To te haapaoraa huru a muri aˈe ia au i to ˈna huru tahito ra
7 o te tuhaa: mai te matahiti 1500 hou to tatou nei tau—Te haapaoraa hindou—Haapaoraa e farii i te mau mea atoa
“E tia i te taata tataitahi ia apee i ta ˈna iho haapaoraa.”—Ramakrishna, taata faaapî no te haapaoraa hindou o te senekele XIX
TE FAARIROHIA NEI te farii-noa-raa i te mau peu ei ohipa maitai roa. Inaha, e tano maitai teie parau i teie haapaoraa rarahi oia hoi te haapaoraa hindou. Ua tapaohia i te matahiti 1985 ra, 13,5 % o te huiraatira i roto i te ao nei, oia hoi fatata 650 mirioni taata e parau ra e e haapaoraa hindou ta ratou.
E faataahia te haapaoraa hindou mai “te hoê haapaoraa a te hoê nunaa e vai ra e rave rahi mau amaa”. Te hoê teie parau e tahoê ra i “te mau haapaoraa no Inidia atoa”. Aita roa ˈtu te Buka parau paari apî beretane e papu maitai ra i nia i te auraa o taua parau nei ia farii oia e “te mau auraa atoa i horoahia no nia i te parau ra o te haapaoraa hindou, aita roa ˈtu ïa i tano noa ˈˈe, e te reira no te mea ua haamatara mai te feia aravihi inidia rarahi roa ˈˈe no te haapaoraa hindou, e to roto hoi te mau hindous, i te tahi mau huru taa ê no te taatoaraa o taua haapaoraa ra”.
Noa ˈtu e eaha, ua riro te haapaoraa hindou ei haapaoraa tahito roa. Ua haamata oia i roto i te peho no Indus, e tuhaa hoi i teie nei no te fenua Pakistan. Ua parahi te mau Aryens, oia hoi e nunaa no Inidia-Europa ma, i roto i taua tuhaa fenua ra i te mau matahiti 1500 hou to tatou nei tau. I te mea hoi e e farii noa ratou i te tahi mau buka ei mau buka e vai ra i roto i te ite (veda) moˈa, ua parauhia ˈˈera ïa ta ratou haapaoraa te védisme. Te vai ra i roto i te tahi mau tuhaa o te haapaoraa a te mau tupuna o te mau Irania o teie nei tau, e te parau-atoa-hia ra e te vai atoa ra te hoê tuhaa no Babulonia mai i roto. Te parau ra hoi te Buka parau paari no nia i te haapaoraa e te morare (beretane) i te parau no te “mau tuatiraa taa ê i rotopu i te mau peu babulonia e te mau peu hindou i tahito ra”. Ua amuihia mai te haapaoraa a te mau taata i tae matamua mai i taua mau tuhaa ěê ra; e i muri iho, ia au i te mau faaohiparaa taa ê a te mau haapaoraa i iteahia e ana i roto i te roaraa o te mau matahiti, ua ô faahou maira ïa te mau tiaturiraa apî e te mau peu apî i te taime atoa oia i tuu ai i te tahi i te hiti. No reira, ua riro atura ïa te haapaoraa hindou ei faahopearaa no te haaputu-tamau-raahia e rave rahi mau ohipa no roto mai i te mau tumu ěê.
Mau haapiiraa e mau peu
Na te mau Aryens i haamau i te niu no te mau pǔpǔ e au i te haapaoraa hindou. Ua rahi roa na pǔpǔ matamua e maha, inaha, ua taiohia e rave rahi tausani mau tuhaa. Te parauhia ra e no roto mai taua na pǔpǔ e maha ra i te mau tuhaa taa ê o te puruṣa, te hoê parau sanskrit oia hoi te auraa “te hoê taata” aore ra “te hoê tane” e te faahiti ra oia i te parau no te metua o te huitaata nei.
Ua riro te mau brahmanes, tei parauhia e no roto mai ratou i to ˈna vaha i te fanauraahia mai, ei pǔpǔ autahuˈa; te mau kshatriya, no roto mai i to ˈna mau rima, e mau raatira nuu ïa ratou e e raatira politita; te mau vaiçya, no roto mai i to ˈna mau huha, ua pûpûhia ïa ratou no te tuhaa no te faaamuraa animala, no te ohipa rima î e no te ohipa faanavairaa faufaa; te mau çūdra ra, no roto mai ïa i to ˈna mau avae, e ua riro ratou ei tîtî. Te “feia e ore e noaa”, e mau melo ïa ratou no te pǔpǔ haihai roa e ta ratou ohipa, te faatupuraa ïa i te mau ohipa faaroo viivii. E maha ahuru matahiti i teie nei, ua faaore te fenua Inidia e te fenua Pakistan i te mau huru etaeta roa ˈˈe o te faatereraa a te mau pǔpǔ, te vai nei â râ vetahi o ta ˈna mau ture.
I te hoê tau, ua riro te mau tusia animala ei tuhaa faufaa roa no te haamoriraa, e inaha, e titau atura hoi ïa te reira i te autahuˈaraa no te faatupu i te mau oroa e au. I te mea hoi e ua noaa i te mau brahmanes i te hoê mana rahi i rave ai te hoê amaa o te haapaoraa hindou i te iˈoa ra brahmanisme. “E mǎtaˈuhia na te mau tahuˈa e e faahanahanahia na ratou hau aˈe i te mau atua, ta T. Organ ïa e haapapu ra, no te mea e nehenehe ta ratou e faaore roa i to ratou mau enemi na roto noa i te tauiraa i te peu oroa.” I te mea hoi e eita e papu-maitai-hia te mau oroa no nia i te mau faatusiaraa, ua tupu maira ïa te tahi ohipa e tuu i te tapao i nia i te oraraa haapae, aore ra te haamauiui-roa-raa i te tino.
Ua riro te samsāra ei haapiiraa tumu. Ua tuuhia mai te reira, i muri aˈe, i roto i te mau Upanishads, oia hoi te taatoaraa o te mau papai hindous no roto mai i te afaraa matamua o te tausani matahiti matamua hou to tatou nei tau. Te haapii ra taua mau buka ra e i muri aˈe i te poheraa e te tereraa ˈtu i nia i te raˈi aore ra i roto i te poauahi, e fanau-faahou-hia mai te mau mea i pohe i raro aˈe i te huru o te taata aore ra animala i roto i te hoê huru teitei aˈe, aore ra haehaa aˈe, i ta ratou i ite na ia ratou i ora ˈtu na mua ˈtu; o te ture te reira o te karman. Ta te oraraa e titau ra, ia tapae atu ïa i te moksha, te oraraa mai mai roto mai i te tereraa hopea ore o te mau fanauraa, e a riro atu ai ia Brahmā, te pu teitei o te faanahonahoraa o te ao nei.
E rave rahi mau atua i roto i te haapaoraa védisme. Ia au i Te mau manaˈo a te philosopho inidia (beretane), aita roa ˈtu to ˈna mau melo i mauruuru, no reira “ratou i farii mǎrû noa ˈi i te tiaturiraa i te hoê atua oia hoi te atua teitei. (...) Te hoê ravea, te haaputuputuraa ïa i te mau atua atoa e vai ra (...) [no te] faatupu i te hoê atua no roto mai e rave rahi mau manaˈo”. Ua riro maira ïa o Brahmā ei atua taa-ore-hia, aita to ˈna e huru taa maitai, tei faataahia mai râ to ˈna parau e te mau atua e rave rahi.
Ua niuhia te hinaaro e tapae atu i nia i te moksha, i nia i ta te taata tuatapapa aamu ra o Will Durant e parau ra te “ohipa riaria o te oraraa, (...) e haapeapea nei i te varua hindou”. Ua haapapu-maitai-hia mai taua huru peapea ra i roto i te Upanishad Maitri, e ui ra i teie nei uiraa: “I roto i taua tino ra e haapeapeahia ra e te ahoaho, e te nounou, te moemoeâ, te mǎtaˈu, te manaˈo paruparu, te hinaaro, te faataa-ê-raa mai i te mea e hinaarohia ra, te tahoêraa ˈtu i te mea e ore e hinaarohia, te poia, te poihâ, te ruhiruhia, te pohe, te maˈi, te oto e te toea, eaha ïa te tuhaa o te oaoaraa aore ra o te mau hinaaro?”
Te hoê ravea no te ora mai i taua huru tupuraa peapea mau ra, te faaitehia ra ïa i roto i te mau Purānas, te tahi mau parau eita e ore i papaihia i roto i te mau senekele matamua o to tatou nei tau. I te mea hoi e te auraa o taua parau ra Purānas “e mau aamu tahito ïa”, ua parare roa ïa te reira e ua riro maira ei mau papai e faaohipahia e te nunaa. Te haapapu ra te Garuda Purāna e: “Te oaoa mau, te faarue-roa-raa ïa i te mau manaˈo atoa e horuhoru ai ra. (...) Te vahi te reira te here, te reira atoa ïa te mauiui. (...) Ia haapae na outou i te here, e oaoa ïa outou.” Teie râ hoi, mea au ore mau teie ravea mai te huru tupuraa peapea mau e parauhia ra e nehenehe ta ˈna e arai.
Te buka ra te Bhagavad-Gītā, oia hoi te auraa “Himene a te taata Oaoa ra” e o te parau-atoa-hia i te tahi taime “te buka rahi roa ˈˈe i papaihia i Inidia”, ua faaau ê mai na ïa oia e toru ravea e tapae atu ai i te faaoraraa. Te onoono ra “te eˈa o te hopoia” i nia i te faufaaraa ia rave faahope roa i ta ˈna mau hopoia i te pae no te oroa e tae noa ˈtu hoi i te pae totiale; te vai atoa ra i roto i “te eˈa o te ite” te parau no te feruri-hohonu-raa e te yoga; i te pae hopea, te vai ra i roto “te eˈa o te haamoriraa”, te haamoriraa i te hoê atua taa maitai. Ua parauhia e na te mau hindous te Bhagavad-Gītā mai te “Faufaa apî” na te amuiraa faaroo kerisetiano ïa. Ua mau aau i te rahiraa o te mau Inidia vetahi o ta ˈna mau irava, e, i te mau mahana atoa, te faahiti nei e rave rahi o ratou i te tahi mau tuhaa i tamau-aau-hia e ratou.
I te parau mau, e tuhaa iti noa te Bhagavad-Gītā no te hoê aamu rahi o te haapaoraa hindou, te Mahābhārata, e vai ra i roto te tahi hanere tausani mau irava, oia hoi te pehepehe roa roa ˈˈe i roto i te ao nei. A faaôhia mai ai te Bhagavad-Gītā i roto i te Mahābhārata (eita e ore i te senekele III hou to tatou nei tau), ua riro maira te haapaoraa hindou ei haapaoraa tei taa ê i te védisme e i te brahamanisme.
Mau faaapîraa tamau
I to ˈna omuaraa ra, ua tapaohia te haapaoraa hindou i te mau faaapîraa tamau. I roto i te feia faaapî matamua o te senekele VI hou to tatou nei tau, te vai ra o Siddhārtha Gautama e o Vardhamāna Mahāvīra, na taata i haamau i te haapaoraa a te Bouddha e te haapaoraa jaïnisme.
Te parau ra o Mahāvīra e o ˈna te taata hopea no roto mai i te hoê anairaa e 24 Jina (te feia i noaa ia ratou i te re), tei nia hoi i to ratou oraraa te niuraahia te jaïnisme. E taa ê taua haapaoraa nei i te haapaoraa hindou i te mea e eita o ˈna e farii i te parau no te hoê poiete, ma te haapii e ua vai noa mai te ao nei. Mea faufaa taa ê mau â na ˈna te faaueraa tumu no nia i te ahimsā. Ua riro te tamaˈi-ore-raa e faahanahanahia na e Mohandas Gāndhī, te hoê taata politita rahi no Inidia no teie senekele XX, i roto i ta ˈna aroraa no te faataa-ê-roa-raa mai te fenua Inidia ia ˈna, ei faaohiparaa i taua haapiiraa faaroo ra i te pae politita.
No te jaïnisme, na te hiˈoraa tia mau, na te ite papu e te haerea tia e tuatihia i te peu no nia i te yoga, e faaora. I te tahi aˈe pae, ma te turu e te mea faufaa roa ˈˈe tei te huru ïa o te feruriraa, aita taua haapiiraa philosopho ra e faataa papu maira eaha te mea maitai e eaha te mea ino. E e tano maitai taua manaˈo nei e farii i te mau mea atoa i te haapaoraa hindou, no roto mai hoi te jaïnisme.
Tau 2000 matahiti i muri aˈe, oia hoi i te senekele XV, ua itea maira o Nanāk, te tahi â taata faaapî i te haapaoraa hindou. Ma te tamata i te faatupu i te haapaoraa e tano maitai i te mau hindous e i te mau mahometa, ua faatupu aˈera oia i te sikhisme. Te parau ra “sikh” no roto mai ïa i te hoê parau sanskrit oia hoi te auraa “pǐpǐ”. O Nanāk te raatira matamua o na raatira (gourous) hoê ahuru, e ua faatupu te raatira hopea o ratou i te matahiti 1699 i te pǔpǔ o te mau Khālsā (te feia “viivii ore”). No te faaore roa i te mau taa-ê-raa i rotopu i te mau pǔpǔ e no te haamatara mai i to ratou huru feia aro no to ratou faaroo, ua pii-aˈera-hia ïa te mau Khālsā e mau Singh (liona). Tei raro aˈe ratou i te ture o na tuhaa e pae “K”, oia hoi: te opani-roa-raa e tâpû i to ratou huruhuru taa e to ratou rouru (keṣ); te tapoˈiraa i to ratou rouru i te ahu ma te tamau atu i te pahere (kaṅgh); te oomoraa i te hoê piripou poto (kacch), eita e ore ei ahu roto no ratou; te raveraa mai i te hoê ˈoˈe (kirpān); e te tamauraa i te hoê fifi rima (karā). Ua hope te anairaa o te mau raatira i te ahuru o te raatira. Ua mono mai te buka moˈa o te sikhisme, oia hoi te Gourou Granth Sahib, ia ˈna. Ua hope taua buka ra i te papaihia i te matahiti 1604 e ua hiˈopoa-faahou-hia hoê senekele i muri aˈea.
I te piti o te afaraa o te senekele XIX, ua tamata aˈera o Rāmakrishna, te hoê brahmane no Calcutta, i te faaô mai i roto i te haapaoraa hindou i ta ˈna i faariro na ei mau manaˈo maitai roa ˈˈe o te mau haapaoraa no te pae tooa o te râ ma. Te parau ra oia e, mai ia faataahia te pape na roto i te tahi mau parau taa ê ia au i te mau reo, na reira atoa, “no vetahi pae, o sat-cit-ānanda, oia hoi te faahohoˈaraa i te oaoaraa mure ore, o te Atua ïa, e no te tahi ra o Allah ïa, o Iehova, o Hari-Hara aore ra o Brahmā”. Oia atoa “mai ta tatou e nehenehe e paiuma i nia i te tapoˈi fare maoti te hoê eˈa, te hoê ofe aore ra te hoê taura, e taa ê atoa te mau eˈa e aratai tia ˈtu i te Atua. (...) E mau ravea anaˈe teie, e mau eˈa taa ê anaˈe e tapae atu ai i te Puai Hope ra”.
Te horoa mai nei hoi teie huru manaˈo e farii noa i te mau mea atoa i te tiamâraa i roto i te faaohiparaa i te haamoriraa hindou. Te faatia nei oia i te tahi mau pǔpǔ faaroo ia haamori atu ia Brahmā (brahmanisme), te tahi pae ia haamori atu ia Vishnu (vishnouisme), e i te tahi â pae ia haamori atu ia Śiva (śivaïsme). Te faatia nei oia i te mau melo o te hoê haapaoraa hindou matauhia, o te śaktisme e o te tantrisme ia poro i te haapaoraa hindou mai ta ˈna e manaˈo ra. Ei hiˈoraa, te tantrisme, ua farii oia i te mau peu a te mau puhapa e te mau peu matauhia; te tuu ra oia i te tapao i nia i te haamoriraa i te mau hohoˈa, peu i fa mai i te omuaraa ra o te aamu o te haapaoraa hindou. Te mairi nei te mau Inidia i to ratou fenua “to matou Metua vahine te fenua Inidia”, e te faahohoˈa ra hoi ia ˈna i raro aˈe i te mau huru o te ruahine ra o Bhārat Mā.
Te farii-noa-raa i te mau manaˈo atoa: e maitai anei aore ra e ino?
“Ua itehia te haapaoraa hindou mai te hoê haapaoraa e farii noa i te mau haapiiraa apî atoa”, ta Geoffrey Parrinder ïa i papai, te hoê taata beretane tuatapapa i te parau no nia i te Atua e horoa atoa hoi i te oreroraa parau no nia i te mau haapaoraa. Te na ô râ oia e: “E riro paha e te tupuraa taua mau manaˈo faaroo atoa ra, o te tumu matamua ïa no te haapiiraa hindou no teie nei mahana.” Mai te huru ra ïa e e rave rahi teie e farii nei i taua manaˈo philosopho hindou ra no nia i te farii-noa-raa i te mau manaˈo atoa, e e na ô ra e: ‘A tavini i te Atua mai ta outou e hinaaro e tavini.’
Teie râ, te faaite ra o Geoffrey Parrinder e “ia tuu tatou i te mau tiaturiraa atoa i nia i te hoê â faito”, e “riro ïa tatou i te ore roa ˈtu e taa eaha te mau tiaturiraa maitai e eaha te mea ino”. I te tahi aˈe pae, eita anei e papu-maitai-hia e e nehenehe te hoê haapaoraa e riro ei haapaoraa maitai aore ra ei haapaoraa ino? Eaha ïa te maitai ta tatou e nehenehe e huti mai ia faaô mai tatou i roto i ta tatou iho haapaoraa i te tahi mau tuhaa o te hoê haapaoraa ino?
I teie mahana, e rave rahi tei ore roa i mauruuru i ta ratou haapaoraa. Mai te reira atoa no te hoê hindou no te pǔpǔ faatere a te mau kshatriya, tei ora te tahi tau 2500 matahiti i teie nei. Aita roa ˈtu te haapaoraa hindou i horoa noa mai i te pahonoraa i ta ˈna mau uiraa. Ua imi atura ïa oia i te tahi haamaramaramaraa. Na te tumu parau i mua nei, oia hoi “Te hoê haamaramaramaraa i manaˈohia e e faaora”, e haapapu mai ia tatou i te reira.
[Nota i raro i te api]
a I te matahiti 1985 ra, ua taiohia te tahi 3300300 jaïnistes i roto e 5 fenua taa ê, e fatata 16000000 sikhs e ora nei i roto 19 fenua.
[Tumu parau tarenihia i te api 16]
Ua ite anei outou?
Nafea te mau hindous ia faataa mai i te parau no te samsāra? Ia au i te Bhagavad-Gītā, “i te poheraa iho, e rave mai te nephe i matauhia i te parau e varua, i te hoê tino apî, inaha, ua faufaa ore ïa te tino tahito, mai ia tatou e faarue roa i te mau ahu tahito no te ahu mai i te mau ahu apî”. Te faataa ra te Garuda-Purāna e “na te mau ohipa e faatupuhia e te taata iho i roto i to ˈna oraraa e faataa mai i te naturaraa o to ˈna huru i roto i te oraraa i muri aˈe. (...) E noaa ˈtu i te hoê taata i te oraraa i faataahia no ˈna, e eita roa ˈtu te hoê atua iho e nehenehe e taui i te reira”. Ma te rave mai i te hoê hiˈoraa, te faahiti ra te Markandeya-Purāna i te mau parau i muri nei a te hoê taata: “Ua fanauhia vau ei brahmane, kshatriya, vaiçya e çūdra, e i muri iho ei animala, ei toe, ei ria e ei manu.”
E mau animala moˈa anei te mau puaatoro na te mau hindous? Ia au i te Rig-Veda e te Avesta, ua riro te mau puaatoro ei mau “animala o te ore roa ˈtu e tia ia haapohehia”. Mai te huru ra ïa e, te tumu no taua opaniraa ra, te haapiiraa ïa a te ahimsā maoti hoi te haapiiraa no nia i te oraraa i muri aˈe i te pohe. Teie râ, te haapapu ra te Markandeya-Purāna e mea ino mau â e ore e auraro i taua ture ra, i te na ôraa e “te taata e haapohe i te hoê puaatoro e ora faahou mai ïa o ˈna e toru taime i roto i te poauahi”.
Eaha te hiˈoraa o te mau hindous i te Gange? “E faaorahia te feia moˈa e tamâhia i roto i te mau pape o taua anavai pape ra, e tei riro hoi te mau varua i pûpûhia na Keśava [Vishnu], i te faaoraraa hopea. Ia faarooroo tatou i te reira, ia hinaaro tatou, ia ite tatou, ia tapea ˈtu tatou, ia himene tatou no nia i taua pape ra aore ra ia hopu atu tatou i roto, te tamâ nei te anavai pape moˈa i te mau mea ora atoa i tera mahana e i tera mahana. Ia parau ratou e ‘Gangā, Gangā’, te feia atoa e faaea i te hoê hanere yoyanas [1400 kilometera] i te atearaa, e tiamâ mai ratou i te mau hara i ravehia e ratou i roto i to ratou na oraraa tootoru na mua ˈtu.” — Te Vishnu-Purāna.
O vai ma te mau melo Krishna? O te mau melo ïa o te Taatiraa i roto i te ao taatoa nei no te haava manaˈo Krishna, te hoê huru mitionare no nia i te haapaoraa hindou. Ua faaite o Swami A. C. Bhaktivedanta Prabhupada, tei haamau i te reira e tei pohe hoi i teie mahana, i ta ˈna poroi i te fenua Marite, i te matahiti 1965 ra. Ua haamauhia ta ˈna philosopho, te vai ra hoi i roto te tahi mau huru no nia i te haapaeraa hindou, i nia i te haamoriraa o te atua ra Krishna. Mea faufaa roa na ˈna ia himenehia te mantra Hare Krishna. Te parau ra o Bhaktivedanta e te faahiti-noa-raa i te iˈoa o te Atua e navai noa ïa e noaa mai ai te ora.