VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • g91 8/2 api 17-20
  • Te hinaaro e tahoê

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te hinaaro e tahoê
  • A ara mai na! 1991
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • I to ˈna haamataraa
  • Te tâuˈa-ore-raa o te mau katolika
  • Te hoê tauiraa i rotopu i te mau katolika?
  • Te mau tapao faahiahia i roto i te ohipa tahoêraa i te mau Ekalesia
    A ara mai na! 1991
  • Te hoê maitiraa fifi no te ekalesia katolika
    A ara mai na! 1991
  • E nehenehe anei te tahoêraa kerisetiano e tupu?
    A ara mai na! 1991
  • No te aha ratou e tatarahapa ˈi?
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1998
Ite hau atu â
A ara mai na! 1991
g91 8/2 api 17-20

Te hinaaro e tahoê

Na to matou papai vea i Farani

TE HAAMA! E, o te haama te tumu o te ohipa eukumene. Te haama i te aha? Te haama i te hohoˈa peapea ta te amuiraa faaroo kerisetiano i pûpû i te ao e ere i te kerisetiano, o te hoê fare tei amahamaha.

A tupu ai te rururaa matamua roa a te Apooraa eukumene no te ao nei a te mau Ekalesia (C.O.E.), ua faaite to ˈna papai parau rahi, oia hoi te orometua ra o W. A. Visser ’t Hooft, e: “O tatou te hoê Apooraa a te mau Ekalesia e eiaha te Apooraa a te Ekalesia tei ore i amahamaha. Te faaite ra te iˈoa ta tatou e amo ra i to tatou paruparu e to tatou haama i mua i te Atua, no te mea te vai ra, e te vai mau ra iho â, hoê anaˈe Ekalesia a te Mesia i nia i te fenua.”

Ua faaite te hoê buka parau paari katolika farani i haapararehia aita i maoro aˈenei e: “Ua uˈana roa te manaˈo o te ohipa haama i faatupuhia e te amahamaharaa o te mau Ekalesia i te roaraa o te senekele 19. Ua tupu te reira i rotopu iho â râ i te mau mitionare, ua patoi to ratou mau enemi i te Evanelia ta ratou i haere mai e faaite i te feia e ere i te kerisetiano. . . . Ua itehia te uˈanaraa papu na roto i te rahiraa o te mau pu mitionare no Afirika e no Asia tei faaite tahaa i te mau amahamaharaa i rotopu i te mau kerisetiano tei haafifi i te ohipa poro evanelia.”

I to ˈna haamataraa

No roto mai te parau ra “eukumene” i te parau heleni oi·kou·meʹne (fenua faaeahia e te taata). Ua imi te ohipa eukumene tei haamata i te afaraa o te senekele 19, i te mau ravea i roto i te ao paatoa no te tahoê i te mau Ekalesia a te amuiraa faaroo kerisetiano. Ma te papu i te mau fifi e faatupuhia e te mau amahamaharaa i rotopu i te mau Ekalesia, ua haamau te feia taui i te mau taatiraa i rotopu i te mau faaroo huru rau i te roaraa o te senekele 19 e te omuaraa o te senekele 20.

Ua taa maitai i te mau mitionare i tonohia no te haafariu i te feia e ere i te kerisetiano, te amahamaharaa i roto i te amuiraa faaroo kerisetiano. Oia mau, mea fifi hoi na ratou ia hohora i te mau ohipa faataheraa toto o te aamu o te Ekalesia mai te mau parau haapapuraa i te teitei o ta ratou haapaoraa. Nafea ratou e nehenehe ai e faataa i te rahiraa ekalesia, te faahua parau ra ratou paatoa e e kerisetiano ratou, inaha i taua atoa taime ra, te faahiti ra ratou ia Iesu aore ra te aposetolo Paulo, ua haapapu hoi raua toopiti atoa i te faufaa o te tahoêraa kerisetiano?—Ioane 13:34, 35; 17:21; Korinetia 1, 1:10-13.

Aita e feaaraa e ua tauturu taua huru tupuraa ra i te haamauraa i te ohipa eukumene o teie tau, tei pii-atoa-hia te Apooraa matamua a te mau Mitionare o te ao nei, i Edimbourg (Ecosse) i te matahiti 1910. I muri aˈe, i te matahiti 1921, ua haamauhia ihora te Apooraa no te ao paatoa a te mau Mitionare. Te faˈi ra te Buka parau paari katolika apî (beretane) e: “Ua haamauhia te Apooraa no te ao paatoa a te mau Mitionare, eiaha noa no te hohora i te haamaramaramaraa i nia i te manuïaraa o te ravea a te mitionare, no te faaiti atoa râ i te ohipa haama o te mau amahamaharaa kerisetiano, ma te ape i te tataˈuraa i roto i te mau fenua e ere i te fenua kerisetiano.”

Te tâuˈa-ore-raa o te mau katolika

Eaha râ ta te Ekalesia katolika no Roma i rave no te faaiti i te haama o te mau amahamaharaa kerisetiano? I te matahiti 1919, ua titauhia te Ekalesia katolika ia apiti atu i te hoê tauaparauraa i rotopu i te mau Ekalesia no nia i te faaroo e te faatoroaraa, i reira te mau taa-ê-raa i roto i te mau haapiiraa a te taata e te taviniraa i hiˈopoahia ˈi. Tera râ, ua patoi te pâpa Benoît XV i taua titauraa ra. Oia atoa, i te matahiti 1927, ua titauhia te Ekalesia katolika no te amui mai i te Apooraa matamua o te ao nei no nia i te “Faaroo e te Faatoroaraa,” i tupu i Lausanne i te fenua Helevetia. Ua farerei aˈera te mau tia o te tahi mau Ekalesia porotetani e orthodoxe no te aparau no nia i te mau fifi o te tahoêraa, ua patoi râ te pâpa Pie XI i te faatia i te huru apitiraa katolika atoa.

I roto i ta ˈna tumu parau no nia i te pâpa Pie XI, te parau ra te Buka parau paari katolika apî e: “Ua rave te Nohoraa o te pâpa i te hoê haerea patoi i nia i te ohipa eukumene a te amuiraa faaroo kerisetiano e ere i te katolika.” Ua tupu taua haerea patoi ra i te rahiraa na roto i te hoê tatamaˈiraa tei ite-papu-hia a haaparare ai te pâpa i ta ˈna rata oia hoi te Mortalium animos. I roto i taua rata ra, ua faautua oia i te ohipa eukumene e ua opani oia i te mau katolika ia horoa ˈtu i te tahi tauturu.

I te matahiti 1948, ua faanahohia ihora te Apooraa eukumene a te mau Ekalesia. I to ˈna haamauraahia, ua fatata to ˈna numera i te naeahia i te 150 Ekalesia, te rahiraa i rotopu ia ratou, e porotetani ïa. Tei roto atoa te tahi Ekalesia orthodoxe no te pae Hitia o te râ, e ua amui mai te tahi atu mau Ekalesia orthodoxe i te Apooraa eukumene a te mau Ekalesia i muri iho. Ua farii taua mau Ekalesia paatoa ra i teie faˈiraa ei niu no te riroraa ei melo e: “Ua riro te Apooraa eukumene a te mau Ekalesia ei taatiraa a te mau Ekalesia tei farii i te Fatu ra ia Iesu Mesia ei Atua e ei Faaora.” Noa ˈtu taua huru paraparauraa ra no nia i te Toru tahi i faataahia, ua patoi te pâpa Pie XII i te hoê titauraa no te taati i te Ekalesia katolika e taua Apooraa eukumene.

Te hoê tauiraa i rotopu i te mau katolika?

Ua maitihia o Ioane XXIII ei pâpa i te matahiti 1958 fatata i te 77raa o to ˈna matahiti e ua faaauhia oia e te mau katolika e rave rahi ei papa di passagio, aore ra te hoê pâpa mono. Tera râ, ua haafarara teie pâpa i nia i te Vaticana i te hoê mataˈi tauiraa e tamau noa ra, i teie â mahana, i te faatupu i te arepurepu i rotopu i te mau katolika. Te hoê o te mau faaotiraa matamua a te pâpa Ioane, i te omuaraa o te matahiti 1959, o te titauraa ïa i te hoê apooraa eukumene, te auraa na roto i te parau katolika, oia hoi te hoê apooraa rahi a te mau epikopo a te Ekalesia katolika taatoa.

Te opuaraa o taua apooraa ra, a tahi, o te “faaapîraa ïa i te Ekalesia” e, te piti, o te “tatararaa i te eˈa i te amuitahiraa o te mau taeae tei taa ê, no te pae Hitia o te râ e no te pae Tooa o te râ, i roto hoê anaˈe aua mamoe a te Mesia.” Ia au i te piti o te opuaraa, i te matahiti 1960, ua faatupu o Ioane XXIII i te Vaticana, i te Piha papairaa parau no te Tahoêraa o te mau Kerisetiano. Ua haapopouhia te reira mai “te fariiraa matamua i te ohipa eukumene i haamanahia e te Ekalesia katolika no Roma.”

Ma te papu maitai, te pupuhi mau ra te mau mataˈi o te tauiraa. Tera râ, ua farii anei te hui mana no Roma, te pǔpǔ puai a te mau faatere haapaoraa tei riro ei faatereraa a te hau a te Ekalesia, i taua mau tauiraa ra? E mai te peu e e, eaha to ratou manaˈo no nia i te tahoêraa kerisetiano?

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono