VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • g91 8/2 api 23-25
  • E nehenehe anei te tahoêraa kerisetiano e tupu?

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • E nehenehe anei te tahoêraa kerisetiano e tupu?
  • A ara mai na! 1991
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te Ekalesia katolika e te tahoêraa
  • E tano anei no te faatupu i te tahoêraa?
  • Te Apooraa eukumene e te tahoêraa
  • E nehenehe te tahoêraa mau e tupu
  • Te hinaaro e tahoê
    A ara mai na! 1991
  • Te hoê maitiraa fifi no te ekalesia katolika
    A ara mai na! 1991
  • Te mau tapao faahiahia i roto i te ohipa tahoêraa i te mau Ekalesia
    A ara mai na! 1991
  • No te aha teie mau amahamaharaa?
    A ara mai na! 1990
Ite hau atu â
A ara mai na! 1991
g91 8/2 api 23-25

E nehenehe anei te tahoêraa kerisetiano e tupu?

UA RIRO te amuiraa faaroo kerisetiano mai te hoê utuafare tei amahamaha. Te manaˈohia ra e ua hau atu to ˈna mau melo i te hoê miria e te afa tei purara i roto i te mau katolika no Roma, te mau orthodoxe no te pae Hitia o te râ, te mau porotetani, e te tahi atu mau Ekalesia e mau pǔpǔ faaroo, o te faahua parau ra e e mau kerisetiano ratou. E rave rahi mau taata aau rotahi e aniani ra e e roaa mai anei te tahoêraa kerisetiano.

Ma te au ore i te amahamaharaa kerisetiano, te faˈi ra te hoê pueraa parau o te piti o te Apooraa o te Vaticana e: “Te faahua parau ra ratou paatoa e e pǔpǔ ratou na te Fatu, tera râ te patoi ra to ratou mau manaˈo papu i te tahi e te tahi e te taa ê ra to ratou mau eˈa mai te huru ra e te Mesia Iho tei amahamaha (cf. Kor. 1, 1:13). Ma te feaa ore, te faahapa tahaa ra taua amahamaharaa ra i te hinaaro o te Mesia, ua riro oia ei ofai turoriraa no te ao e te faaino nei oia i te ohipa moˈa roa ˈˈe, oia hoi te pororaa i te parau apî maitai i te mau taata atoa.”

Te Ekalesia katolika e te tahoêraa

Te vai ra ta te Ekalesia katolika, o te titau ra i te afa o te taatoaraa o te mau melo o te amuiraa faaroo kerisetiano, to ˈna iho manaˈo no nia i te tahoêraa kerisetiano. E rave rahi huru “taatiraa pure” i fa mai i te omuaraa o te senekele. I rotopu i taua mau taatiraa ra, te vai ra te Autaeaeraa o te Vahine Peata o te Aroha no te faahoˈi i te fenua Beretane i te faaroo katolika ra, te amuiraa Paieti o te mau pure i te Vahine Peata o te Aroha no te tauiraa i te mau hairesi, e te Autaeaeraa o te mau pure e te mau ohipa maitatai no te tahoêraa i te Ekalesia o te feia i amahamaha no te pae Hitia o te râ.

I te matahiti 1908, na nia i te faaueraa a te perepitero a te Ekalesia no Beretane i riro mai ei katolika, ua faanahohia te hoê hebedoma pureraa katolika tamatahiti (18 e tae atu i te 25 no tenuare) “no te faatauiraa e te hoˈiraa mai o te mau taeae o tei faataa ê.” Ua riro te reira ei Hebedoma o te matahiti no te pure no te tahoêraa kerisetiano, ua tahoêhia o ˈna iho e te C.O.E. (Apooraa eukumene a te mau Ekalesia) mai te omuaraa o te mau matahiti 1950.

Te faaite ra te buka katolika ra Te mau pueraa parau a te Vaticana II e: “I te avaˈe tenuare o te mau matahiti atoa, mai te mau ahuru matahiti e rave rahi, ua pûpû te mau katolika no Roma e vau mahana pureraa no te tahoêraa o te Ekalesia. Mai te matahiti 1959, te manaˈo rahi i muri i taua mau mahana pureraa ra, mai te 18 e tae atu i te 25 no tenuare, o te tiaturiraa ïa e e hoˈi taua mau porotetani ra i te Ekalesia mau, e e hope te amaharaa orthodoxe.”

Ua taui mau anei te Vaticana II i te manaˈo o te Ekalesia katolika no nia i te tahoêraa kerisetiano? Ua haamana te mono o te pâpa Ioane, o Paulo VI, i te Faanahonahoraa tooma i nia i te Ekalesia a te Vaticana II tei parau e: “Teie anaˈe te Ekalesia a te Mesia o tei riro ei ohipa ta matou e parau ra te hoê, te moˈa, te katolika e te tiaraa aposetolo. . . . Te vai nei taua Ekalesia ra, tei haamauhia e tei faanahohia ei totaiete i roto i teie ao, i roto i te Ekalesia katolika, tei faaterehia e te mono o Petero, e te mau epikopo na roto i te amuiraa e o ˈna.”

No reira, aita te manaˈo o te Ekalesia katolika no nia i te autahoêraa kerisetiano i taui papu maitai. Oia mau, teie ïa te manaˈo i faataahia mai i Vaticana II, oia hoi, te mau mea maitatai atoa e vai ra i rapae au atu i te Ekalesia katolika, no ˈna mau ïa, e ua riro teie mau mea, ia au i ta te Faanahonahoraa tooma i nia i te Ekalesia e parau ra, ei “mau puai o te aratai tia ˈtu i te autahoêraa katolika.”

E tano anei no te faatupu i te tahoêraa?

Eaha te nehenehe e parauhia no te parau-pinepine-raa te Ekalesia katolika e o ˈna “te hoê, te moˈa, te katolika, e te ohipa aposetolo”? A tahi, te horoa ra te amaharaa aita i maoro aˈenei o te mau katolika tumu i raro aˈe i te faatereraa a te arii epikopo ra o Lefebvre, i te haavare i te parauraa e ua riro te Ekalesia ei “hoê,” ma te ore e parau no te orureraa tahaa a te mau hanere katolika e haapii ra i te parau a te Atua.a

Te piti, te faaite maira te aamu a te Ekalesia katolika, e to ˈna ririraa i te mau ati Iuda, ta ˈna mau hamani-ino-raa i te mau “hairesi,” to ˈna tururaa i te mau “tamaˈi moˈa” e to ˈna faaôraa i roto i te politita e te mau ohipa haama hairiiri i te pae o te moni, e e ere roa ˈtu oia i te mea “moˈa.”

Te toru, mea fifi roa na te Ekalesia no Roma ia haapapu i ta ˈna mau faahua-parau-raa e e “katolika” oia, aore ra “no te ao paatoa,” inaha te haaputuputu noa nei oia fatata te afaraa anaˈe o te feia e parau nei e e kerisetiano ratou, oia hoi fatata e 15% o te huiraatira o te ao nei.

I te pae hopea, te mau tupuraa o te aamu, te tabula a te faatereraa a te pâpa, aore ra te faturaa i te taoˈa rahi, te viivii i te pae morare, te faaôraa e rave rahi mau epikopo katolika i roto i te politita, eita te reira e nehenehe e faatia i te manaˈo o te Ekalesia e e “ohipa aposetolo” oia. Parau mau, aita te Ekalesia katolika e vai ra i roto i te hoê tiaraa no te faahua parau e o ˈna te pu o te haaputuputuraa no te tahoêraa kerisetiano mau.

Te Apooraa eukumene e te tahoêraa

Te vai ra i roto i te Apooraa eukumene a te mau Ekalesia hau atu i te 300 porotetani e orthodoxe no te pae Hitia o te râ, e te vai ra ta ratou hau atu i te 400 mirioni melo i roto hau atu i te hoê hanere fenua. Te opuaraa a te Apooraa, “o te faaiteraa ïa i te faufaa o te vai-hoê-raa o te Ekalesia a te Mesia e ia tapea maite i mua i te mau Ekalesia i te faufaa ia faaite i taua tahoêraa ra e mea rû no te ohipa pororaa i te evanelia.” Tera râ, ua pûpû anei te C.O.E. i te tahi tiaturiraa maitai aˈe no te tahoêraa kerisetiano mau i ta te Ekalesia katolika no Roma?

I nia i teihea niu e tiaturi ai te C.O.E. e tahoê i te mau kerisetiano? Te faˈi ra te hoê buka parau paari e: “Apooraa eukumene a te mau Ekalesia. . . . I te rahiraa o te mau tupuraa, te farii nei te mau melo e te patoi ra te amahamaharaa e vai ra i rotopu i te mau kerisetiano i te hinaaro o te Atua e e fifi ino roa no te fariiraahia te kerisetianoraa e te feia e ere i te kerisetiano. . . . Ua rahi te manaˈo e e tia te tahoêraa ia niuhia i nia i te parau mau.” No reira, eaha te mea i faarirohia e mea mau iho â e na 300 e hau atu mau Ekalesia melo o te C.O.E.?

I te matahiti 1948, ua faaauhia te niu tumu no te riro ei melo o te C.O.E. e te tahi atu mau Ekalesia e aita e navai te tiaturiraa i te Toru tahi. No reira, i te matahiti 1961, ua tauihia te niu no te mau melo i te taioraa e: “Ua riro te Apooraa eukumene a te mau Ekalesia ei taatiraa a te mau Ekalesia tei farii i te Fatu ra ia Iesu Mesia ei Atua e ei Faaora ia au i te mau Papai e e imi ïa ratou i te rave tahoê i to ratou toroa amui no te hanahana o te hoê Atua, te Metua, te Tamaiti e te Varua Moˈa.”—Na matou e haapapu ra.

Te patoi nei teie niu mau no te mau melo a te C.O.E. ia ˈna iho. No te aha? No te mea aita te tiaturiraa i te “hoê Atua, te Metua, te Tamaiti e te Varua Moˈa” i “tuea i te mau Papai.” Te faaite ra te Buka parau paari a te haapaoraa (beretane) e: “I teie mahana, te farii nei te feia haapii i te parau a te Atua e aita te haapiiraa no nia i te Toru tahi e vai ra i roto i te Bibilia hebera.” Hau atu, te faataa ra Te Titionare Apî o te Ao nei a te haapiiraa i te Parau a te Atua o te Faufaa Apî (beretane) e: “Aita te kerisetianoraa matamua e faataa ra i te hoê haapiiraa i te Toru tahi.” E te faaite ra te Buka parau paari beretane apî e: “Aita te parau Toru tahi aore ra te faataaraa i te haapiiraa e vai ra i roto i te Faufaa Apî, aita atoa o Iesu e ta ˈna mau pǐpǐ e hinaaro ra e patoi i te Shema i roto i te Faufaa Tahito oia hoi: ‘E faaroo mai, e Iseraela e: O Iehova to tatou Atua, hoê Iehova’ (Deut. 6:4).”

Hau atu, ua faaô rahi te C.O.E. ia ˈna i roto i te mau aroraa politita. Ei hiˈoraa, ua horoa oia i te mau tino moni no te hoo i te mau mauhaa tamaˈi no te mau pǔpǔ faaoraraa. Te faaite ra te Buka parau paari beretane apî e: “I te mea e hoê â te mau pǔpǔ a te C.O.E. e te mau taatiraa orure hau huru rau, ua faatupu te reira i te mau patoiraa a te tahi mau Ekalesia no te C.O.E.” Eita te mau faaôraa, e ere na te kerisetiano, i roto i te politita, e nehenehe e faatupu i te tahoêraa kerisetiano mau, eita atoa te hoê haapiiraa e ere no roto i te Bibilia e faatupu i te reira.

E nehenehe te tahoêraa mau e tupu

Ohipa faahiahia, te faaite ra te Encyclopædia Universalis (1989) e te opuaraa a te ohipa eukumene, o “te faahoˈiraa ïa i te utuafare o te mau kerisetiano tei amahamaha, i te hoê tahoêraa hohonu e tei ite-maitai-hia, ia au i te mau haapiiraa a Iesu. . . Ma te hiˈo e nafea te mau kerisetiano e here ai te tahi e te tahi, e turaihia te feia e ere i te kerisetiano ia roaa ia ratou te faaroo e ia amui mai i te Ekalesia, te hohoˈa o te ao apî i reira te parau-tia e te hau e riro ai ei faaueraa tumu a te faatereraa, tei tohuhia e tei faaitehia e te Mesia. . . . Mea faahiahia mau e . . . te hinaaro ra te Episetole i to Hebera (II, 5) e parau ‘oi·kou·meʹne [fenua faaeahia e te taata] no a muri aˈe,’ ma te haapapu e, e ere te tiaturiraa kerisetiano no te tahi ao varua e ere i te pae tino, tera râ no teie ao faaeahia e te taata [te fenua] tei haafatata e to ˈna Poiete.”

Te rahi noa ˈtura te mau melo o te mau Ekalesia a te amuiraa faaroo kerisetiano e ite nei e aita te mau haapiiraa a ta ratou Ekalesia e tuea ra e te mau haapiiraa a Iesu. Ua tapao ratou ma te haama e aita te mau melo o ta ratou haapaoraa e here ra i te tahi e te tahi. E rave rahi râ i rotopu ia ratou tei ite i te hoê utuafare kerisetiano tei tahoê-hohonu-hia, e te hiˈo ra ratou e nafea ratou e here mau ai i te tahi e te tahi. E, ua itehia e ratou te tahoêraa kerisetiano mau e te tiaturiraa i rotopu i te utuafare o te mau Ite no Iehova i roto i te ao paatoa.

Ei faahopearaa, ua roaa i te mau mirioni melo tahito a te Ekalesia a te amuiraa faaroo kerisetiano i te tiaturiraa i roto i te ao apî tahoêhia a te Atua, i reira te parau-tia e te hau e riro ai ei faaueraa tumu a te faatereraa.

[Nota i raro i te api]

a No te mau parau rii a hiˈo i te A ara mai na! no te 22 no tiunu 1990, “No te aha te amahamaha nei te faaroo katolika?”

[Parau iti faaôhia i te api 25]

E rave rahi mau taata tei itea i te hoê utuafare fetii i te ao nei o te mau kerisetiano tei tahoê-aˈena-hia

[Hohoˈa i te api 24]

Te faahohoˈa ra teie pǎpǎ tei taraihia i te pu rahi a te Apooraa eukumene a te mau Ekalesia, i Geneve (Helevetia), i ta ratou mau pure no te tahoê i te Ekalesia, aita râ i pahonohia mai

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono