E nehenehe anei e tiaturi e e itehia mai te hoê ravea no te arai i te ati?
Te parauhia ra e, i Farani, i raro aˈe i te faatereraa a Louis XVI, i te hoê mahana, ua ani te arii vahine ra o Marie-Antoinette i te tiaau rahi i te paeau Moni e eaha ta ˈna e opua ra e rave no te arai i te pau e itehia ra. Ua pahono aˈera oia e aita hoê aˈe mea, no te mea ‘e ohipa fifi roa teie’.
NOA ˈTU e ua taui te anotau, e au ra e te faaohipa-noa-hia nei teie huru raveraa. Oia mau, te haapeapea nei te mau faatere e te feia aravihi i te pae faanavairaa faufaa no te tarahu rahi a te ao nei, no te aifaito-ore-raa rahi i te pae faanavairaa faufaa i rotopu i te mau nunaa ona e te mau nunaa veve, e tae noa ˈtu no te veve rahi e tupu nei i roto e rave rahi mau fenua. Teie râ, aita hoê aˈe ohipa e ravehia nei, aore ra fatata roa aita hoê aˈe ohipa, no te matara mai i teie ati: inaha, e ohipa fifi roa teie. E haerea tano anei teie i te pae no te faanavairaa faufaa?
Te parau ra “économie” (oia hoi faanavairaa faufaa na roto i te reo farani), no roto mai ïa i te parau heleni ra oïkonomos, e faataa ra i te parau no te hoê tiaau, te hoê taata haapao. I roto i te auraa mau, te faanavairaa faufaa o te ao nei, o te tuatapaparaa ïa i te faatereraa o te mau faufaa a teie fare rahi oia hoi te ao nei. Eaha te huru o teie faatereraa?
E faahohoˈa anaˈe na i te huru tupuraa na roto i te faaauraa i te fenua nei i te hoê vahi nohoraa i reira te mau utuafare fetii e faahohoˈa ˈi i te mau fenua tataitahi. Ua riro te hoê o na taata moni roa ˈˈe e faaea ra i reira, ei taata haamâuˈa moni aita e faaauraa. E tarahu atura ïa ta ˈna fatata i to ˈna mau hoa atoa, teie râ, no te mea e mea rahi roa ta ˈna taoˈa e hoo mai ia ratou ra, te haamarirau nei ïa te feia i amutarahuhia i te titau atu i ta ratou moni. No te rahi o ta ratou mau tarahu, e tia i te mau utuafare veve ia tarahu i te moni, no te aufau i te moni taime o ta ratou tarahu i ani. I taua taime atoa ra, ua faatupu te metua tane o te utuafare veve roa ˈˈe i te tahi tamaaraa rahi e to ˈna mau hoa, inaha hoi, te pohe nei e rave rahi o ta ˈna mau tamarii i te poia.
Te tamaa maitai nei te mau utuafare ona, e te faarue atoa nei ratou i te maa i roto i te farii pehu. Ua hau atu te moni ta ratou e haamâuˈa nei no ta ratou mau animala i ta te mau utuafare veve e nehenehe e horoa no ta ratou mau tamarii. I te tahi mau taime, e faatupuhia te tahi mau putuputuraa no taua vahi ra, i reira e faataahia ˈi i te parau no te mau fifi e farereihia ra, aita râ e ohipa papu e ravehia. E rahi noa te inoino i rotopu i te mau utuafare fetii ona e te mau utuafare fetii veve. Inaha, mai te huru ra e te vai ra te hoê hape rahi i roto i te faatereraa o te mau faufaa o taua vahi nei.
Te hoê taata haapao i te faanavairaa faufaa a te ao nei
Ua taaihia te hoê faatereraa maitai o te mau faufaa e te hoê haerea morare maitai. Mai ta tatou i ite aˈenei, ua parare roa te miimii e te nounou moni na te mau vahi atoa — i te pae no te nunaa, te mau pǔpǔ taata e te taata tataitahi — e na te reira e faarahi atoa nei i te maraaraa o hoo o te oraraa, i roto iho â râ i te mau fenua veve. Inaha, te faahohoˈa ra te ohipa tia ore i te pae faanavairaa faufaa i te ohipa tia ore o te taatoaraa o te faanahonahoraa o te ao nei.
Papu maitai, aita e ravea ohie noa. Mea rahi roa hoi te mau fifi ia nehenehe te hoê anaˈe iho nunaa e faaruru i te mau fifi atoa, e aita hoê aˈe taatiraa o te ao nei te vai ra ia ˈna te mana no te arai i te mau fifi. Te faahapahia ra te mau faatere o te ao nei i to ratou oreraa e hinaaro e rave i te opuaraa i te pae politita no te faaruru i teie mau fifi.
Teie râ, ua tapea mai te Tuatapaparaa aamu i te parau no te hoê faatere o tei tapitapi mau na no te huru tupuraa peapea mau o te feia e erehia ra i te pae faanavairaa faufaa. Ua haamau na hoi oia no to ratou maitai, i te mau ture papu no te paruru ia ratou e no te tauturu ia ratou ia itea mai i te mau mea atoa e hinaarohia ra e ratou.
Na teie faatere i faaora mai i te mau ati Iseraela mai te fenua Aiphiti mai, tau 3500 matahiti i teie nei, e ua faaamu semeio oia ia ratou i te mâna i roto i to ratou tereraa e 40 matahiti te maoro na roto i te medebara. Ua haapao taua arii ite-ore-hia i te taata nei, e ia noaa i te taata tataitahi i te mea e hinaarohia e ana no te ora. — Exodo 16:18; hiˈo Korinetia 2, 8:15.
I muri iho, a tomo ai te mau ati Iseraela i roto i te Fenua i tǎpǔhia maira, ua ite aˈera ratou e ua riro te mau ture i horoahia mai e te Atua ra ei parururaa no te feia veve. Te feia e roo-noa-hia ˈtu i te fifi i te pae moni, e nehenehe ïa ratou e fanaˈo i te mau tarahu ma te ore e titauhia i te moni taime. E faatiahia te feia veve ia haere atu e ohi i te maa i roto i te mau faaapu, te mau faaapu maa hotu e te mau ǒ vine. E titauhia na hoi te mau fatu fenua ia vaiiho noa i te tahi maa na te feia e haere mai e ohi. Hau atu, ua ani te Atua i te mau ati Iseraela moni aˈe ia ‘haamahora hua râ i to rima i te horoaraa ˈtu na te feia e ere ra’. — Deuteronomi 15:7-11.
E faatere na te Atua i te fare o Iseraela e ia auraro maite noa te mau Iseraela i ta ˈna mau faaueraa, e ruperupe ïa te nunaa taatoa. E titauhia na i To ˈna mau tia, mai te arii ra o Solomona, ia pee i To ˈna hiˈoraa. No nia i teie arii, teie ta te hoê salamo e parau ra: “Na ˈna e faaau i te parau i te haehaa i ǒ te mau taata ra; e te tamarii a tei ati i te veve ra na ˈna e faaora (...). O tei veve ra e ua tiaoro maira, na ˈna ïa e faaora; e tei ati ra e aita o ˈna e tauturu (...) e to ratou toto e riro ei mea taoˈa na ˈna.” — Salamo 72:4, 12-14.
I muri iho râ, ua faaite maira te Atua na roto i ta ˈna Parau e e faaruru atu te huitaata nei i te hoê ati rahi i te pae faanavairaa faufaa. Te faataa maira te Bibilia i te mau huru tupuraa fifi mau e itehia i taua taime ra: “Hoê hoini sitona hoê moni veo [te moni ohipa no te hoê mahana taatoa].” (Apokalupo 6:6). Tera mau te ohipa e farereihia nei i teie mahana e te rahiraa feia veve na te ao nei. Eita te moni ohipa no te hoê mahana taatoa e navai no te aufau i te maa no te hoê noa tamaaraa.
Fatata roa te hopea o te ati i te pae faanavairaa faufaa
Hoê anaˈe ravea e vai ra no te arai i te huru peapea mau o te ao nei i te pae tapi hooraa tauihaa. Na Willy Brandt, taata i noaa ia ˈna te re Nobel no te hau, i faahiti mai i teie ravea i te na ôraa e: “E tia ia tatou ia papu maitai e ua taaihia (...) te mau fenua veve e te mau fenua ona e te hoê â faufaa, oia hoi te ora, e e itea mai te mau ravea mai te peu noa e e hiˈopoa faahou tatou ma te manaˈo papu maitai i te huru tupuraa na te ao atoa nei.”
Te hiˈopoa-faahou-raa ma te manaˈo papu maitai i te huru tupuraa na te ao atoa nei: tera mau hoi ta te Atua e opua nei e rave. Taa ê atu i te mau faatere taata nei, te hinaaro mau nei te Atua e arai i te ati e farereihia nei e te ao nei i te pae faanavairaa faufaa e e ravea atoa ta ˈna.
Te faahiti atoa ra te parau tohu tei faaite mai i te mau fifi i te pae faanavairaa faufaa, i te parau no te faatere i faatoroahia e te Atua no te faaafaro i te mau ohipa. Te faataahia ra oia i te parahiraa i nia i te hoê puaahorofenua “teatea” e ‘e haere atura ma te haapau atu’. Taua taata nei, o Iesu Mesia ïa. Fatata roa oia i te haru i te re e nehenehe atu ai oia e tahoê atoa mai i te fenua nei i raro aˈe i te faatereraa a te Atua e e faariro i To ˈna Basileia ei faatereraa otahi roa no te huitaata nei. Teie Basileia, o Iesu Mesia hoi te upoo, o te ravea ïa i faanahohia e te Atua no te arai, taa ê atu i te tahi atu mau fifi, i te fifi no te moni hoo o te oraraa. — Apokalupo 6:2; hiˈo Daniela 2:44.
Teie te mau huru tupuraa e itehia i raro aˈe i te faatereraa a taua Basileia nei, ia au i te parau tǎpǔ a te Atua, e ta te parau tohu a Isaia e faaau ra i te mau “raˈi apî”: “E ore hoi ratou e ohipa faufaa ore noa; e ore ratou e faafanau i te tamarii pohe noa.” “E amu tau mau tavini i te maa, (...) e inu to ˈu ra mau tavini, (...) e oaoa to ˈu ra mau tavini.” — Isaia 65:13, 14, 17, 23.
E nehenehe te mau mirioni taata e rohi nei ma te faufaa ore i teie mahana, e tiaturi i teie mau parau. I roto i te ao apî i tǎpǔhia mai e te Atua, eita te mau tamarii e ere-faahou-hia i te mau mea faufaa roa ˈˈe o te oraraa na roto i te mau ati, mai te mau fifi i te pae faanavairaa faufaa. E mono mai te oaoa i te mau mauiui e faatupuhia e te hoo rahi o te oraraa.
Te manaˈo ra anei outou e e mau moemoeâ anaˈe te reira? No te aha ïa outou e ore ai e paraparau atu i te mau Ite o Iehova ia haere mai ratou i to outou fare? E oaoa roa ratou i te faataa mai i roto i te mau Papai, e eaha te mea e haapapu maira e e faaore te Atua i te mau fifi i te pae faanavairaa faufaa.
[Hohoˈa i te api 10]
I roto i te ao apî i tǎpǔhia mai e te Atua, e ore roa te ˈoˈe e te veve.