VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • g98 8/12 api 17-20
  • Roto Victoria—Te tairoto rahi no Afirika

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Roto Victoria—Te tairoto rahi no Afirika
  • A ara mai na! 1998
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te hoê vai puna o te Nil
  • Te ora i nia i te roto
  • Mau mea ora oviri o te pape
  • Te mau pape i fifihia
  • Te mau manu unauna o te Roto Bogoria
    A ara mai na! 1992
  • Eaha te roto auahi? O te po auahi anei aore ra Gehena?
    Te pahono ra te Bibilia
  • Te Peho rahi no Rift
    A ara mai na! 1997
A ara mai na! 1998
g98 8/12 api 17-20

Roto Victoria—Te tairoto rahi no Afirika

Na te papai vea a A ara mai na! i Kenya

I ROTO roa i te fenua Afirika, i te matahiti 1858, ua ori haere te hoê taata faaea taa noa no Beretane na te hoê fenua oviri tei ore i mataitai-aˈenei-hia. A ratere ai oia e te tahi noa feia amo tauihaa no Afirika e tei teimaha i te maˈi, te rohirohi, e te papu ore, ua faaitoito oia i ta ˈna mau taata ia haere i mua. Te imi ra o John Hanning Speke i te hoê mea nounouhia mea fifi râ ia itea mai—te vai puna o te Nil.

Ma te turaihia e te mau aamu o te hoê tairoto rahi tei mairihia e te feia hoo tavini no Arabia i te iˈoa ra Ukerewe, ua tutava o Speke i te haere na roto i te uruaihere e au ra e aita e hopearaa. I te pae hopea, i muri iho e 25 mahana haere-avae-noa-raa, ua oaoa te pǔpǔ iti ratere i te iteraa i te hoê mea faahiahia roa. Te vai noa ra i mua ia ratou, i te atearaa e nehenehe e itehia ˈtu, te hoê tairoto rahi pape maaro. Ua papai o Speke i muri iho e: “Aita vau i feaa faahou e no roto mai taua anavai anaanatae ra, te tumu o te mau paraparauraa e rave rahi, e te tapao a te feia maimi e rave rahi, i te roto i to ˈu nei avae.” Ua mairi aˈera oia i taua roto ra ta ˈna i ite mai i te iˈoa ra Victoria, ei faahanahanaraa i te arii vahine no Beretane i taua tau ra.

Te hoê vai puna o te Nil

I teie mahana, mea matau-maitai-hia te roto te reira noâ to ˈna iˈoa mai te piti o te roto pape maaro rahi roa ˈˈe i te ao nei—o te Roto Supérieur anaˈe, i Marite Apatoerau, te mea rahi aˈe. Mai te hoê hiˈo rahi e anapa ra i nia i te mahana i te reni ropu o te fenua, e 69 484 kilometera tuea to te Roto Victoria mania. Ma te tâpûhia e te reni ropu o te fenua i to ˈna pae apatoerau roa e tei ropu hoi oia i te mau amaa i te mau pae hitia o te râ e tooa o te râ o te Peho rahi no Rift, e tae roa te rahiraa o to ˈna mau pape i Tanzanie e i Ouganda e i te hiti no Kenya.

O te Anavai Kagera i Tanzanie te tomoraa matamua o te roto, no ǒ mai te mau pape o taua anavai ra i te mau mouˈa no Rwanda. Teie râ, te rahiraa o te pape e tahe ra i Victoria, e mau pape ûa ïa tei haaputuhia i roto i te farii pape rahi i pihai iho mai, hau atu i te 200 000 kilometera tuea. I Jinja noa, i Ouganda e mahiti atu ai te roto. Mai reira te pape e tahe atu ai i te pae apatoerau e hamani atu ai i te Nil Uouo. Noa ˈtu e e ere te Roto Victoria anaˈe te vai puna o te Anavai Nil, ua riro oia ei vairaa pape rahi e horoa tamau noa ra i te pape maaro e e atuatu ra i te ora e tae noa ˈtu i Aiphiti.

Te ora i nia i te roto

Te faahee ra te hoê vaa taie na nia i te roto, e au to ˈna ie uouo e oru ra i te hoê noa pererau afaro o te pěpě. Ma te turaihia e te mataˈi e puhi ra mai te fenua mai i te mau mahana atoa, te tahirihia ra te vaa iti i ropu i te roto. I te hora 12 i te avatea, e taui te mataˈi e e faahoˈi oia i te vaa iti i te vahi no reira mai oia. O ta te feia ravaai o te roto ïa i rave noa na tau tausani matahiti i te maoro.

Ua ati te mau pape o Victoria i te mau oire iti e i te mau mataeinaa iti, e ta ratou mau tapoˈi fare aihere mǎrô. O te iˈa te maa matauhia e te feia o te mau oire rii o te Nil, e na te roto e faatamaa ia ratou i te mau mahana atoa. E haamata te mahana a te hoê taata ravaai hou te hitiraa mahana. E tata te mau tane i to ratou mau vaa e î ra i te pape e e haamata ˈtu ai i ta ratou ohipa na roto i te pape reru. A himene ai ratou ma te hoê, e hoe ratou i te vahi hohonu roa ˈtu â e e huti i ta ratou mau ie mahaehae. E mataitai te mau vahine na te tahatai mai i te mau vaa iti e moe atura i te iriatai. Eita e maoro, e hoˈi ratou, no te mea mea rahi te ohipa.

A pahî e a hauti noa ˈi te mau tamarii i roto i te pape papaˈu, e puˈa te mau vahine i te ahu e e taipu mai ratou i te pape inu mai te roto mai. I te pae hopea, ua oti ta ratou ohipa i te pae pape. E hoˈi mǎrû noa te mau vahine i to ratou fare e te mau farii pape araea i nia i to ratou upoo, e te aiû i taamuhia i muri i to ratou tua, e a tapea noa ˈi na rima toopiti i te mau panie ahu mâ. I reira, e utaru ratou i te mau aua iti to papaa e te pǐpǐ, e haaputu i te vahie, e e tataî i to ratou mau fare hamanihia i te repo e te para puaatoro anoihia e te rehu auahi. I te atea rii i te pae pape, te raraa ra te mau vahine ma te aravihi i te mau aˈa sisal no te hamani i te taura paari e te mau panie nehenehe. E faaroohia te tâpûpûraa o te opahi a pao ai te tahi mau tane i te hoê tâpû raau rahi no te hamani i te hoê vaa.

A haamata ˈi i te haapoiri, tei nia faahou te mata o te mau vahine i te roto pape maaro rahi. Na te mau hiti o te mau ie uouo i te iriatai e faaite e te hoˈi maira te mau tane. O te reira ïa ta te mau vahine e imi ru noa ra, ma te hinaaro oioi e ite atu i ta ratou mau tane e te iˈa ta ratou e hopoi mai.

I te roaraa o te mau pae pape e te mau motu, te farii nei taua mau pǔpǔ taata iti ra i te mau ratere o te afai mai i te hoê poroi hau. Ma te haere na raro e na nia i te vaa, ua naeahia te oire e te mataeinaa iti taitahi. Mea haehaa te taata e te hinaaro e faaroo. Mea anaanatae iho â na ratou e taio i te mau papai Bibilia i neneihia na roto i to ratou iho mau reo Nilotique e Bantou.

Mau mea ora oviri o te pape

Te faaamu nei te Roto Victoria hau atu i te 400 huru iˈa, aita vetahi e itehia i te tahi atu mau vahi i te ao nei. O te cichlidé te huru iˈa matau-roa ˈˈe-hia. E parau-atoa-hia teie iˈa iti peni rau e flameback, flush tarona, e e podarge no Kisumu. Mea taa ê roa ia paruru vetahi mau cichlidé i ta ratou mau fanauˈa. Ia tupu te fifi, e hamǎmǎ te iˈa metua i to ˈna utu e e tomo ta ˈna mau fanauˈa iti i roto. Ia ore te fifi, e horomii noa mai ïa oia ia ratou i rapaeau, e e rave faahou ai i ta ratou ohipa matauhia.

Ua riro te Roto Victoria ei nohoraa no te mau manu haviti huru rau o te pape. E hopu te mau grèbe, te mau cormoran, e te mau anhinga i raro i te pape e patia ˈtu ai i te iˈa i to ratou utu oeoe. E haere mai te mau grue, te mau otuu, te mau cigogne, e te mau spatule i te mau vahi papaˈu, e faaea ˈtu ai ma te hautiuti ore i te afaraa o te taahiraa, a tiai noa ˈi ma te faaoromai ia tere mai te hoê iˈa haapeapea ore ia ratou ra. I nia mai, e rere noa te mau aere pélican ma te au mai te mau pauma oru maitai. Ia aˈu tapǔpǔ ratou, e haaati ratou i te mau ata iˈa e e taipu atu ai i taua mau iˈa ra e to ratou utu rahi e au i te panie. O te aeto, e to ˈna mau pererau puai, te arii o te raˈi. A rere ai oia mai nia mai i te hoê amaa raau na nia ê roa i te pape, e titapou vitiviti oia a vava noa ˈi te mataˈi na roto i to ˈna mau pererau puai, e haru atu ai ma te ohie i te hoê iˈa i roto i te pape. E hamani te mau tisserin peni anaana i to ratou ofaaraa i roto i te mau uruaeho papyrus e haaati ra i te roto, e e nehenehe te hio auê o te calao e faaroo-atea-hia i te pae pape i roto i te mau ururaau acacia.

I te ao e i te po, e faaroohia te mau uururaa teiaha a te mau puaa pape i te tahi pae mai o te roto manino. I te hora 12 i te avatea, e taoto ratou i te pae pape, e au i te mau ofai rehu manina tei roto te afaraa i te pape papaˈu. E haapao maitai noa te feia no te roto i te moo pape atâta o te Nil. Te ora noa ra vetahi o teie mau moo pape riaria i te mau vahi atea roa ˈtu â o te Roto Victoria, noa ˈtu e ua haapohehia te rahiraa e te taata.

Te mau pape i fifihia

Ua rahi mai te huiraatira no Afirika mai te tau mai â a ite ai o John Speke i te Roto Victoria. Na te hiti o te roto, te vai ra hau atu i te 30 mirioni taata e ora ra i teie nei i to ˈna noa mau pape maaro. I mutaa iho, ua ora noa te feia ravaai no reira i te mau ravea taiˈaraa tumu. E haru ratou i ta ratou i hinaaro e te mau haapee raraahia, te mau upeˈa papyrus, te mau rou, e te mau auri patia. I teie mahana, i te ôraa mai te feia ravaai e te mau upeˈa e au i te pute e te mau upeˈa nylon parahurahu o te faatia-noa-hia i roto i te pape o te nehenehe e huti ehia roaraa e e ohi tau tǎne iˈa i roto i te mau pape hohonu roa ˈtu â, te haafifi ra te taiˈa-rahi-roa-raa i te natura o te roto.

Ua faatupu te ôraa mai te mau huru iˈa ěê i te aifaito-ore-raa i te pae natura o tei faaore i te ravaairaa no reira. Te tahi atu ati o te roto, o te éichhornia ïa, te hoê aihere ino e painu haere o te horoa mai i te hoê tiare vareau nehenehe. No Marite Apatoa mai oia, e tupu vitiviti roa teie aihere ino e apǐ e e poˈi roa te mau pae pape e te mau ooa iti o te roto, eita ïa te mau pahi, te mau pahi horopatete, e te mau vaa o te feia ravaai no reira e tae faahou i te pae tahatai e i te mau uahu. Ua haafifi te tâpûpûraahia te mau raau i te farii pape o te roto, te faarueraa o te mau pape ino, e te mau pu hamaniraa tauihaa i te tau i mua o te roto.

E ora mai anei te Roto Victoria? Te tauaparauhia ra taua tumu parau ra, e aita hoê aˈe e papu ra nafea ia faaafaro i te mau fifi e rave rahi o te roto. Teie râ, e vahi natura te Roto Victoria o te vai maoro tamau noa mai i te fenua nei i muri aˈe te Basileia o te Atua e haamou ai i te feia e “faaino ra i te fenua.”—Apokalupo 11:18, MN.

[Tumu parau tarenihia/Hohoˈa i te api 20]

Te iˈa e amu ra i te roto

Mea hinuhinu, mea arapoanui oia, e parare oioi oia, e e rahi mai oia e 2 metera i te roa. Eaha teie mea? Lates niloticus! Ua riro teie iˈa rahi arapoanui matauhia mai te perche o te Nil, tei faaôhia mai i roto i te Roto Victoria i te mau matahiti 1950, ei ati i te pae natura. I roto e 40 matahiti, ua amu oia fatata i te afaraa o na huru iˈa tumu e 400 o te roto. Ua haafifi teie mouraa rahi i te maa tumu a te mau mirioni taata no reira, e ora noa ra hoi i te mau tilapia, te mau cichlidé, e te tahi atu mau iˈa tumu no te faatamaa i to ratou utuafare. O teie mau iˈa nainai atoa te tumu o te oraora-maitai-raa o te roto. E amu vetahi o ratou i te escargot o te faatupu i te maˈi riaria o te bilharziose, o te faaiti mai ïa i teie maˈi. Te amu ra vetahi atu i te rimu e te tahi atu mau raau tupu i roto i te pape o te tupu rahi roa ra i teie nei. Ua faatupu teie tupuraa mau ore i te hoê ohipa tei parauhia eutrophisation, i reira te mau raau tupu e pê ra e faaiti mai ai i te mataˈi ora i roto i te pape. I te mea e mea iti roa te mau iˈa tumu no te tamâ i teie hairiiri, ua rahi mai te mau “vahi pohe,” te mau tuhaa pape aita e mataˈi ora, a haapohe atu ai i te mau iˈa e rave rahi atu â. I te mea e aita i rahi te iˈa e amu, ua fariu atu te perche arapoanui o te Nil i nia i te hoê maa apî—ta ˈna iho mau fanauˈa! Te iˈa e amu ra i te roto, te amu atoa ra ïa i teie nei ia ˈna iho!

[Hohoˈa fenua i te api 17]

(Hiˈo i te papai)

OUGANDA

KENYA

TANZANIE

ROTO VICTORIA

[Hohoˈa i te api 17]

Te pororaa i te mau pae pape o te Roto Victoria

[Hohoˈa i te api 18]

Te tisserin

[Hohoˈa i te api 18, 19]

Te mau pélican

[Hohoˈa i te api 19]

Te aigrette

[Hohoˈa i te api 18, 19]

Te moo pape o te Nil

[Hohoˈa i te api 18, 19]

Te otuu e tia ra i nia i te puaa pape

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono