VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w94 1/2 api 20-25
  • Ua imi na mua mâua i te Basileia

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Ua imi na mua mâua i te Basileia
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1994
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te fariiraa i te parau mau a te Bibilia
  • Te haamataraa i te taviniraa pionie
  • Ta matou taviniraa i te mau matahiti tamaˈi
  • Te ohipa i muri aˈe i te tamaˈi—E i muri iho, Gileada
  • Ta matou taviniraa i Beresilia
  • Te hoê oraraa faufaa e te hotu
  • E hopoi mai anei te moni i te oaoa mau?
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2009
  • Mai roto mai i te ati e tae atu i te tiaturiraa
    A ara mai na! 1986
  • Te ohipa maitai aˈe ia rave i roto i to ˈu nei oraraa
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1995
  • Ua vai noa to ˈu mata e to ˈu mafatu i nia i te re
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1996
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1994
w94 1/2 api 20-25

Ua imi na mua mâua i te Basileia

FAATIAHIA MAI E OLIVE SPRINGATE

Ua faaroo Mama i ta matou pure, tupohe ihora i te mori e haere atura i rapae. Ua ani maira to ˈu taeae iti e: “Olive, nafea te Atua e ite mai ai e e faaroo mai ai ia tatou na roto i te mau pǎpai piriti?”

“UA PARAU mai Mama e e nehenehe ta ˈna e ite na roto i te mau mea atoa,” o ta ˈu ïa i pahono atu, “e i roto roa i to tatou mafatu.” E vahine mǎtaˈu i te Atua o Mama e mea au na ˈna ia taio i te Bibilia, e ua haapii mai oia ia matou te mau tamarii i te faatura hohonu i te Atua e i te mau faaueraa tumu a te Bibilia.

E melo to matou mau metua no te Ekalesia no Beretane i roto i te oire iti no Chatham, i te Mataeinaa no Kent, i te fenua Beretane. Noa ˈtu e e vahine haere pure roa o Mama, ua manaˈo oia e te riroraa ei kerisetiano, e ere ïa te parahi-noa-raa i roto i te hoê fare pure hoê taime i te hebedoma. Ua papu atoa ia ˈna e hoê noa ekalesia mau ta te Atua.

Te fariiraa i te parau mau a te Bibilia

I te matahiti 1918, e pae ïa matahiti to ˈu i reira, ua noaa mai ta Mama mau buka Tuatapaparaa i te mau Papai (beretane), papaihia e Charles T. Russell, te peretiteni matamua o te Watch Tower Bible and Tract Society. Tau matahiti i muri aˈe, a faaea ˈi matou i te hoê vahi nainai piihia Wigmore, ua haere maira hoê o te Feia Haapii Bibilia, te iˈoa ïa o te mau Ite no Iehova i tera tau, e farerei ia Mama. Ua farii ihora oia i te buka tauturu no te haapii i te Bibilia Te kinura a te Atua (beretane), e i roto i teie buka te iteraahia mai ia ˈna te mau pahonoraa i ta ˈna mau uiraa no nia i te Bibilia. I te mau hebedoma atoa e tae mai te hoê parau tarona na roto i te afata rata e te mau uiraa neneihia i nia iho no te mau pene tataitahi. Te faataa atoa ra teie parau i te vahi e itehia ˈi te mau pahonoraa i roto i te buka.

I te matahiti 1926, ua faarue atura to ˈu mau metua, to ˈu tuahine o Beryl, e o vau iho nei i te Ekalesia no Beretane no te mea ua au ore roa matou i te faaôraa te ekalesia i roto i te ohipa politita, e tae noa ˈtu e rave rahi o ta ˈna mau haapiiraa tano ore. Te hoê haapiiraa tumu, oia hoi e haamauiui te Atua i te taata i roto i te po auahi e a muri noa ˈtu. Ua papu i to ˈu mama, o te imi mau ra i te parau mau a te Bibilia, e ere te Ekalesia no Beretane i te haapaoraa mau.

I muri noa iho, ei pahonoraa i te mau pure rotahi a Mama, ua haere maira o Jackson Vahine, te hoê vahine Haapii Bibilia, e hiˈo ia matou. Fatata e piti hora, ua paraparau oia ia mâua Mama, ma te pahono i ta mâua mau uiraa no nia i te Bibilia. Ua oaoa roa mâua i te haapii, i rotopu i te tahi atu mau mea, e e tia ia faatae atu i ta matou mau pure i te Atua ra o Iehova, te Metua o Iesu Mesia, eiaha râ i te tahi Toru Tahi miterio. (Salamo 83:18; Ioane 20:17) No ˈu nei râ, te uiraa e ore roa e moehia ia ˈu o ta Mama i ani atu, teie ïa: “Eaha te auraa ia imi na mua i te Basileia?”—Mataio 6:33.

Ua taui hohonu roa te pahonoraa niuhia i nia i te Bibilia i horoahia mai i to matou oraraa. Mai taua hebedoma maira, ua haamata ˈtura matou i te haere i te mau putuputuraa a te Feia Haapii Bibilia e i te faaite i te mau mea o ta matou e haapii ra ia vetahi ê. Ua papu ia matou e ua itehia mai ia matou te parau mau. Tau avaˈe i muri iho, i te matahiti 1927, ua bapetizohia ˈtura o Mama ei taipe no to ˈna pûpûraa ia ˈna no te tavini ia Iehova, e i te matahiti 1930, ua bapetizo-atoa-hia vau.

Te haamataraa i te taviniraa pionie

Ua haere to matou utuafare i te amuiraa no Gillingham, tau 25 taata to roto. E rave rahi o ratou e mau tavini ma te taime taatoa ïa, tei piihia pionie, e te tiaturi ra ratou pauroa e haere i nia i te raˈi. (Philipi 3:14, 20) Ua peehia vau i to ratou itoito kerisetiano. E potii apî noâ vau, ua tavini au ei pionie no te hoê taime poto i Beletita i te omuaraa o te mau matahiti 1930. Ua faaara te reira i to ˈu hinaaro e faarahi atu â i te taviniraa i te Basileia. I taua taime ra, ua apiti atu matou i roto i te opereraa i te hoê buka iti Te Basileia, te tiaturiraa o te ao nei (beretane) na te mau ekalesiatiko tataitahi.

I muri aˈe, ua patoi uˈana maira to ˈu metua tane i ta matou ohipa kerisetiano, e no teie tumu, ua haere atura vau i Lonedona i te matahiti 1932 i te haapiiraa teitei. I muri aˈe, ua riro mai au ei orometua haapii e maha matahiti e i taua area taime ra, ua apiti atu vau i roto i te amuiraa no Blackheath, hoê o na amuiraa e maha anaˈe i Lonedona i taua taime ra. I reira to matou haamataraa i te faaroo e te tapeahia ra e te haamauiuihia ra to matou mau taeae e mau tuahine kerisetiano i Helemani faaterehia e Hitler no te mea aita ratou i farii i te turu i te mau tutavaraa a Hitler no te tamaˈi.

I te matahiti 1938, te avaˈe iho a pee ai ta ˈu tarahu no te mau buka o ta ˈu i hoo mai, ua faarue atura vau i ta ˈu ohipa no te faatupu i to ˈu hinaaro e riro ei pionie. Ua haamata to ˈu tuahine o Beryl i te taviniraa pionie i Lonedona i te hoê â taime, tera râ, ua faaea oia i roto i te hoê fare pionie taa ê. O Mildred Willett to ˈu hoa pionie matamua, e ua faaipoipo oia i muri iho ia John Barr, e melo oia no te Tino Aratai a te mau Ite no Iehova i teie nei. Na muri i vetahi i roto i ta mâua pǔpǔ, e haere na matou na nia i te pereoo taataahi i te tuhaa fenua e e faaea matou i reira i te mahana taatoa, noa ˈtu te ûa.

Ua tae ê na te ata o te tamaˈi na nia ia Europa. Ua haamatauhia te feia tivila ia faaohipa i te mau tapoˈi mata no te paruru i te mau mǎhu, e ua haamata te mau faaineineraa no te afai i te mau tamarii i te mataeinaa aore ra i te mau oire iti ia tupu noa ˈtu te tamaˈi. Ua navai noa ta ˈu moni no te hoo mai e piti tiaa, e eita ta to ˈu mau metua e nehenehe e tauturu mai ia ˈu i te pae moni. Aita anei râ o Iesu i parau e, ‘E amui-atoa-hia mai taua mau mea ra ia imi na mua outou i te basileia’? (Mataio 6:33) Ua papu roa ia ˈu e e haapao Iehova i te mau mea atoa o ta ˈu e titau ra, e ua horoa rahi mau â oia i roto i taua mau matahiti atoa ra. I te tau tamaˈi, i te tahi mau taime, ua faananea vau i ta ˈu maa iti e te mau maa tupu o ta ˈu i ohi na te pae purumu tei topa na nia mai i te mau pereoo uta rarahi. E mea pinepine ta ˈu maa i te noaa mai na roto i te tauiraa i te mau buka bibilia e te mau hotu e te mau maa tupu.

Ua fanauhia to ˈu tuahine o Sonia i te matahiti 1928. E hitu noa matahiti to ˈna i to ˈna pûpûraa i to ˈna oraraa no Iehova. Te parau ra o Sonia e noa ˈtu e mea apî roa oia i reira, ua riro te taviniraa pionie ei tapao na ˈna. I te matahiti 1941, i muri noa ˈˈe i te faataiperaa i to ˈna pûpûraa ia ˈna na roto i te bapetizoraa i roto i te pape, ua faatupu ihora oia i taua tapao ra i to raua Mama tonoraahia ei pionie i Caerphilly, i te fenua Galles no Apatoa.

Ta matou taviniraa i te mau matahiti tamaˈi

I te avaˈe setepa 1939, ua haamata te Piti o te Tamaˈi Rahi, e ua tapeahia ˈtura to matou mau taeae e mau tuahine kerisetiano i Beretane no te hoê â tumu e to ratou mau hoa faaroo i Helemani Nazi—to ratou tiaraa amui ore i roto i te tamaˈi. Ua haamata te mau topitaraa i nia i te fenua Beretane i te afaraa o te mau matahiti 1940. I te mau po atoa, e turihia te taria i te mau topitaraa a te mau manureva, tera râ, maoti te tauturu a Iehova, ua nehenehe matou e taoto rii e e itoitohia no te poro i te mahana i muri iho.

I te tahi mau taime, e haere matou i roto i ta matou tuhaa fenua pororaa e i reira, e ite atu matou e ua parari te rahiraa o te mau fare. I te avaˈe novema, ua topa te hoê topita tau metera noa i te fare e faaeahia ra e rave rahi o matou, e ua huˈahuˈa roa te mau hiˈo. Ua farara te opani teiaha no mua mai, e ua purehu te vahi faaamaraa auahi. I muri aˈe i to matou faaearaa i te toea o taua po ra i roto i te hoê vahi parururaa i te mau topitaraa manureva, ua faataa ê atura matou no te haere e faaea i te fare o te tahi atu mau Ite.

I muri noa ˈˈe, ua tae maira ta ˈu tuhaa taviniraa i Croydon, i Lonedona Rahi. O Ann Parkin to ˈu hoa pionie, e ua riro mai to ˈna taeae o Ron Parkin i muri iho ei tiaau no te Tomite o te Amaa i Puerto Rico. I muri iho, ua haere atura vau e faaea i Bridgend, i Galles no Apatoa, i reira to ˈu taviniraa ei pionie, ma te faaea e ono avaˈe i roto i te hoê pereoo hutihia e te puaahorofenua. Mai reira ˈtu, e haere atu na matou na nia i te pereoo taataahi e ono kilometera i te amuiraa rahi piri roa ˈˈe, i Port Talbot.

I te reira taime, ua haamata te taata i te hiˈo ino mai ia matou, ma te pii mai e ‘feia patoi i te aro.’ Ua haafifi te reira ia matou ia ite mai i te vahi faaearaa, tera râ, ua haapao mai Iehova ia matou mai ta ˈna i tǎpǔ mai.

I muri aˈe, e vau o matou o tei tonohia ei mau pionie taa ê i Swansea, te hoê oire tapaeraa pahi i Galles no Apatoa. A haere ai te tamaˈi i te uˈanaraa, ua uˈana atoa te au-ore-raa ia matou. Ua penihia te mau parau “puaa” e “feia mǎtaˈu haere noa” i nia i te pǎpai o to matou fare pionie. Te tumu rahi o teie au ore, o te mau faaiteraa ïa a te mau vea o te faahapa ra ia matou no to matou tiaraa amui ore. I te pae hopea, ua tuuhia e hitu o matou, hoê i muri aˈe i te tahi, i roto i te fare tapearaa. Ua tapeahia vau hoê avaˈe i te fare auri no Cardiff i te matahiti 1942, e i muri iho, ua tapea-atoa-hia to ˈu tuahine o Beryl i reira. Noa ˈtu e mea iti roa ta matou i te pae materia e ua faaoromai matou i te faaooo e te faainoraa, e faufaa rahi ta matou i te pae varua.

I taua area taime ra, te tavini ra o Mama e o Sonia ei pionie i Caerphilly e ua farerei atoa raua i teie mau huru tupuraa. Ua faatere o Sonia i ta ˈna haapiiraa bibilia matamua e te hoê vahine o ta ˈna i faanaho i te haere atu e farerei i te hoê po mahana pae. Ua manaˈo o Sonia e e haere mai o Mama na muri ia ˈna, ua parau atu râ o Mama e: “Ua faanaho ê na vau i te tahi farereiraa. Ua rave oe i teie faanahoraa, e haere ïa oe o oe anaˈe iho.” Noa ˈtu e e 13 matahiti noa to Sonia, ua haere o ˈna o ˈna anaˈe iho, e ua haere maite teie vahine i mua i te pae varua e ua riro mai o ˈna ei Ite pûpûhia.

Te ohipa i muri aˈe i te tamaˈi—E i muri iho, Gileada

I te hoperaa te Piti o te Tamaˈi Rahi i te matahiti 1945, te tavini ra vau i roto i te hoê tuhaa fenua atea ê i Whaley Bridge, Derbyshire. I te poipoi i faaitehia ˈi te faaearaa tamaˈi, ua haere atu matou e farerei e e tamǎrû i te feia o tei taahoa roa i te tamaˈi—te mau tamarii otare, te mau vahine ivi, e te feia hapepa.

Tau avaˈe i muri iho, ua ani maira te Taiete i te tahi feia no te haere e poro i Irelane, te Motu Heeuri. I taua taime ra, tau 140 noa Ite no Iehova i tera motu, e ua faarirohia ïa ei tuhaa fenua mitionare. Tau avaˈe i muri iho, e 40 pionie taa ê o tei tonohia i reira, e tei roto atoa vau ia ratou.

I muri aˈe i to ˈu taviniraa tau taime i Coleraine e i Cookstown i te pae apatoerau, ua tonohia vau, e e toru feia ê atu, i Drogheda i te pae hitia o te râ. Noa ˈtu e e feia mahanahana e te farii maitai te mau taata no Irelane, mea au ore roa ratou i te tahi atu faaroo. No reira, i roto i te hoê matahiti taatoa, ua nehenehe matou e opere na te taata te tahi noa maa buka bibilia (hoê noa hoi buka e te tahi mau buka iti).

I to matou faaearaa i Drogheda, te haere ra vau na nia i te pereoo taataahi i tera e tera fare faaapu, a faura taue mai ai te hoê taurearea faaapu i nia i te purumu na roto mai i te uru aihere. Ua hiˈo atura oia i te hoê pae e i te tahi pae o te purumu, e ua ani maira oia ma te reo mǎrû: “E Ite no Iehova anei oe?” I to ˈu pahonoraa e oia, ua parau faahou maira oia e: “Inapo ra, ua tatamaˈi mâua te potii o ta ˈu i momoˈa no nia ia outou, e ua taa mâua. Ua parau onoono oia e e feia communistes outou, mai ta te mau perepitero katolika e te mau vea e parau ra, tera râ, ua pahono atu vau e eita e nehenehe, no te mea aita outou e tapuni ra ia haere outou na te mau fare.”

Ua horoa ˈtu vau i te hoê buka iti ia taio, o ta ˈna i tapuni i roto i to ˈna pute, e ua faanaho mâua no te farerei e no te paraparau atu â i te po, no te mea ua parau mai oia e: “Mai te peu e e itehia mai au e te paraparau ra tâua, e vaiihohia vau i ta ˈu ohipa.” I taua po ra, ua farerei e piti o matou ia ˈna e ua pahono mâua i ta ˈna mau uiraa e rave rahi. E au ra e ua tiaturi oia e tera te parau mau, e ua tǎpǔ mai oia e haere mai i to matou fare i te tahi atu po no te haapii hau atu â. Aita oia i haere mai, no reira, ua manaˈo matou e ua itehia paha oia i tera po matamua e te tahi feia na nia i te pereoo taataahi o te haere mai na reira e ua vaiihohia oia i ta ˈna ohipa. Mea pinepine matou i te manaˈonaˈo mai te peu e ua riro mai anei oia ei Ite.

I muri aˈe i to matou haereraa ˈtu i te tairururaa mataeinaa i Brighton i te pae miti apatoa no Beretane i te matahiti 1949, ua tae mai ta vetahi o matou i te mau parau titauraa i te Fare haapiiraa bibilia no Gileada a te Taiete Watchtower i te Hau no New York. E 26 no Beretane o tei tae atu i te 15raa o te pǔpǔ haapiiraa, tei faatuitehia i te 30 no tiurai 1950, i te tairururaa nunaa i te Yankee Stadium.

Ta matou taviniraa i Beresilia

I te matahiti i muri iho, ua tonohia vau i São Paulo, i Beresilia, hoê o te mau oire maraa oioi roa ˈˈe i te ao nei. I taua tau ra, e pae noa amuiraa a te mau Ite no Iehova, i teie nei râ fatata ïa e 600 amuiraa! Mea taa ê roa ïa te taviniraa i ǒ nei ia faaauhia i Irelane! E rave rahi o te mau fare o ta matou tuhaa fenua no São Paulo, e mau fare rarahi ïa, haaatihia e te mau aua auri teitei e te mau uputa faanehenehehia e te auri tupaihia. E pii atu matou i te fatu fare aore ra te tavini vahine na roto i te tairiraa i roto i to matou rima.

A mairi ai te mau matahiti, ua horoahia mai te mau tuhaa taviniraa apî. Ua fanaˈo vau i te haamaitairaa e tauturu i te haamauraa i te mau amuiraa apî i te mau vahi huru rau i roto atu i te hau no São Paulo, e tae noa ˈtu hoê i Jundiaí i te matahiti 1955 e te tahi i Piracicaba i te matahiti 1958. I muri aˈe, i te matahiti 1960, ua riro mai to ˈu tuahine o Sonia ei hoa mitionare no ˈu, e ua tonohia mâua i Pôrto Alegre, te oire pu o te hau no Rio Grande do Sul. Te aniani ra paha outou e mea nafea to ˈna taeraa mai i Beresilia?

Ua tamau noa o Sonia raua o Mama i te tavini amui ei pionie i Beretane i muri aˈe i te Piti o te Tamaˈi Rahi. Tera râ i te omuaraa o te mau matahiti 1950, ua tâpûhia o Mama i te mariri ai taata e ua paruparu roa oia no te haere na te mau fare, noa ˈtu e ua nehenehe oia e faatere i te mau haapiiraa bibilia e e papai i te mau rata. Ua tamau noa o Sonia i roto i te taviniraa pionie, e i te hoê â taime, ua haapao oia ia Mama. I te matahiti 1959, ua fanaˈo o Sonia i te haamaitairaa e haere i te 33raa o te pǔpǔ no Gileada e ua tonohia oia i Beresilia. I taua taime ra, na Beryl i haapao ia Mama e tae roa i to ˈna poheraa i te matahiti 1962. Ua faaipoipo o Beryl, e te tavini ra oia e to ˈna utuafare ia Iehova ma te haapao maitai.

I Beresilia, ua tauturu mâua o Sonia e rave rahi mau taata e tae roa ˈtu i te pûpûraa e te bapetizoraa. Teie râ, hoê o te mau fifi o tei farereihia e e rave rahi feia no Beresilia oia hoi te haamanaraa i to ratou faaipoiporaa. No te fifi ia noaa mai te faataaraa i Beresilia, e peu matauhia ia faaea noa te mau tane e te mau vahine ma te ore e faaipoipohia. Tera iho â râ te ohipa e tupu ia taa anaˈe hoê o na taata i to ˈna hoa faaipoipo tahito.

Tei roto te hoê vahine, o Eva te iˈoa, i teie huru tupuraa i to ˈu farereiraa ia ˈna. Ua faarue mai ta ˈna tane faaipoipo e aita i itehia e teihea roa o ˈna, no reira, ia itehia mai o ˈna, ua haapuroro matou i te hoê poroi na roto i te afata radio. I te iteraahia mai ta ˈna tane, ua haere atu vau na muri ia ˈna i te tahi atu oire ia tarima ta ˈna tane i te hoê parau o te faatiamâ ia ˈna ia nehenehe oia e faaipoipo i te taata faaipoipo-ore-hia o ta ˈna e faaea ra. I te aparauraa i mua i te haava, ua ani oia ia Eva e ia ˈu iho nei ia faataa e no te aha oia e hinaaro ai e faatitiaifaro i to ˈna tiaraa faaipoipo. Ua hitimahuta te haava e ua mauruuru atoa oia i to mâua faataaraa ˈtu ia ˈna.

I te tahi atu taime, ua haere atu vau e te hoê o ta ˈu feia haapii bibilia no te imi i te hoê auvaha ture o te haapao i to ˈna huru tupuraa. I reirâ, ua horoahia te hoê faaiteraa maitai no nia i te faaipoiporaa e te mau ture morare a te Atua. I taua taime ra, no te moni rahi o te faataaraa, ua titauhia e ia rave na hoa e piti i te ohipa no te aufau i te mau haamâuˈaraa. Ua manaˈo râ teie mau taata haapii bibilia apî, e mea hoona iho â te tutavaraa. O mâua Sonia te mau ite i to raua faaipoiporaa, e i muri iho, apitihia mai e ta raua e toru tamarii taurearea, ua faaroo matou i te hoê oreroraa parau bibilia poto noa i to raua fare.

Te hoê oraraa faufaa e te hotu

I to mâua Sonia pûpûraa i to mâua oraraa no Iehova e to mâua riroraa mai ei pionie, ua opua mâua, mai te peu e e nehenehe, e faariro i te taviniraa ma te taime taatoa ei toroa i roto i to mâua oraraa. Aita mâua i haapeapea e eaha te ohipa e tupu ia ruau anaˈe mâua aore ra ia roohia mâua i te maˈi aore ra te fifi i te pae moni. Teie râ, mai ta Iehova i tǎpǔ, aita roa oia i faarue ia mâua.—Hebera 13:6.

Parau mau, i te tahi taime, ua fifihia mâua i te pae moni. I te hoê taime, ua amu mâua to ˈu hoa pionie i te faraoa-persil no te tamaaraa avatea i te hoê matahiti taatoa, tera râ, aita mâua i pohe i te poia, aore ra aita mâua i erehia i te mau mea faufaa roa ˈˈe o te oraraa.

A mairi ai te mau matahiti, ua paruparuhia mâua. I te afaraa o te mau matahiti 1980, ua faaruru mâua e piti atoa ra i te mau tâpûraa fifi mau o tei riro ei tamataraa rahi no mâua, inaha, ua iti roa ta mâua ohipa pororaa. I te avaˈe tenuare 1987, ua titauhia mai mâua ia riro ei mau melo no te pu a te mau Ite no Iehova i Beresilia.

Te faaea ra to matou fetii rahi tei hau atu i te hoê tausani tavini tau 140 kilometera i rapae ia São Paulo i roto i te mau fare nehenehe roa, i reira matou e nenei ai i te mau buka bibilia no Beresilia e no te tahi atu mau tuhaa no Marite Apatoa. I ǒ nei, te fanaˈo nei mâua i te aupuru here mau o te mau tavini itoito a te Atua. I to ˈu haere-matamua-raa mai i Beresilia i te matahiti 1951 ra, te vai ra tau 4 000 feia poro i te poroi o te Basileia, i teie nei râ, ua hau atu ïa i te 366 000! Ua amui mau iho â to tatou Metua aroha i te raˈi ra ‘i taua mau mea atoa ra’ na mâua no te mea ua imi na mua mâua i to ˈna Basileia.—Mataio 6:33.

[Hohoˈa i te api 22]

O Olive e o Mildred Willett i pihai iho i te hoê pereoo parau haamaramaramaraa, 1939

[Hohoˈa i te api 25]

O Olive raua o Sonia Springate

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono