VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • g90 8/6 api 15-17
  • No te aha e faaitoito ai no te tauturu ia vetahi ê?

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • No te aha e faaitoito ai no te tauturu ia vetahi ê?
  • A ara mai na! 1990
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Nohea mai te miimii
  • Eaha ta te tautururaa ia vetahi ê e titau ra
  • A rohi no to outou utuafare!
  • A hamani maitai i to outou mau hoa kerisetiano
  • Nafea ia tauturu “i to rapae au ra”
  • E fanaˈo oe ia horoa oe
  • E tauturu te utuafare kerisetiano i te feia ruhiruhia
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1993
  • Ia haapao na tatou i te mau hinaaro o te feia paari
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1987
  • Te haapaoraa i te feia ruhiruhia, e hopoia Kerisetiano
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2004
  • Ua ineine anei au no te bapetizo?
    A ara mai na! 1990
Ite hau atu â
A ara mai na! 1990
g90 8/6 api 15-17

Te uiui nei te mau taurearea...

No te aha e faaitoito ai no te tauturu ia vetahi ê?

“I ROTO i to outou oraraa, te tapitapi nei outou no vai na mua roa ˈˈe?” O te uiraa ïa ta te hoê papai vea no A ara mai na! i ui atu i te hoê pǔpǔ taurearea i roto i te hoê aroa taata roa. “No ˈu nei, o ta Michel ïa i pahono; o vau anaˈe ta ˈu e anaanatae ra, o vau anaˈe e aita ˈtu.” Area o Susie ra, 17 matahiti, te na ô ra oia e: “Mai te peu noa ˈtu e e tia ia ˈu ia maiti i rotopu i to ˈu iho oaoaraa e to to ˈu utuafare, e maiti au i to ˈu iho.”

Tera râ hoi, e rave rahi teie e pee nei i teie huru feruriraa. Te faahiti ra te buka ra Te ui i moehia (beretane) i te parau no te hoê titorotororaa i ravehia i nia 1 125 taurearea haere haapiiraa, na e piti feia maimi no nia i te mau huru o te taata e hinaaro ra e ite ahiri e mea anaanatae aˈe na te mau ui apî ia ratou iho maoti hoi te totaiete. Ua ite raua e e 80% o te mau taurearea i uiuihia “o tei tapitapi noa no ratou iho ma te ore e tâuˈa noa ˈˈe aore ra e manaˈo noa ˈˈe e e hopoia ta ratou i roto i te totaiete”.

No reira, eita iho â ïa e maerehia mai te peu e mea iti roa te taata tei ineine i te tapitapi no vetahi ê, i te rohi aore ra i te rave i te tahi tutavaraa no te tauturu i te tahi taata ê atu ia ratou iho. Ua riro te mau buka mai Te aravihi i te riroraa ei taata miimii (beretane) aore ra Te haapao-noa-raa ia ˈna iho — Mea nafea (beretane), ei mau buka hoo-rahi-roa-hia, o tei riro noa hoi ei mau buka aratai no te miimii. Ia au i ta te Bibilia i faaite atea mai no to tatou nei anotau, “e riro te taata nei ei miimii”. — Timoteo 2, 3:1, 2.

E o outou iho? Te tapitapi ra anei outou no te mau hinaaro o vetahi ê? Ei hiˈoraa, mai te peu e te haere ra outou e parahi i mua i te afata teata no te mataitai i te hohoˈa o ta outou e au roa ˈˈe a ani mai ai to outou metua tane aore ra to outou metua vahine ia haere e tii i te tahi mea, e riri anei outou aore ra e iria anei outou? E amuamu anei outou no te rave i te mau ohipa i te fare, no te farii i to outou taeae aore ra to outou tuahine i roto i to outou piha aore ra no te horoa ˈtu i to outou ahu, aore ra no te tauturu atu i te hoê taata ia ore anaˈe outou e anaanatae? Mai te peu e mai te reira ra, e tia ïa ia outou ia taui i to outou huru. No te aha râ, e te mea faufaa roa ˈtu â, nafea?

Nohea mai te miimii

Teie te ture a te Atua no to ˈna nunaa: “E aroha ˈtu oe i to taata-tupu, mai to aroha ia oe iho na.” (Mataio 22:39). Te titauhia ra tatou ia anaanatae atu ma te hamani maitai e te ore e tiai i te faahoˈiraa, i te mau hinaaro o to tatou taata-tupu. Teie râ, mea pinepine e eita teie tapao e taeahia ia tatou, e te tauturu nei te Bibilia ia tatou ia taa e no te aha râ. Inaha, te parau ra te Genese 8:21 e, “ino noâ te manaˈo o to te taata aau mai to ˈna tamariiriiraa mai â”.

Aita to tatou tupuna o Adamu i tapitapi noa ˈˈe no te mau faahopearaa o to ˈna orureraa hau i nia ia vetahi ê. No reira, eita atoa e maerehia i te mea e te vai ra iho â i roto ia tatou nei teie huru e turai ia tatou ia haapao noa ia tatou iho inaha, e huaai tatou na Adamu (a hiˈo Salamo 51:5). E fa mai teie huru i te tamariiriiraa ra, mai ta te vea marite Metua e faaite ra: “Mea haapao noa iho â te mau tamarii atoa ia ratou iho. (...) E anaanatae noa mai ratou ia outou mai te peu e e rave outou i te tahi mea na ratou.” Mai te peu e eita teie huru e faatitiaifarohia, e riro roa mai ïa te miimii ei huru o te mau hohonu roa i roto i te taata.

Eita atoa e nehenehe e anaanatae ia vetahi ê mai te peu e e taata hupehupe tatou (Maseli 21:25). Oia mau, e imi te taata hupehupe i te mau huru ravea atoa no te ape i te ohipa. No nia i teie manaˈo, te na ô ra te Maseli 22:13 e: “Te na ô ra te taata faatau, E liona tera te haere aˈera; e pohe au i te eˈatia.”

Eaha ta te tautururaa ia vetahi ê e titau ra

Te faaite maira te parabole no nia i te taata maitai no Samaria, i papaihia i roto i te Luka 10:29-37, e i te tahi taime, e titau te tautururaa ˈtu ia vetahi ê i te mau haapaeraa rahi. I te uiraa ra “O vai hoi to ˈu taata-tupu?”, ua faahiti o Iesu i te parau no te hoê ati Iuda i taparahihia e te feia eiâ e tei faaruehia ua fatata roa i te pohe. Noa ˈtu te mau feiiraa i te pae no te nunaa e vai na i rotopu i te mau ati Iuda e te mau ati Samaria, ua hinaaro aˈera te hoê taata no Samaria e tauturu i teie taata i roohia i te ati ra. Ua rapaau ihora oia i to ˈna mau pepe, ma te rave i ta ˈna iho hinu e ta ˈna uaina. I muri iho, ua haaparahi atura ia ˈna i nia i ta ˈna iho animala e ua aratai atura ia ˈna i te fare tipaeraa. Ua horoa ˈtura oia i te fatu fare ra i te tino moni e tano no e piti mahana ohipa e ua tǎpǔ atura e e aufau oia i te moni hau.

Na roto i teie aamu putapû mau, te taa ra ia tatou e eaha te auraa mau o te parau ra e tapitapi no vetahi ê: oia hoi te opua-mau-raa e tauturu i te taata, te riroraa ei taata-tupu no te feia atoa e haaati ra ia tatou. No reira, e tia ia tatou ia vai ineine noa i te haapae i to tatou taime, to tatou puai e ta tatou mau faufaa. E hiˈopoa poto anaˈe na e mea nafea tatou e nehenehe ai e faaohipa i te reira.

A rohi no to outou utuafare!

To outou taata-tupu piri roa ˈˈe, o to outou ïa utuafare fetii: oia hoi to outou mau metua, to outou mau taeae e to outou mau tuahine. Teie râ, te manaˈo ra paha outou e, no te mea e e fetii ratou no outou, ua ite iho â ïa ratou e mea rahi roa ta outou ohipa, e no reira, eiaha ïa e titau rahi roa mai ia outou. Teie râ, te faahiti ra te Bibilia i teie aˈoraa: “Ei hamani maitai to outou ia outou iho ma te miimii ore.” (Petero 1, 4:9). A tamata na i te faariro i te ohipa o ta outou paha e manaˈo ra e te haapeapea ra ia outou, eiaha mai te hoê ohipa haumani mai te hoê râ ravea no te faaetaeta faahou i te mau auraa i roto i te utuafare.

“No te mea e mea rahi roa ta mama ohipa, ua rohirohi roa ïa oia, o ta Eric ïa e haamanaˈo ra. Eita e moehia ia ˈu i to ˈna hohoˈa mata ia ˈna i tatara i te opani e to ˈna iteraa e ua horoihia te aua, ua faaanaanahia te tahua e ua tuuhia te amuraa maa. Parau mau, mea au aˈe na ˈu ia haere e hauti i te popo maoti hoi i te rave i teie mau ohipa atoa, teie râ, ua haafatata teie mau tutavaraa ia matou te tahi e te tahi.” No te aha outou e ore ai e feruri i te tahi mau ravea o ta outou e nehenehe e faaohipa no te tauturu atoa ˈtu i te mau melo o to outou utuafare?

A hamani maitai i to outou mau hoa kerisetiano

Ua parau te aposetolo Paulo e: “E teie nei, te vai nei ta tatou ravea, e hamani maitai tatou i te taata atoa, ia rahi atu râ i to te fetii faaroo ra.” (Galatia 6:10). Mea oaoa roa ia pûpû ia tatou iho no te tauturu i to tatou mau hoa kerisetiano. — Ohipa 20:35.

Mea oaoa roa na Christian, te hoê Ite no Iehova apî e 16 matahiti, ia haere e hoo i te taoˈa no te hoê vahine kerisetiano paari no ta ˈna amuiraa. I te hoê mahana, ua taniuniu atu oia ia Christian no te ani i ta ˈna tauturu: Ua ino te matini uta taata o te fare teitei; eita hoi ta ˈna e nehenehe e paiuma i na tahua e pae no te hoˈi i to ˈna vahi nohoraa e te faaea noa ra oia i raro. Ua haere maira o Christian e ua parau atura: “Mai te peu e e hinaaro oe, a paiuma mai i nia i to ˈu tua, e e amo vau ia oe e tae roa ˈtu i te tahua pae!” Mea rohirohi anei? Papu maitai. Teie râ, ua haamaitaihia o Christian e piti taime: na roto i te mauruuru rahi o to ˈna hoa e to ˈna oaoa i te mea e ua rave oia i te hoê ohipa maitatai i mua i te aro o te Atua.

Oia mau, eita e titauhia ia tiai roa ˈtu outou e ia tupu teie mau huru fifi no te faaite e te tapitapi ra outou no vetahi ê. Ei hiˈoraa, na mua ˈˈe e i muri aˈe i te mau putuputuraa kerisetiano, mea au roa na te tahi mau taurearea ia amuimui i rotopu ia ratou iho, ma te ore e tâuˈa ˈtu i te mau melo paari aˈe o te amuiraa. Aita teie haerea e tuea ra e te aˈoraa a te mau Papai e faaitoito ra ia tatou ia “faatura” i te feia ruhiruhia (Levitiko 19:32). I te tahi taime, e navai noa te hoê aroha auhoa aore ra te hoê aparauraa poto noa no te faaitoito ia ratou. E parau mai paha outou e: ‘Mea fifi roa ia paraparau atu ia ratou. Mea iti roa hoi te mau mea e afaro ai ta matou aparauraa.’

Te haamanaˈo ra o Daniel, e matahiapo o ˈna i teie nei i roto i te amuiraa kerisetiano, ma te putapû e: “I te 19raa o to ˈu matahiti, mea paari aˈe to ˈu mau hoa piri roa ˈˈe ia ˈu nei; hoê â faito matahiti to ratou e to ˈu mau metua aore ra to ˈu mau metua tupuna. Ua tauturu rahi mai ratou ia ˈu ia paari i te pae varua.” No te aha outou e ore ai e tamata i te anaanatae atu ia vetahi ê e i te riro ei hoa no te feia paari, i roto paha i te putuputuraa i mua nei? E ite atu ïa outou e mea rahi roa te mau mea e afaro ai outou ra! Hau atu, mai ia Daniel atoa, e ite outou e e nehenehe outou e faufaahia na roto i te paari rahi o te feia ruhiruhia.

Nafea ia tauturu “i to rapae au ra”

I roto i te Kolosa 4:5, ua papai te aposetolo Paulo e: “Ei haerea haapao maitai to outou ia ratou i to rapae au ra, ma te faaherehere hoi i te taime.” Te faaite nei te mau Ite no Iehova i to ratou anaanatae no to ratou taata-tupu na roto i te pororaa i te poroi e vai ra i roto i te Bibilia (Mataio 24:14). Mea faufaa roa na te mau taurearea e haapao maitai nei i ta ratou mau hopoia i mua i te Atua, ia rave i te tuhaa e tia ia ratou i roto i teie ohipa.

“Te faaitoito nei au i roto i te ohipa pororaa no te mea mea here roa na ˈu ia Iehova”, o ta Mylène ïa e faaite ra. Noa ˈtu e 11 matahiti noa to ˈna, te horoa nei oia e rave rahi mau hora i te mau avae atoa no te ohipa poro evanelia. “Ua riro atoa te reira ei ravea no te faaite i to ˈu here i to ˈu taata-tupu”, o ta ˈna ïa e parau faahou ra. Maoti hoi i te imi i te hoê ohipa aufau-maitai-hia, ua maiti te mau tausani kerisetiano apî i te taviniraa ia vetahi ê ei toroa na ratou na roto i te riroraa ei feia poro ma te taime taatoa, e mea pinepine ratou i te rave i te ohipa i te afa mahana ei imiraa moni na ratou. Area vetahi ra, ua pûpû ratou ia ratou iho no te tavini ei mau mitionare aore ra ei mau rave ohipa i roto i te mau amaa e rave rau a te Taiete Watch Tower.

E fanaˈo oe ia horoa oe

“E hinaaro tatou ia vetahi ê ia fanaˈo tatou i te oraora-maitai-raa”, o te parau ïa e taiohia ra i roto i te vea American Health. Te haapapu atoa ra te feia maimi e mea oraora maitai aˈe te feia e tutava nei no te tauturu i to ratou taata-tupu. Teie râ, ua haamatara o Iesu Mesia i te tahi atu haamaitairaa e noaa mai ia na reira tatou, i te na ôraa e: “E horoa, e e noaa hoi ta outou.” (Luka 6:38). Ia faaite tatou i to tatou huru horoa maitai, e here mai ïa te taata ia tatou; e e ooti iho â tatou i te hotu o to tatou iho manaˈo horoa noa. — A hiˈo Maseli 11:25.

No reira, a horoa e a tauturu atu ia vetahi ê. Ia fa faahou mai to outou miimii, a haamanaˈo i teie irava bibilia: “Eiaha roa ei taata e imi i to ˈna anaˈe iho maitai, e imi râ te taata atoa i te maitai o vetahi ê atoa.” (Korinetia 1, 10:24). Ia na reira outou, e noaa ïa ia outou eiaha noa te auhoaraa o te taata, te farii maitai atoa râ o te Atua Teitei ra.

[Hohoˈa i te api 16]

E ite tatou i te oaoa rahi ia tutava tatou no te tauturu ia vetahi ê.

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono