Te taui nei o Iehova i te taime e te tau i Rumania
UA TAUI te mataˈi i te mau pae Europa Hitia o te râ ma i te matahiti 1989 ra. I te tahi noa tau avaˈe, ua hiˈa te mau faatereraa tei mau maitai i te hoê taime mai te mau pare e ore e manaˈohia e topa, mai te mau dominos ra te huru. I pihai iho i te tauiraa politita, ua ite-atoa-hia te tauiraa i te pae totiare, tapihooraa taoˈa, e te vahi faufaa roa no te mau Ite no Iehova, te tauiraa i te pae faaroo. I roto i tera e tera fenua, ua farii-faahou-hia te mau Ite no Iehova na te ture, ua tiamâ faahou ratou i roto i ta ratou mau ohipa faaroo.
Ua itehia râ e ua taui te mau mea i Rumania. No te puai te mana o te faatereraa i nia i te nunaa, i manaˈohia ˈi e mea iti roa te faahopearaa e itehia i roto i te mau mataˈi no te tauiraa. A faaroo noa ˈi te mau Ite no Iehova eaha te ohipa e tupu ra i roto i te tahi atu mau fenua no Europa Hitia o te râ, ua na ô aˈera hoi ratou e, ‘E fanaˈo atoa anei matou i te tiamâraa i te pae no te haamoriraa na mua ˈˈe ia Aramagedo?’ Te mihi ra to ratou mafatu i te taime ratou e putuputu atu ai i roto i te mau putuputuraa kerisetiano e to ratou mau taeae e tuahine i te pae varua, i te taime ratou e poro ai te parau apî maitai i te huiraatira, e e tuatapapa ˈi i ta ratou mau buka bibilia ma te tiamâ, ma te ore e huna noa i taua mau buka ra pauroa te taime. Mai te huru ra ïa e moemoeâ anaˈe teie.
E inaha, ua riro maira te moemoeâ ei parau mau! Ua tupu te reira i te avaˈe titema 1989. Ei maereraa no te taatoaraa, ua hiˈa taue aˈera te faatereraa a Ceauşescu. E inaha, ua mama taue aˈera hoi taua mau kerisetiano ra. I te 9 no eperera o te matahiti 1990 ra, ua farii faahou te ture i te mau Ite no Iehova ei faanahonahoraa faaroo i Rumania. Ua taui o Iehova i te mau taime e te mau tau no na Ite 17 000 i reira.—A faaau e te Daniela 2:21.
E aamu roa mau
I te matahiti 1911 ra, ua hoˈi atura o Carol Szabo e o Josif Kiss mai te mau Hau Amui atu no Marite, i Rumania, i reira to ratou haapiiraa i te parau mau o te Bibilia e to raua pûpûraa i to raua oraraa no Iehova e rave i to ˈna hinaaro. Ua hinaaro raua e tufa i te parau apî maitai i te mau taata o to raua fenua. Ia tae atu raua i Rumania, ua haamata oioi aˈera raua e poro. A hope ai te Tamaˈi Rahi matamua, ua tapeahia aˈera raua no te ohipa ta raua e rave ra. E ua haamata aˈera hoi te mau huero ta raua i ueue i te tupu. I te matahiti 1920, a faanaho-faahou-hia ˈi te ohipa pororaa, 1 800 rahiraa feia poro no te Basileia i Rumania.
I taua area ra, te rahi noa ˈtura te manaˈo orure hau i roto i te mau Balkans i Rumania, e ua itehia te mau arepurepuraa uˈana mau. Noa ˈtu te mau tau fifi, ua tamau noâ to tatou mau taeae i te taviniraa. I te matahiti 1924 ra, ua iriti te Taiete Watch Tower i te hoê piha ohipa i te Aroâ 26 Regina Maria i Cluj-Napoca no te haapao i te ohipa i Rumania, Honegeria, Bulgaria, Yugoslavia, e o Alabania.
Noa ˈtu te reira, ua haere noa te ohipa politita i te rahiraa, e i pihai iho i te mau arepurepuraa no roto mai i te mau hui mana, te vai ra te fifi i roto i te faanahonahoraa. Te na ô ra te Buka matahiti 1930 Year Book (beretane) e: “No te ereraahia te hoê o te mau taeae ta te Taiete i tono i reira, i te faaroo, ua purara ê atura te mau hoa e ua aueue rahi hoi to ratou tiaturiraa. E te hiˈo râ te Taiete i te ravea no te faaara faahou i te ohipa i roto i taua fenua ra, ua opani râ te mau hui mana o taua vahi i te mau mea atoa, e e tia ia matou ia tiai i te taime te Fatu e horoa mai ai i te ravea maitai roa ˈˈe.” E, i te matahiti 1930, ua haapaohia o Martin Magyarosi, te hoê Ite Rumania tei bapetizohia i te matahiti 1922 ra, ei tavini no te amaa apî, e ua tauihia aˈera te piha ohipa i muri aˈe i te Aroâ 33 Crişana i Bucharest. I muri aˈe i te hoê tiairaa maoro mau, ua tapaohia aˈera te Taiete ei faanahoraa fariihia e te ture i Rumania i te matahiti 1933 ra.
Ua tamau noâ te mau fifi
Ua tamau noâ te mau ati i te tupu i nia i te mau Ite i Rumania. Te na ô râ te Buka matahiti 1936 (beretane) e: “Ma te feaa ore, aita e vahi i te fenua nei mai ia Rumania nei, i reira e itehia ˈi te mau taeae ia rave i te taviniraa ma te fifi rahi mau.” Noa ˈtu te enemi, te faahiti ra te mau tabura taviniraa o te matahiti 1937 i te parau no e 75 amuiraa e 856 feia poro i Rumania. I te oroa haamanaˈoraa, e 2 608 rahiraa taata i tae mai.
A tupu noa ˈi te Piti o te Tamaˈi rahi, aita o Rumania i matara mai i te fifi. I te avaˈe setepa 1940, ua haru maira te Tenerara Ion Antonescu i te faatereraa e ua haamata aˈera hoi i te faatereraa e tuea noa i ta Hitler. E ohipa matauhia te ohipa faahuehue. E rave rahi hanere o to tatou mau taeae i tapeahia, i taparahihia, e i haamauiuihia. Ua tapeahia o taeae Magyarosi i te avaˈe setepa 1942 ra, e na ˈna noâ râ i haapao i te ohipa i Transylvania mai roto mai i te fare auri.
Ua tamau noâ te hamani-ino-raa a tomo mai ai te mau pǔpǔ a Hitler i roto i te fenua i te matahiti 1944 ra. Te faataa ra te tahi parau no Bucharest mai i te mau huru tupuraa i raro aˈe i te faatereraa nazi: “Te hamani-ino-uˈana-hia ra te mau Ite no Iehova i roto i taua fenua ra. I roto i te fare auri, e te mau melo i raro aˈe i te faatereraa parauhia autahoê, ma te faahapahia e te mau upoo faatere haapaoraa e turu ra ia Hitler, faahaparaa ino roa ˈtu â i ta te mau taata o te faatereraa autahoê, e rave rahi o matou tei faautuahia e 25 matahiti fare auri, i te utua fare auri haapao pohe, aore ra i te utua pohe.”
E ua hope aˈera te tamaˈi, e i te 1 no te avaˈe tiunu 1945, te faataa poto ra te Taiete i te tabura taviniraa a Bucharest. Noa ˈtu te mau fifi i te pae no te papie, ua nenei te mau rave ohipa haapao maitai hau atu i te 860 000 vea iti e hau atu i te 85 000 vea o Te Pare Tiairaa i Rumania e i Honegeria. Ua haamaitai rahi mau â o Iehova i ta ratou ohipa rahi i rave. I te matahiti 1946 ra, te tahi atu tau 1 630 taata i bapetizohia. Te hoê ohipa faufaa roa o taua matahiti ra o te tairururaa ïa i tupu i Bucharest i te 28 e i te 29 no setepa. Ua tamata te mau upoo faatere haapaoraa i te faaô mai i to ratou iho i roto e i te faaore i taua tairururaa ra, aita râ ratou i manuïa, e fatata 15 000 taata i tae mai i te oreroraa parau huiraatira. A tahi ra te mau taeae i Rumania i nehenehe ai e faatupu i taua huru tairururaa ra.
Ua tono te Taiete ia taeae Alfred Rütimann mai te amaa ˈtu no no Helevetia i Rumania. I te avaˈe atete 1947, ua nehenehe oia e paraparau i e 4 500 mau taeae i roto 16 vahi, ma te faaitoito ia ratou no te mau mea i mua ia ratou. Aita i maoro roa te mau faaheporaa i te taeraa mai i nia i te mau Ite, e teie nei na roto mai i te faatereraa parauhia autahoê. I te avaˈe febuare 1948, ua opani roa te mau hui mana i ta matou ohipa neneiraa e ta matou ohipa pororaa. E, i te avaˈe atete 1949, ua paheruhia te piha ohipa e vai ra i te Aroâ 38 Alion. E te ohipa i tupu mai, ua tapeahia e rave rahi mau taeae, e tae noa ˈtu ia taeae Magyarosi. E teie nei, ma te faahapahia ratou i te turu i te faatereraa hau emepera, ua tuuhia ˈtura ratou i roto i te mau fare auri aore ra i roto i te mau aua ohipa haavîraa. E i roto i na matahiti e 40 i mua, ua mau te ohipa pororaa, e e mauiui rahi tei farereihia e te mau Ite no Iehova. Ua ite-atoa-hia te mau faaarepurepuraa a te enemi i roto i te faanahonahoraa iho, e rahi faahou atura hoi te hepohepo. E i te pae hopea, ua ore roa te faatereraa a Ceauşescu i te matahiti 1989 ra, e ua tiamâ maira hoi ratou! E nafea ˈtura ïa ratou i teie nei i to ratou tiamâraa?
Poro faahou i te huiraatira
Aita te mau Ite i haamauˈa noa ˈˈe i to ratou taime. Ua haamata oioi aˈera ratou i te poro i tera fare e i tera fare. E ere râ hoi i te mea ohie no te feia tei faaitoito noa ehia rahiraa matahiti, tei poro ma te huna i te mau taime faanaho-ore-hia ra. I teie nei e nehenehe ta ratou e poro i te huiraatira, aita ïa to ratou manaˈo e mauraa. Aita te rahiraa o ratou i na reira aˈenei i te poro, e te taime hopea vetahi o ratou i poro ai i tera e i tera fare, tei te area ïa o te matahiti 1940. Eaha te mau faahopearaa i noaa mai ia ratou? E hiˈo anaˈe na.
Te hoê vahi tano maitai ei haamataraa, o te oire pû iho ïa, oia hoi te oire no Bucharest, e 2 milioni e te afa taata i reira. E piti matahiti i teie nei, e maha anaˈe amuiraa i roto i te oire. E i teie nei, te vai ra hoê ahuru amuiraa, e hau atu i te 2 100 tei haere mai i te oroa Haamanaˈoraa i te matahiti 1992 ra. Ia au i te mau haapiiraa bibilia e arataihia i roto i te mau utuafare, e riro â ïa te tahi mau amuiraa apî i te faatupuhia.
Craiova, o te hoê ïa oire e 300 000 taata i reira, tei te pae apatoa-hitia o te râ o te fenua. Mai te matahiti 1990 mai, fatata e 80 anaˈe Ite i roto i te oire taatoa. Ua tupu maira râ te huru feruriraa pionie, e ua haere faahou te ohipa pororaa i mua. I te matahiti 1992 noa ra, e 74 taata tei bapetizohia, e hau atu i te 150 haapiiraa bibilia i arataihia. Ua hau atu i te 200 feia poro ratou e te faaitoito nei ratou i te paimi i te hoê vahi e au no te patu i te hoê Piha o te Basileia.
I Tirgu-Mures, ua haere atura te hoê tuahine Ite no Iehova e e piti taeae e farerei i te hoê perepitero orthodoxe, no te tumâ roa i to ˈna iˈoa i roto i te mau parau a te ekalesia. A ite ai o ˈna i te tumu o to ratou tere, ua titau maira te perepitero ia ratou i to ˈna fare, e ua tupu aˈera hoi te hoê tauaparauraa maitai roa i rotopu ia ratou. Ua na ô maira te perepitero e: “Te faahinaaro atoa nei au i ta outou ohipa e rave ra, eiaha ia au i te hoê hiˈoraa ino. E tia hoi ia matou ia rave i te ohipa ta outou e rave na. E “taata rahi taoto roa” pai te ekalesia orthodoxe! Ua farii aˈera oia i te buka iti ra E tia anei ia tiaturi te Toru Tahi? e te hoê vea o Te Pare Tiairaa. Ua oaoa roa te tuahine i te mea e aita faahou o ˈna to roto i taua “taata rahi taoto ra.”—Apokalupo 18:4.
Te hoê ohipa faahiahia roa inaha, te rahiraa o te feia e haapii nei i te parau mau i teie mahana, e feia apî ïa. No te aha hoi? Mai te huru ra ïa e aita te tauiraa o te faatereraa i faatupu i te mau mea o ta ratou e titau ra. Te oaoa nei ratou i te iteraa e o te Basileia anaˈe o Iehova o te hopoi mai i te ravea hopea roa no te arai i to tatou nei mau fifi.—Salamo 146:3-5.
Mau ohipa rarahi e tupu ra i te mau vahi nainai
Ocoliş, e oire iti nanai teie i te pae apatoerau no Rumania. I te matahiti 1920, ua hoˈi maira te hoê taata o Pintea Moise to ˈna iˈoa mai Rusia mai, i reira to ˈna hopoiraahia ˈtu ei mau auri i noaahia i te tamaˈi. I te hoê tau e katolika o ˈna, hou aˈe râ oia e hoˈi mai ai, ua riro mai oia ei baptiste. E toru hebedoma i muri aˈe, ua haere maira te Feia haapii bibilia, oia hoi te mau Ite no Iehova i teie mahana, e farerei ia ˈna. I muri aˈe i taua farereiraa ra, teie ta ˈna i parau: “I teie nei, ua itehia ia ˈu i te parau mau no nia i te Atua!” E i te matahiti 1924 ra, te vai ra ïa te hoê pǔpǔ iti e 35 Ite i Ocoliş.
I teie mahana, i roto i te hoê huiraatira e 473 taata, 170 feia poro i reira. E te tuhaa fenua a te taata poro tataitahi e piti ïa fare, e haere atoa ratou e poro na roto i te mau oire rii tapiri mai. E manaˈo itoito roa to ratou. No oti noa ˈtura ia ratou i te patuhia te hoê Piha o te Basileia nehenehe mau e 400 rahiraa parahiraa. Na te mau Ite iho i reira i rave i te mau ohipa atoa.
Valea Largǎ o te vahi ïa i reira te mau taeae Szabo raua o Kiss i te faaearaa i te matahiti 1914 ra. I te matahiti 1991 ra, i roto i to ˈna rahiraa taata e 3 700, te vai ra e vau amuiraa e e 582 feia poro o te Basileia. I te oroa Haamanaˈoraa o te matahiti 1992 ra, 1 082 taata i tae mai—fatata 1 i nia i te 3 o te mau taata i roto i taua afaa nei.
Te faaineine ra te mau pionie taa ê i te eˈa
E tuhaa rahi roa ta te mau pionie taa ê i roto i te ohipa pororaa i te parau apî maitai i te mau taata o taua mau vahi atea roa ra. A papu rii noa ˈi te tiamâraa i te pae no te pororaa, ua haamata aˈera o Ionel Alban i te haere e poro i roto e piti oire, ma te horoa e piti mahana i te mau hebedoma atoa i Orşova e e pae mahana i Turnu-Severin.
Aita e Ite i Orşova i to Ionel taeraa mai. I te hebedoma matamua, ua haamata aˈera oia i te hoê haapiiraa bibilia e te tahi tamaiti iti 14 matahiti. No te mau tauiraa e rave rahi i ravehia e taua tamaiti iti nei i roto noa i te hoê maororaa e piti avaˈe i haamata atoa ˈi te hoê hoa e te hoê taata tapiri mai i te haapii. Ua rave o Roland, te taata tapiri mai, e katolika hoi i mutaa ihora, i te mau tauiraa faahiahia mau. I muri aˈe i te hoê noa avaˈe e te afa, ua apee atura oia ia Ionel i roto i te ohipa pororaa, e i roto i te pae avaˈe ua bapetizohia oia. Ua ô maira hoi oia i roto i te taviniraa ma te taime taatoa. Ua haamata atoa to ˈna metua vahine i te haapii e ua bapetizohia i te matahiti 1992 i te tairururaa haaati “Te feia amo i te maramarama”. I teie nei, hoê ahuru rahiraa feia poro i Orşova, e te aratai nei ratou e 30 haapiiraa bibilia.
Te taata matamua i farii i te parau mau i Turnu-Severin, o te hoê ïa taata toroa farii ratere i te hotela i reira o Ionel e noho ai. I muri aˈe e piti avaˈe, ua riro maira taua taata nei ei taata poro bapetizo-ore-hia, e i roto i te toru avaˈe, ua bapetizohia aˈera o ˈna. I teie nei, o ˈna te hoê o na 32 feia poro i reira e aratai nei e 84 rahiraa haapiiraa bibilia i te fare o te taata.
Te tahi atoa pionie taa ê, o Gabriela Geica, tei tavini ei pionie tamau a opanihia ˈi ta matou ohipa pororaa. Ua hinaaro o ˈna e poro i te vahi e hinaaro-rahi-hia ra. Ua horoahia ˈtura na ˈna te hoê tuhaa fenua rahi roa. I te tahi taime, e tere na o ˈna mai te 100 e tae atu i te 160 km no te haere e farerei i te mau taata e anaanatae ra. Te hoê oire i reira to ˈna pororaa, te oire ïa no Motru, e maha anaˈe Ite i reira. “No te maraaraa i itehia i Motru, ua haamata aˈera te mau perepitero e te tahi mau pǔpǔ faaroo i te patoi mai ia matou,” ta ˈna ïa e faatia ra. “Ua turai ratou i te tavana oire e i te mutoi, e faahepo i te mau utuafare eiaha e farii faahou ia ˈu. Ua tiahi aˈera hoi ratou ia ˈu, e hoê noa avaˈe ta ˈu imi i te tahi vahi faaearaa no ˈu.”
Ua haamata o Gabriela i te hoê haapiiraa e te tahi vahine i Orşova aita e tiaturi ra i te Atua, e tei parau mai e aita roa ˈtu o ˈna e anaanatae ra i te haapaoraa e i te Bibilia. I muri noa aˈe râ i te maha avaˈe haapiiraa, ua haamata aˈera taua vahine nei e paruru i te Bibilia. Noa ˈtu â e vaiiho noa ta ˈna tane ia ˈna i rapae i te fare i te po e e haamǎtaˈu mai e faataa ia ˈna aore ra e taparahi pohe roa ia ˈna, ua tapea noa oia i to ˈna haapao maitai. E maoti te reira na mua ˈˈe oia e bapetizohia ˈi, te aratai ra oia hoê ahuru rahiraa haapiiraa bibilia.
Mau tiaturiraa faahiahia mau i mua
I te avaˈe atete 1992, ua taeaehia i te fenua Rumania i te hoê mararaa oia hoi e 24 752 feia poro i roto e 286 amuiraa. Ua hau atu i te 66 000 i te oroa Haamanaˈoraa. I te amaa iti i Bucharest, 17 rave ohipa e faaitoito nei i te haapao i te mau hinaaro i te pae varua o to ratou mau taeae. Te opua nei hoi ratou e haamata i te patu i te hoê amaa rahi aˈe.
Eita te mau Ite no Iehova i Rumania e faaea i te haafaahiahia roa i te mau tauiraa oioi i tupu i te mau matahiti i mairi aˈenei. Te mauruuru nei ratou i te Atua ra o Iehova i te mea e e tuhaa atoa ta ratou i roto i te amuiraa rahi o te ao nei teie e amo nei i to ˈna iˈoa e teie e aratai nei i te mau taata i nia i te ite mau ia ˈna e i ta ˈna opuaraa aueue ore. I muri aˈe e rave rahi matahiti fifi mau e hamani-ino-raa, auê hoi ratou i te mauruuru ia Iehova tei taui i te mau taime e i te mau tau i Rumania!
[Hohoˈa fenua i te api 23]
(Hiˈo i te papai)
HONEGERIA
RUMANIA
Bucharest
Cluj-Napoca
Craiova
Tirgu-Mures
Orşova
Turnu-Severin
Motru
Turda
BULGARIA
[Hohoˈa i te api 24, 25]
1. Fatata e 700 Ite i putuputu i roto i te uru raau i te matahiti 1947
2. Parau titauraa i te hoê oreroraa parau huiraatira i te matahiti 1946
3. Tairururaa i Alba Iulia i te matahiti 1992
4. Pororaa i Cluj-Napoca i teie mahana
5. Piha o te Basileia i pihai atu ia Turda
6. Fetii o te betela i Bucharest