mau hopoia no te faaipoiporaa e te mau faufaa o te Basileia. E mau tausani vahine kerisetiano e oaoa nei i te turu atu i ta ratou mau tane ia nehenehe ratou e haapao i ta ratou mau hopoia tiaau. Te here nei Iehova ia ratou no te reira, e te haamaitai nei oia i te huru maitai roa o ta ratou e faaite nei. (Philemona 25) Noa ˈtu râ, te faaite ra te aˈoraa aifaito a Paulo e e tano mau â i te mau vahine a te mau tiaau ia fanaˈo i te hoê faito taime au e te ara-maite-raa a ta ratou tane. E hopoia na te mau matahiapo faaipoipohia i faauehia mai e te mau Papai, te horoaraa i te taime e au na ta ratou mau vahine ia amo ratou i ta ratou hopoia ei tane faaipoipo e ei tiaau ma te aifaito.
21 Eaha râ mai te peu e, taa ê noa ˈtu i te riroraa ei tane faaipoipo, e metua tane atoa te hoê matahiapo kerisetiano? E faarahi atu â te reira i ta ˈna mau hopoia e e tuu atoa mai i mua ia ˈna i te hoê ohipa tiaau ê atu, mai ta tatou e tuatapapa mai i roto i te tumu parau i muri nei.
Ei faahaamanaˈoraa
◻ Eaha te mau parau a te mau Papai e faaite ra e e nehenehe te hoê tiaau kerisetiano e faaipoipohia?
◻ Ia faaipoipo te hoê matahiapo taa noa, eaha te tia ia ˈna ia feruri?
◻ Mea nafea te hoê Kerisetiano faaipoipohia ‘ia tapi i te mau mea o teie nei ao’?
◻ Mea nafea e rave rahi vahine a te mau tiaau ia faaite i te hoê huru maitai roa o te haapaeraa ia ratou iho?
[Hohoˈa i te api 17]
Noa ˈtu e mea rahi ta ˈna mau ohipa teotaratia, e tia i te hoê tane ia haapao i ta ˈna vahine ma te here