Te hoê maitiraa fifi no te ekalesia katolika
“TE HOÊ PENETEKOSE APÎ.” Te reira te tiaturiraa ta te pâpa Ioane XXIII i faaite i te hoê apooraa eukumene tei haamata i te matahiti 1962 e o tei matauhia i te parau te Vaticana II. Ua tiaturi oia e e tupu te mau ravea o te faaapîraa i te pae varua i rotopu i te mau katolika e e faatupu oia i te mau tauiraa o te iriti i te eˈa no te tahoê i te amuiraa faaroo kerisetiano.
Tera râ, aita teie mau huru manaˈo o te aggiornamento (faaite-tahaa-raa) i fariihia e te mau ekalesiatiko paatoa i te Vaticana. Te faaite ra te Buka parau paari beretane apî e: “No reira, ua fariihia te faaotiraa a te pâpa ma te inoino e to ˈna mau hui mana tapea i te peu tumu, tei manaˈo papu e ua manuïa roa te Ekalesia i raro aˈe i te faatereraa a Pie XII e aita hoi ratou i ite i te hoê tumu maitai no te mau tauiraa i opuahia e Ioane. I te tupuraa mau, ua faaohipa te tahi mau karadino i ta ratou mau ravea atoa no te faataere i te apooraa e tae roa i te taime a faaea ˈi teie taata paari i te faatere e a ore ai te opuaraa e tauˈahia ma te maniania ore.”
Te faaotiraa a te Vaticana II i nia i te ohipa eukumene
Ua ora te pâpa Ioane XXIII maa taime roa no te faatupu i te piti o te apooraa a te Vaticana, i muri noa ˈˈe râ, ua pohe oia i te avaˈe tiunu 1963, maa taime roa hou a hope ai te apooraa i te avaˈe titema 1965. Tera râ, ua haamanahia te faaotiraa no nia i te ohipa eukumene e te pâpa Paulo VI i te 21 no novema 1964. Ua faˈi oia i roto i ta ˈna omuaraa parau e: “Ua riro te haamau-faahou-raa i te tahoêraa i rotopu i te mau kerisetiano paatoa mai te hoê o te mau manaˈonaˈoraa matamua a te Apooraa a te Vaticana II.”
Te mea faufaa roa ˈˈe, ua papai te perepitero jesuite ra o Walter M. Abbott i roto i Te mau pueraa parau a te Vaticana II e: “Ua tapao te faaotiraa i nia i te ohipa eukumene i te faaôraa taatoa o te Ekalesia katolika no Roma i roto i te ohipa eukumene.” I roto hoê â manaˈo, i raro aˈe i te upoo parau ra “Te katolikaraa no Roma i muri aˈe i te apooraa a te Vaticana II,” ua parau te Buka parau paari beretane apî ma te manaˈo tiaturi e: “Ua faarue te Ekalesia katolika no Roma i mua i te taatoaraa i to ˈna manaˈo e ‘o oia anaˈe te Ekalesia mau.’”
Tera râ, ua faarue mau anei te Ekalesia katolika i taua manaˈo ra? Na roto i teihea mau titauraa i faatupuhia ˈi te tahoêraa? I muri aˈe i te faataaraahia te aanoraa e nehenehe ai te mau katolika e faaô ia ratou i roto i te ohipa eukumene, ua haapapu te faaotiraa no nia i te ohipa eukumene e: “Te tiaoro nei teie Apooraa tei tia ia faatura-hohonu-hia i te mau melo faaroo ia haapae i te huru itoito faufaa ore atoa aore ra haapao ore. . . . Eita e ore e ta ratou ohipa eukumene, e ohipa katolika ïa ma te taatoaraa e ma te haavarevare ore, e tei haapao i te parau mau tei roaa mai ia matou no ǒ mai i te mau Aposetolo e te mau Metua ra, ia au i te faaroo ta te Ekalesia katolika i faaite noa na.”
Te mau fifi i te tahoêraa
I te tupuraa mau, aita te Ekalesia katolika no Roma i faarue i to ˈna manaˈo e o ˈna anaˈe te Ekalesia mau. Te faaite ra te opuaraa a te Vaticana II i nia i te ohipa eukumene e: “Mea na roto i te Ekalesia katolika a te Mesia anaˈe e roaa ˈi te mau ravea faaoraraa ma te taatoaraa. Tei te tino aratai a te mau aposetolo anaˈe, o Petero hoi te upoo, tatou e tiaturi ai e ua vaiiho mai to tatou Fatu i te mau haamaitairaa atoa o te Faufaa Apî.”
Te faaite ra te hoê buka farani Théo—Nouvelle Encyclopédie Catholique i neneihia aita i maoro aˈenei (1989) e: “No te mau katolika, ua riro te pâpa mai te mono o Petero, ei mauhaa tamau i te pae o te haapiiraa i te Parau a te Atua, o te tahoêraa o te Ekalesia e o te mau epikopo. Te ohipa papu maitai râ, o te riroraa ïa te pâpa ei tumu rahi o te amahamaharaa i rotopu i te mau kerisetiano.”
Ua taai-etaeta-hia taua haapiiraa taa ê ra o te mana o te pâpa i te mau tooma o te hapa-ore-raa o te pâpa e o te monoraa aposetolo a te mau epikopo katolika, aita hoi na ohipa e piti nei i fariihia e te rahiraa o te mau Ekalesia e ere i te Ekalesia katolika a te amuiraa faaroo kerisetiano. Ua rave anei te Vaticana II i te tahi ravea no te taui i te manaˈo o te mau katolika i nia i taua na haapiiraa e piti ra?
Te pahono ra te Faanahonahoraa tooma i nia i te Ekalesia a te Vaticana II, i roto i te paratarapha 18 e: “Te haapii ra teie Apooraa i haamanahia, ia au i te mau taahiraa a te Apooraa matamua a te Vaticana [tei faatia i te tooma o te hapa-ore-raa o te pâpa], e te faaite ra e ua haamau o Iesu Mesia, te Orometua mure ore, i te Ekalesia moˈa na roto i te horoaraa i ta ratou mau ohipa i te mau Aposetolo ra, mai ia ˈna iho i tonohia mai e te Metua (cf. Ioane 20:21). Ua hinaaro oia e ia riro to ratou mau mono, te mau epikopo i nominohia, ei tiai mamoe i roto i ta ˈna Ekalesia e tae roa i te hopea o te ao nei. Tera râ, ia riro te toroa epikopo iho ei hoê e o te ore e nehenehe e faataa-ê-hia, ua tuu oia ia Petero i te upoo o te tahi atu mau aposetolo, e i roto ia ˈna, ua haamau oia i te hoê pu e te hoê haamauraa e vai maoro mai e o te ite-mata-hia no te tahoêraa o te faaroo e o te amuiraa toopiti atoa ra. Ua farii te Apooraa haamanahia i taua haapiiraa ra no nia i te faanahonahoraa i te vai-tamau-raa, te natura e te auraa o te Mana moˈa o te pâpa Roma e ta ˈna ohipa haapiiraa hapa ore, e te faaau faahou ra oia e ia tiaturihia oia e te mau taata faaroo atoa, e na roto i te ohiparaa ma te ore e faatioihia, e hoê â opuaraa, te faaau ra oia i te faaararaa i mua i te huiraatira e te faaite-maramarama-maitai-raa i te haapiiraa no nia i te mau epikopo, te mau mono o te mau Aposetolo, ma te amui i te mono o Petero, te perepitero a te Mesia e te upoo ite-mata-hia a te Ekalesia paatoa, e faatere ra i te fare o te Atua.”
Ma te papu maitai, ua haamanahia taua Faanahonahoraa tooma ra i nia i te Ekalesia e te pâpa Paulo VI i te mahana iho â a tarima ˈi oia i te opuaraa no nia i te ohipa eukumene. E i taua â mahana ra, i te 21 no novema 1964, ua horoa oia i te hoê faaiteraa ma te faaara e o “Maria ‘te Metua vahine o te Ekalesia,’ e o te mau taata faaroo atoa e o te mau orometua atoa.” Nafea e nehenehe ai e faahua-parau-hia e ua tapao taua opuaraa ra i nia i te ohipa eukumene i te faaôraa taatoa o te Ekalesia katolika no Roma i roto i te ohipa eukumene a maiti ai te pâpa i taua iho mahana ra no te haaparare i te haapapuraa i te mau tooma o te ore roa i fariihia e te mau melo o te C.O.E. (Apooraa eukumene a te mau Ekalesia)?
Te fifi o te maitiraa a te Ekalesia
Te faaite ra te orometua Samuel McCrea Cavert, papai parau rahi tahito a te Apooraa no te fenua a te mau Ekalesia, tei rave i te hoê tiaraa faufaa i roto i te haamauraa o te Apooraa eukumene a te mau Ekalesia e: “Aita te opuaraa [no nia i te ohipa eukumene] e haafatata mau ra i to ˈna manaˈo no nia i te eukumene e te manaˈo-noa-raa e te Ekalesia no Roma anaˈe te Ekalesia mau. . . . Taa ê atu i te reira, te vai ra te titauraa i te tiaraa teitei o Petero e i to ˈna mana i nia i te Ekalesia taatoa. Mai te huru ra e te faaite maira taua manaˈo ra e ua vai noa te manaˈo katolika no nia i te ohipa eukumene i nia ia Roma.”
Ua faaite te orometua Konrad Raiser, mono papai parau rahi a te C.O.E. e: “Te rave nei te pâpa [Ioane Paulo II] e rave rahi mau faaiteraa no nia i te ohipa eukumene, tera râ ua faauruahia oia e te hoê ohipa tei aratai ia ˈna i roto i te tahi atu eˈa.”
Te faaite noa maira taua patoiraa papu maitai ra i rotopu i te hohoˈa haavarevare a te ohipa eukumene a te Vaticana i to ˈna tapea-etaeta-raa i to ˈna iho mau manaˈo tutuu e tei mua te Ekalesia iho no Roma i te fifi o te hoê maitiraa. No te haapapu i to ˈna haavarevare ore no nia i to ˈna apitiraa i roto i te ohipa eukumene no te tahoêraa kerisetiano, e tia ia ˈna ia haapae i te parau e o ˈna anaˈe te Ekalesia mau. Mai te peu e e patoi oia i te haapae i taua parau ra, e tia ia ˈna ia farii e ta ˈna ohipa eukumene, e ravea noa ïa no te faahoˈi faahou i te mau Ekalesia orthodoxe e porotetani i roto i te aua mamoe katolika.
Ma te papu maitai, e tia i te Ekalesia katolika ia farii e ua hape oia mai te mau senekele mai â aore ra e ohipa haavarevare mau to ˈna apitiraa i teie tau i roto i te ohipa eukumene. Noa ˈtu te hoê aore ra te tahi atu ravea, e rave rahi mau melo aau rotahi a te mau Ekalesia a te amuiraa faaroo kerisetiano o te feaa piti nei. Te aniani nei ratou e e naeahia anei te tahoêraa kerisetiano.
[Parau iti faaôhia i te api 22]
‘Ua tapao te opuaraa i nia i te ohipa eukumene i te faaôraa taatoa o te Ekalesia katolika roma i roto i te ohipa eukumene’
[Hohoˈa i te api 21]
Ua tuu te Vaticana II i te Ekalesia katolika i mua i te hoê maitiraa fifi
[Faaiteraa i te tumu]
UPI/Bettmann Newsphotos