Te Ekalesia marite-latino i roto i te ahoaho—No te aha e rave rahi milioni e faarue ai?
I TE HITI o te pae apatoerau no Mexico e tae atu i te pae apatoa no te fenua Chili, te vai ra te hoê oire aore ra oire rii fifi roa aita roa ˈtu e faahanahana ra i te hoê ekalesia katolika roma i to ˈna iho vahi faufaa roa. Tera râ, “ua tupu te hoê tauiraa rahi i Marite latino,” ta Joseph E. Davis ïa e faˈi ra, taata haapao i te porotarama no te hoê faanahoraa e haafaufaa ra i te mau ohipa a te mau katolika. Ua farii atoa oia e, tei roto te fenua Marite latino, te hoê vahi i vai noa na i raro aˈe i te mana a te Ekalesia katolika roma hau atu i te toru senekele, i teie nei i te hoê tauiraa rahi.
E ere i te parau moe i te mea e te paruparu oioi noa ˈtura te Ekalesia katolika. Aita i maoro aˈenei, ua tapaohia te numera o te mau katolika e ohipa ra, oia hoi 15 anaˈe i nia i te hanere o te taatoaraa o te huiraatira i Marite latino. Te na ô ra te Buka Britannica o te matahiti 1991 (beretane): “Ua faaite te mau episekopo katolika e te pâpa iho i to ratou mǎtaˈu e ia fariu ê te Marite latino katolika i te faroo tahito.” No te aha hoi te reira e tupu ai? No te aha e rave rahi e faarue ai i te aua katolika? Eaha te ohipa i tupu i nia i te feia i atea ê?
Te paimiraa i te hoê haamaramaramaraa
Aita te mau aratai katolika i haapao i to ratou mau fifi no nia i te parare-roa-raa te mau “pǔpǔ faaroo.” Teie ta te hoê perepitero no Europa e ohipa ra i Bolivia e parau ra: “Ua riro te Ekalesia mai te hoê tumu raau tei riro hoi to ˈna puai i te otehia na te mau pǔpǔ faaroo mai te mau aihere ino ra te huru.”
I Aretetina, 140 mau haapaoraa apî e tapaohia na i te mau matahiti atoa, o te riro hoi i te taiohia mai te hoê topata iti i roto i te mau melo o te Ekalesia katolika, mai te 90 i nia i te hanere e haere mai i te 60 aore ra 70 i nia i te hanere mai te ropuraa mai â o te mau matahiti 1970. I Tijuana, Mexico, 10 i nia i te hanere o na piti milioni taata tei haere atu i roto i na haapaoraa e 327 e ere i te katolika. Te na ô ra te vea Time e: “Ma te maere mau, e rahi aˈe te mau porotetani no Beresilia i te fare pure i te mau sabati, i te mau katolika.” Eita e maerehia e ia au i ta te tahi vea e haapapu ra, a “farerei ai te mau karadino no Marite latino i te pâpa o te oire no Vaticana no te tuatapapa no nia e piti tumu parau faufaa roa no te ekalesia i teie mahana,” te hoê o taua mau fifi ra o “te fifi ïa no nia i te mau pǔpǔ faaroo.”
I roto i te hoê putuputuraa e te episekopo i Mexico, te haapapu ra te pâpa e tei nia te manuïaraa o te mau haapaoraa apî e rave rahi “i te pumahana e te tâuˈa ore a te mau tamarii o te ekalesia tei ore hoi e haapao ra i ta ratou ohipa poro evanelia, i te mauraa.” No te aha hoi “te mau tamarii a te ekaleisa” e ore ai e tâuˈa i te parau no te faatupuraa i te mau hinaaro pae varua o te mau Marite latino, ia faatura hoi te rahiraa o ratou i te Bibilia? Te faataa ra te tahi vea i roto i te Última Hora, no La Paz, i Bolivia e: “I te mea hoi e ua ô te ekalesia i roto i te ao nei mai teie te huru parareraa, e itehia ˈi oia i te mau mahana atoa ia faarue i to ˈna iho aorai. Eita ˈtura ïa tatou e maere ia ite tatou, mai teie e tupu nei, i te mau perepitero ia riro ei mau taata tuatapapa i te parau no te oraraa totiare, tapihooraa taoˈa, papai vea, aore ra ei taata politita, hau atu i te riro mai ei upoo faatere haapaoraa.”
E rahi aˈe te mau taata politita i te feia poro?
Eita e ore te faaôraa te ekalesia ia ˈna i roto i te mau ohipa politita i te mau matahiti 70 e 80, i te faatupu i te au ore i te haapaoraa katolika, i roto i te mau Marite latino i teie mahana. Teie ta te tahi tuatapaparaa i neneihia i te matahiti 1985 e parau ra no nia ia Maryknoll, te Totaiete Aihuaraau Mitionare Katolika Marite, e ta ˈna mau ohipa mitionare Marite latino e rave rahi: “Ua turu papu o Maryknoll, ma te manuïa, i te poroi a Marx raua o Lénine no nia i te ohipa orure hau haavî mau i roto i te huiraatira, inaha ua faarirohia oia ei mauhaa na te Ekalesia katolika. Aita noa ta ˈna poroi i tapae i nia i te taata haere tamau i te pure, ua aratai maitai atoa râ i te haerea o te mau tia politita marite.”
A hiˈo atoa na i te tamaˈi parauhia tamaˈi reporepo mau i reira, ma te maere mau hoi, 10 000 e tae atu i te 30 000 mau Aretetina i te haruraahia e te haapohe-atoa-raahia ma te ore e ati i te hopearaa o te mau matahiti 70 ra. Te na ô ra te tahi tumu parau i roto i te National Catholic Reporter, i raro aˈe i te upoo parau ra “Te haaviivii ra te toto i te Ekalesia i Aretetina”: “E tuati roa te ohipa i tupu i Aretetina i te mau ohipa i ravehia e te ekalesia katolika i Helemani nazi, e te faatupu faahou ra hoi te reira i te parau ra e mea faufaa aˈe na te ekalesia i te faatereraa i te Evanelia te tia hoi i te riro ei ite no te parau mau.”
Te hinaaro o te ekalesia e faatere i roto i te mau faatereraa o te ao nei o te faariro ïa ia ˈna ei enemi no te Atua. Te na ô ra hoi te Bibilia e: “Aore outou i ite e, o te hinaaro i teie nei ao, e taua au ore ïa i te Atua ra? E teie nei, o tei titau e ei taua oia no teie nei ao, ua taa maite ïa oia, e e enemi ïa no te Atua.” (Iakobo 4:4) Eita ˈtura hoi e maerehia ia ore te rahiraa o te taata e faariro faahou i te Ekalesia katolika ei aratai varua no ratou. Eaha râ hoi tei roohia i nia i te mau taata i faarue i te aua katolika?
Mau mamoe aore e tiai
Ua riro mau â ratou mai te mau taata ta te mau aratai varua o te haapaoraa ati iuda i ore i haapao. Te parau ra te Bibilia e “aroha ˈtura [Iesu] ia ratou, no te mea, ua purara aratou e ua faarue-taue-hia, mai te mamoe tiai ore ra.” (Mataio 9:36) E rave rahi tei faarue i te Ekalesia katolika no te farii i te mau haapaoraa parauhia evanelia. Mea maitai aˈe anei ta teie mau faaroo huru haapaoraa i te mau mamoe i atea ê? Mea piri aˈe anei te mau porotetani i ta Iesu e parau ra e e mau pǐpǐ mau na ˈna, i te na ôraa oia e: “E ere ratou i to teie nei ao, mai ia ˈu nei hoi e ere i to teie nei ao ra”?—Ioane 17:14.
E rave rahi mau haapaoraa e ere i te katolika teie e tamata nei i te horoa mai i te hohoˈa no te feia e auraro ra i te Bibilia maoti hoi i te feia e pee ra i te mau parau tutuu faaroo. E pinepine te reira i te riro noa ei vaneti. No te tuati hoi te mau haapiiraa a te mau faanahoraa porotetani i ta te Ekalesia katolika, e ohie ai e rave rahi mau taata hiˈopoa i te faaohipa i te parau no te mau Andes: “Es la misma cholita con otra pollera” (O taua noa nei â vahine inidia nei, e ahu ê râ to ˈna).
Ei hiˈoraa, fatata te taatoaraa o te mau pǔpǔ porotetani teie e haapii nei e Toru Tahi te Atua, e e ere hoi teie i te hoê haapiiraa no roto mai i te Bibilia. Te faˈi ra Te Buka paari no nia i te Haapaoraa (beretane) e: “Te farii nei te feia tuatapapa i te Bibilia e tae noa ˈtu i te feia tuatapapa i te parau no te Atua i teie mahana e aita e itehia ra i roto i te Bibilia hebera i te hoê haapiiraa no nia i te Toru Tahi . . . Aita atoa e itehia ra i roto i te Faufaa Apî te tahi haapiiraa taa maitai no nia i te Toru Tahi.”a
Ua tahoê papu maitai te mau porotetani i teie nei ao e ta ˈna mau ohipa politita mai te katolika atoa ra. Te na ô ra te Buka paari no Marite latino (beretane) e: “Ua faaau atoa te haapaoraa porotetani i Marite latino, ia ˈna iho i nia i . . . te maitiraa politita i te faatereraa paruru huiraatira. E pinepine te orometua no taua fenua ra i te riro mai ei taata no te mau faatere politita e o te maiti hoi no te mau faatereraa e turu ra i ta ratou mau ekalesia.” Te na ô ra te Vea maimiraa marite latino (beretane) e: “Ua faaipoipohia te haapaoraa porotetani i te mau ohipa politita i Guatemala mai to ˈna iho â taeraa mai i te fenua,” e i te na ôraa e “ua riro oia ei faurao no te titau i te mau haerea politita e totiare ei hoê huru haapaoraa.”
Ua pinepine te amuiraa ˈtu te haapaoraa porotetani i roto i te mau ohipa politita i te aratai i te porotetani ia apiti atu i roto i te tamaˈi. Te farii ra te taata ra o Harry Emerson Fosdick, tei faarirohia te hoê aratai haapaoraa porotetani rahi roa ˈˈe i roto i te aamu o te mau Marite e: “To tatou aamu i te pae Hitia o te râ, o te hoê ïa tamaˈi i muri aˈe i te tahi. Ua haapii tatou i te taata no te tamaˈi, ua faaineine i te tane no te tamaˈi; ua faahanahana tatou i te tamaˈi; ua faatupu tatou ei mau aito na tatou te mau taata aro e oia hoi i roto i ta tatou mau ekaleisa ua tuu tatou i te mau reva tamaˈi . . . I te hoê pae o to tatou utu, ua pure tatou i te Tamaiti huiarii no te Hau e i te tahi pae ua faahanahana tatou i te tamaˈi.”
E nafea ïa outou?
I muri aˈe i to ˈna faataaraa mai i te parau no te haapaoraa hape mai te hoê vahine faaturi taipe tei faaturi i te mau faatereraa o te fenua nei, te na ô ra te buka Apokalupo o te Bibilia e: “A haere ê mai na outou i rapae, e au mau taata e, ia ore outou ia riro ei rave atoa i ta ˈna ra mau hara, ia ore outou ia pohe atoa i to ˈna ra mau pohe.”—Apokalupo 18:4.
E rave rahi teie e farii nei e mea rahi te ohipa viivii i roto i te ekalesia, tera râ te haamarirau nei ratou i te faarue no te mea te vai ra to te Ekalesia roma, aamu tahito. Ia haamanaˈo na râ outou e, e faanahoraa tahito roa te faanahoraa ati iuda i te pae no te haamoriraa; e ua faarue maira hoi te Atua i te mau ati Iuda ei nunaa maitihia no ˈna, ia ratou i taiva i ta ˈna mau haapiiraa mau. Ua faarue te mau tavini haapao maitai a te Atua i te haapaoraa ati iuda ia ratou i ite e te faaohipa ra te Atua i teie nei i te amuiraa kerisetiano. Nafea ïa outou e nehenehe ai e ite i te amuiraa kerisetiano mau i teie mahana?
Fatata hoê milioni Marite latino tei riro mai ei mau Ite no Iehova i roto i na matahiti e piti ahuru i mairi aˈenei. No te aha hoi ratou i rave ai i taua tauiraa ra? Te hoê vea no Martínez de la Torre, i Veracruz, Mexico, tei tuatapapa i teie nei uiraa. Te na ô ra oia e: “Ua faatupu teie mau taata tuatapapa i te Bibilia hau atu i te 100 i nia i te hanere o te mau taata no roto mai i te mau haapaoraa e rave rau, e mau katolika te rahiraa, tei tapao mai e ua faaô te haapaoraa ia ˈna i roto i te mau ohipa politita e ua farii hoi i te mau peu aita to roto i te Bibilia mai te faaroo e rave rahi, te haerea tia ore, e te ohipa haavîraa uˈana. Ua riro hoi ei tumu mauruururaa na ratou ia faaau ratou ia ratou i nia i te mau faaueraa tumu a te Bibilia i te pae no te haerea, ma te ore hoi e faaohipa i te ohipa haamori idolo aore ra i te mau peu tutuu aita e taa-maitai-hia ra e nohea mai. Ua tahoê faufaa mau â te reira ia ratou i roto i te faaroo o te faataa ê mau ia ratou noa ˈtu eaha te vahi ratou e faaea ˈi.”
Te na ô ra te tahi atu vea no Marite latino e: “E mau taata rave ohipa roa te mau Ite no Iehova, e te haerea tia, e mau taata mǎtaˈu i te Atua. E feia haapao mau ratou e te here i te parau tutuu e ua niuhia ta ratou haapaoraa i nia i te mau haapiiraa a te Bibilia.” Te titau atu nei matou ia outou e haapii i te Bibilia e te mau Ite no Iehova noa ˈtu eaha te vahi ta outou e faaea ra. E haapii mai hoi outou e ua niuhia to ratou tiaturiraa e to ratou huru oraraa taatoa i nia i te Bibilia. Oia mau, e haapii outou e nafea ia haamori i te Atua “ma te varua e te parau mau.”—Ioane 4:23, 24.
[Nota i raro i te api]
a A hiˈo i te buka iti ra E tia anei ia tiaturi te Toru Tahi? i neneihia e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
[Tapura i te api 21]
TE MAU ITE NO IEHOVA I ROTO I TE TAHI MAU FENUA MARITE LATINO
1971 1992
Fenua Feia poro Feia poro
Aretetina 20 750 96 780
Bolivia 1 276 8 868
Besilia 72 269 335 039
Chili 8 231 44 067
Colombia 8 275 55 215
Costa Rica 3 271 14 018
Repubilita Dominicain 4 106 15 418
Ecuador 3 323 22 763
El Salvador 2 181 20 374
Guadeloupe 1 705 6 830
Guatemala 2 604 13 479
Honduras 1 432 6 583
Mexico 54 384 354 023
Panama 2 013 7 732
Paraguay 901 4 115
Peru 5 384 43 429
Puerto Rico 8 511 25 315
Uruguay 3 370 8 683
Venezuela 8 170 60 444
AMUIHIA 212 156 1 143 175