To te haapaoraa huru a muri aˈe ia au i to ˈna huru tahito ra
8 o te tuhaa: mai te matahiti 563 hou to tatou nei tau—Te hoê haamaramaramaraa i manaˈohia e e faaora
“A tamata i te faufaaraa o te hoê haapaoraa aore ra o te hoê haapiiraa philosopho ia au i te rahiraa tatararaa ta ˈna e nehenehe e faataa mai.”—Ralph Waldo Emerson, rohipehe marite o te senekele XIX
MEA ITI roa te mau haamaramaramaraa papu i itehia mai no nia i teie taata, inaha, aita roa ˈtu hoi. Ia au i te aamu, o Siddhārtha Gautama to ˈna iˈoa; e tamaiti huiarii oia, tei fanauhia i te fenua Inidia fatata e 600 matahiti hou te Mesia, i roto i te basileia no te pae apatoerau a te mau Śākyas. Ua mairihia oia i na iˈoa ra o Śākyamuni (oia hoi te taata paari no te pǔpǔ a te mau Śākyas) e o Tathāgata, aita râ te auraa o teie nei iˈoa i papu-maitai-hia. E taa ia outou e o vai râ taua taata nei ia ite outou i to ˈna tiaraa matau-maitai-hia oia hoi: te Bouddha.
Ua paari o Gautama i roto i te hoê aorai, i te 29raa râ o to ˈna matahiti, ua ite aˈera oia i te huru peapea roa o te huitaata nei. Ua hinaaro aˈera o ˈna e ite i te tumu o teie nei huru tupuraa, mai te feia atoa e uiui nei i teie mahana, ma te aau rotahi e, eaha te tumu o te ino e te mauiui. Ua faarue ihora o ˈna i ta ˈna vahine e ta ˈna tamaiti fanau apî, e ua reva ˈtura i roto i te medebara i reira to ˈna oraraa i te hoê oraraa haapae mau e ono matahiti te maoro. E taoto oia i nia i te hoê roi i hamanihia e te raau taratara e, i roto i te tahi area taime, ua amu noa oia i te hoê anaˈe huero raiti i te mahana. Aita râ te reira i afai mai i te maramarama o ta ˈna e titau noa ra.
I te 35raa o to ˈna matahiti, ua opua aˈera o Gautama e ora i te hoê huru oraraa aifaito aˈe, ta ˈna i parau e te eˈa aifaito noa. Ua horeo aˈera oia e e parahi noa oia i raro aˈe i te hoê tumu suke e tae roa ˈtu i te taime o ˈna e ite ai i te maramarama. I te pae hopea, a ite ai oia i te mau orama i te po taatoa, ua taa aˈera ia ˈna e ua manuïa ta ˈna maimiraa. Mai reira mai, ua mairihia oia i te iˈoa ra te Bouddha, oia hoi te auraa “te Taata i haamaramaramahia”. Aita râ o Gautama i farii e o ˈna anaˈe te mairihia i taua tiaraa nei. E tia ˈtura ïa ia faaohipa i teie nei parau e te hoê parau faataa e ia parau te hoê bouddha, aore ra, no Gautama, te Bouddha.
Te eˈa o te faatiamâraa
Te parauhia ra e ua ani na atua hindous ra o Indra e o Brahmā i te Bouddha ia faataa i te mau parau mau tei itea mai ia ˈna i te taata. O ta ˈna ïa i rave. Ma te pee noâ i te huru farii noa o te haapaoraa hindou e faataa ra e te vai ra iho â te vahi maitai i roto i te mau huru haapaoraa atoa, aita oia i farii i te faanahoraa a te mau pǔpǔ e te faufaaraa i horoahia na te mau tusia animala. I to ˈna manaˈoraa, aita te mau védas i faauruahia mai e te Atua, manaˈo o tei taa ê roa hoi i ta te haapaoraa hindou e faataa ra. Noa ˈtu e aita o ˈna e patoi mau ra i te manaˈo ra e te vai ra te Atua, ua tuu roa oia i te hiti i te manaˈo no nia i te hoê Atua Poiete. Te na ô ra o ˈna e aita e haamataraa to te ture e haapapu ra e te vai ra te tumu no te mau mea atoa e tupu. Ua hau ê te parau a te Bouddha i ta te haapaoraa hindou, inaha, te parauhia ra e ua haapapu oia i roto i ta ˈna aˈoraa matamua e: “E te mau monahi e, teie te eˈa aifaito noa e maoti te iteraa i taua eˈa nei (...) e noaa ˈi i te taata te maramarama, te paari, te hau, te ite, te haamaramaramaraa tia roa, te nirvāṇa.”
‘Eaha mau na te nirvāṇa?’ o ta outou paha e ani mai. Te pahono ra te taata tuatapapa aamu ra o Will Durant e: “Mea fifi roa ia horoa mai i te hoê pahonoraa papu maitai i taua uiraa nei, no te mea aita te Orometua i tauturu mai ia tatou ia itea mai te pahonoraa; area te feia i mono mai ia ˈna ra, ua vauvau mai ratou i te mau huru tatararaa atoa no nia i taua parau nei.” Te na ô atoa ra te Buka parau paari a te haapaoraa (beretane) e: “Aita te haapaoraa a te Bouddha e horoa ra i te hoê anaˈe tatararaa no teie nei parau; e taui te tatararaa ia au i te mau peu tumu, te tau o te Tuatapaparaa, te reo, te pǔpǔ haapiiraa e tae noa ˈtu i te taata iho.” Ua faataa mai te hoê taata papai buka i te nirvāṇa mai “te ore-roa-raa te hinaaro, te aramoina-roa-raa te mau mea atoa (...), te hau mure ore o te pohe ma te ore e fanau-faahou-hia”. Te parau nei vetahi pae, ma te faaohipa i te parau tumu na roto i te reo sanskrit o taua parau nei oia hoi te auraa “pohe”, e ua riro te nirvāṇa mai te hoê ama auahi o te pohe mai te peu e aita faahou e mea e ama. Noa ˈtu e eaha râ, ua taaihia te auraa o te parau ra nirvāṇa i te manaˈo no te faatiamâraa.
Te ite-papu-hia ra teie hinaaro e tapae atu i te faatiamâraa i roto i na “parau mau teitei e maha” ta te Bouddha i faahiti: E mauiui noa te taata i roto i to ˈna oraraa; no roto mai te mauiui i te hiaai e ora e e faanavenave ia ˈna iho; te paari ra, o te faaoreraa ïa i teie nei hiaai. E nehenehe e manuïa na roto i te peeraa i te eˈa o na tuhaa e vau, oia hoi: te tiaturiraa tia, te opuaraa tia, te parau tia, te ohipa tia, te oraraa tia, te tutavaraa tia, te manaˈo tia e te feruri-hohonu-raa tia.
Te manuïa i roto i te fenua ěê, te manuïa ore i roto i to ˈna iho fenua
I te omuaraa ra iho, ua farii-maitai-hia te haapaoraa a te Bouddha. Ua faaineine ê na hoi te mau cārvākas, te hoê pǔpǔ haapiiraa e haapao na i te mau ohipa pae materia no taua tau ra, i te mau ohipa. E patoi na ratou i te mau papai moˈa hindous, aita roa ratou e farii ra i te manaˈo no nia i te Atua, e e faahapa atoa na ratou i te haapaoraa. E mana puai mau â ta ratou i faaohipa e ua faatupu aˈera ratou i te mea o ta Will Durant e parau ra e “te aore e titau ra i te hoê haapaoraa apî”. Maoti teie aore, tei apitihia mai i “te topa-roa-raa o te ite no nia i te mau tiaturiraa tahito”, i fa mai ai na huru haapiiraa apî faufaa roa ˈˈe o taua tau ra: te haapaoraa a te Bouddha e te jaïnisme.
I te afaraa o te senekele III hou to tatou nei tau, ua rave te arii ra o Aśoka, e faatere na ta ˈna hau emepera i nia i te rahiraa o te fenua inidia, e ia parare roa te haapaoraa a te Bouddha. Ua haafaufaa oia i te ohipa mitionare o taua haapiiraa philosopho nei na roto i te tonoraa ˈtu i te mau mitionare i Ceylan (Sri Lanka) e oia atoa paha i roto i te tahi atu mau fenua. I roto i te mau senekele matamua o to tatou nei tau, ua parare roa ˈˈera te haapaoraa a te Bouddha na te fenua Tinito taatoa. Mai reira mai, ua haere roa ˈˈera oia na te fenua Korea e tae roa ˈtu i Tapone. I te mau senekele VI e te VII o to tatou nei tau, ua mau papu roa teie haapaoraa i te pae hitia o te râ e te pae apatoa-hitia o te râ no Asia. I teie nei mahana, te taiohia ra hau atu i te 300 mirioni melo no te haapaoraa a te Bouddha i roto i te ao nei.
Na mua roa ˈˈe i te faatereraa a Aśoka, ua parare ê na te haapaoraa a te Bouddha. Ia au i te parau a E. Layman, “ua itehia te mau mitionare no te haapaoraa a te Bouddha i Ateno i te hopearaa o te senekele IV hou to tatou nei tau”. Te parau faahou ra o ˈna e i muri aˈe te faraa mai te kerisetianoraa, ua farerei te mau mitionare kerisetiano matamua i te haapiiraa a te Bouddha i te mau vahi atoa ta ratou i haere. Inaha, i to te mau mitionare katolika tapaeraa ˈtu no te taime matamua i te fenua Tapone, ua manaˈo te taata e e mau melo ratou no te hoê pǔpǔ faaroo apî e pee ra i te Bouddha. No te aha hoi?
Inaha, e rave rahi mau tuhaa e tuea maitai ra i rotopu i teie na haapaoraa e piti nei. Te faahiti ra te taata tuatapapa aamu ra o Will Durant i “te haamoriraa i te mau taoˈa moˈa, te faaohiparaa i te pape moˈa, te mau mori meli, te tumiama, te korona, te mau ahu a te ekalesiatiko, te faaohiparaa i te hoê reo tahito i roto i te lituria, te mau monahi e te mau paretenia, te hahuraa i te upoo e te faaea-taa-noa-raa te feia faaroo, te faˈiraa hara, te mau mahana haapaeraa i te maa, te haapeataraa i te taata, te vahi tamâraa hara e te mau oroa pureraa no te feia pohe”. Te na ô faahou ra oia e “e au ra e no roto mai teie mau peu i te haapaoraa a te Bouddha”. Inaha, te parauhia ra e “e pae senekele na mua roa” te feia faaroo i te Bouddha “i te Ekalesia roma i te pae no te faatupuraa e te haapaoraa i te mau oroa atoa e te mau peu faaroo atoa e tuea ra i roto i na haapaoraa e piti nei”.
No te faataa e mea nafea taua mau tuearaa ra i te tupuraa, te faahiti ra o E. Layman i te hoê pu otahi roa. Te papai ra oia e: “I te anotau kerisetiano (...), ua ite-papu-hia te mau peu etene i roto i te mau huru haamoriraa a te Bouddha. (...) Eita e ore e no roto [atoa] mai vetahi mau peu faaroo o tei faaohipahia i roto i te Ekalesia kerisetiano i te mau peu etene ra.”
Noa ˈtu to ˈna manuïa rahi i roto i te ao nei, aita roa te haapaoraa a te Bouddha i manuïa noa ˈˈe i roto i te fenua no reira mai oia. I teie nei mahana, aita i naeahia te faito e 1 % o te huiraatira inidia tei riro ei melo no te haapaoraa a te Bouddha, e e 83 % rahiraa taata faaroo hindou. Aita e taahia ra e no te aha râ. Peneiaˈe paha e no te huru farii noa o te haapaoraa a te Bouddha i moe roa ˈi oia i roto i te haapaoraa hindou, o tei tapea noâ i te mau peu tumu. Aore ra, eita e ore e ua faaea te mau monahi a te haapaoraa a te Bouddha, i ta ratou mau tutavaraa no te aratai i te mau taata. Taa ê noa ˈtu râ i te reira, te tumu rahi o te manuïa ore o te haapaoraa a te Bouddha i te fenua Inidia, o te ôraa mai ïa te haapaoraa mahometa i roto i teie nei fenua. I raro aˈe i te faatereraa apî a te mau mahometa, e rave rahi mau taata, i te pae apatoerau iho â râ no Inidia, tei riro ei feia faaroo mahometa. Inaha, i te hopea o te senekele XIII, fatata hoê tuhaa i nia i te maha o te huiraatira inidia tei riro ei mahometa. I roto i taua area taime ra, e rave rahi mau taata no te haapaoraa a te Bouddha tei hoˈi faahou mai i roto i te haapaoraa hindou, ta ratou hoi i manaˈo e, mea maitai aˈe no te patoi atu i te haapaoraa mahometa. Ma te tapea maite i to ˈna huru farii noa i te mau mea atoa, ua farii ihora te haapaoraa hindou ia ratou na roto i te hoê aroharaa autaeae, e ua faaohie atoa hoi i to ratou hoˈiraa mai ma te faariro ia Bouddha ei atua, oia hoi o Vishnu tei riro faahou mai ei taata.
Te mau huru taa ê o te Bouddha
“Na to Heleni i haamata i te faahohoˈa i te Bouddha”, ta E. Layman ïa i papai. Te parau nei te feia e pee nei ia Bouddha e aita ratou e haamori ra i taua mau tii ra, e faaitoito noa râ ratou i te huru paieti e e tauturu atoa i te taata ia faatura i te Orometua rahi. I te tahi mau taime, e faahohoˈahia te Bouddha e tia noa ra, mea pinepine aˈe râ o ˈna i te itehia e parahi noa ra ma te tufetu i to ˈna mau avae, e te apu avae huri i nia. Mai te peu e te tuu ra o ˈna i te hoê rima i nia i te tahi, te auraa ra, te feruri hohonu ra ïa o ˈna; mai te peu e te tapea ra to ˈna rima atau i to ˈna taa, te haamaitai ra ïa o ˈna; mai te peu e e tano te rima rahi e te rima tohu aore ra mai te peu e e tapiri o ˈna i to ˈna rima i mua i to ˈna ouma, te haapii ra ïa o ˈna. Ia tarava oia, te auraa ra, ua tapae ïa o ˈna i te nirvāṇa.
Hoê â rahiraa mau huru taa ê to te haapiiraa a te Bouddha e to ˈna ra mau huru ia faahohoˈahia o ˈna. E piti senekele i muri aˈe i to ˈna poheraa, ua faataa-ê-na-hia tau 18 huru tatararaa taa ê no nia i te haapaoraa a te Bouddha. I teie nei mahana, e 25 senekele i muri aˈe i te “haamaramaramaraahia” o Gautama, e rave rau mau tatararaa no nia i te faaroo a te Bouddha, e faataa ra e nafea ia tapae atu i te nirvāṇa.
Te faataa ra o Erik Zürcher, no te haapiiraa tuatoru no Leyde (Pays-Bas), e te vai ra “e toru tuhaa rahi i roto i te haapaoraa a te Bouddha, e te vai ra to te tuhaa tataitahi i ta ˈna iho mau haapiiraa, mau peu faaroo, mau papai moˈa e mau tutuu no nia i te mau hohoˈa faaroo”. Te parauhia ra taua mau tuhaa nei e mau “faurao” i roto i te huru parauraa a te feia e pee ra ia Bouddha, no te mea, mai te mau pahi ra te huru, ua riro ratou ei ravea e nehenehe ai te taata e haere na nia i te anavai o te ora e tapea ˈtu ai i te pae o te faatiamâraa. Ia tapae te taata i to ˈna vahi tapaeraa, e nehenehe atura ïa o ˈna e faarue i te faurao. E parau mai te taata faaroo ia Bouddha e aita to te faurao — te ravea i faaohipahia no te tere — e faufaa. Te mea faufaa roa ˈˈe, ia tapae atu ïa i te vahi i opuahia.
Ua taatihia i roto i teie mau faurao, te haapaoraa a te Bouddha theravāda, fatata hoê â e te haapiiraa i porohia e te Bouddha; ua parare roa teie nei haapaoraa i te fenua Birmanie, i Sri Lanka, i Laos, i Thaïlande e i Kampuchéa (tei parauhia Cambodge i mutaa ihora). Mea farii ohie aˈe te haapaoraa a te Bouddha mahāyāna i te tahi atu mau manaˈo, e ua manuïa iho â râ oia i te fenua Tinito, i Korea, i Tapone, i Tibet e i Mongolie, no te mea ua faaau oia i ta ˈna mau haapiiraa ia au mai te rahiraa o te taata i te reira. No reira oia i piihia ˈi te Faurao Rahi, taa ê atu i te haapaoraa a te Bouddha theravāda, tei parauhia te Faurao Iti. Te faatuati nei te vajrayāna, te Faurao o te daiamani, tei matauhia i te parau e tantrisme aore ra haapaoraa a te Bouddha no te hoê pǔpǔ iti taa ê, i te haapaoraa i te mau peu faaroo e te raveraa i te yoga, e te parauhia ra e e nehenehe oia e faaoioi i te tere o te taata faaroo ia tapae oia i te nirvāṇa.
Ua vahihia taua na tuhaa e toru nei na roto e rave rahi mau haapiiraa e faataa nei ia au i ta ˈna iho huru faataaraa, i te tahi mau tuhaa tumu, e mea pinepine no te mea e te tuu nei ratou i te tapao i nia i te mau vahi taa ê o te mau papai a te haapaoraa a te Bouddha. I te mea e, ia au i te parau a Erik Zürcher, “ua ohipa mai te mau tiaturiraa e te mau peu a te fenua iho i nia i te haapaoraa a te Bouddha i roto i te mau tuhaa taa ê”, aita i maoro roa i muri iho, ua faatupu aˈera taua mau haapiiraa nei e rave rau mau pǔpǔ faaroo e au i te fenua iho. Ia au i te huru o te amuiraa faaroo kerisetiano tei tatuhaahia i roto te tahi mau tausani mau pǔpǔ faaroo e mau amaa taa ê, e rave rau atoa mau huru to te Bouddha.
Te haapaoraa a te Bouddha e te politita
Mai te haapaoraa ati iuda e te mau haapaoraa e parauhia nei e mau haapaoraa kerisetiano, aita te haapaoraa a te Bouddha i haapao noa i te mau ohipa faaroo, ua ohipa atoa râ oia no te taui i te feruriraa e te ohipa i te pae politita. “Ua tupu te taatiraa matamua i rotopu i te haapaoraa a te Bouddha e te ohipa politita i te tau o te faatereraa [o te arii ra] o Asoka”, ta Jerrold Schecter ïa e faataa ra. Te faahiti-noa-hia ra i te parau no te faaôraa te haapaoraa a te Bouddha i roto i te politita i teie mahana. I te hopea o te matahiti 1987, e 27 monahi no te faaroo a te Bouddha no Tibet tei haruhia i Lhassa no te mea ua faaô atoa ˈtu ratou i roto i te mau ohipa patoiraa i te mau tinito. No nia i te tiaraa i ravehia e te haapaoraa a te Bouddha i roto i te tamaˈi i Viêt Nam tei uˈana na i te mau matahiti 60 ra, ua parau o Jerrold Schecter e: “Ua mono te hoê huru haavîraa uˈana apî e itehia i roto i te mau ohipa patoiraa, i te ravea hau o te eˈa aifaito noa. (...) Ua riro te haapaoraa a te Bouddha i Asia mai te hoê faaroo o te uˈana noa ˈtura.”
No to ratou mauruuru ore i te huru peapea mau e itehia ra i te pae tooa o te râ ma, i te pae politita, te pae faanavairaa faufaa, te pae totiale e te pae morare, te fariu nei vetahi mau taata i nia i te mau haapaoraa no te pae hitia o te râ ma, mai te haapaoraa a te Bouddha, ia itea mai ia ratou i te mau pahonoraa i ta ratou mau uiraa. E nehenehe anei râ ta “te hoê faaroo o te uˈana noa ˈtura” e horoa mai i te hoê tatararaa? Mai te peu e e faaohipahia te ravea ta Ralph Waldo Emerson i faataa mai, oia hoi ‘e tamatahia te faufaaraa o te hoê haapaoraa ia au i te rahiraa tatararaa ta ˈna e nehenehe e faataa mai’, eaha to tatou manaˈo no nia i te haamaramaramaraahia o Gautama? Mea maitai aˈe anei te tahi atu haapaoraa no Asia “e imi ra i te eˈa tia”? Mai te peu e e hinaaro outou e ite i te pahonoraa, a taio i te tumu parau e vauvau mai i te reira i roto i te vea i mua nei.
[Tumu parau tarenihia i te api 27]
Te mau taata, te mau vahi e te mau huru taa ê o te haapaoraa a te Bouddha
Te mouˈa a Adamu: mouˈa no Sri Lanka i faarirohia ei mouˈa moˈa; te vai ra i nia iho te hoê tapao i nanaˈohia i nia i te pǎpǎ, tapao ta te feia faaroo ia Bouddha e parau ra e o te tapao teie a te Bouddha, area na te mau mahometa ra, o te tapao ïa a Adamu, e na te mau hindous, te tapao a Śiva.
Te tumu raau a te Bodhi: i raro aˈe i teie tumu suke to Gautama riroraa mai ei Bouddha; te auraa o te parau ra “Bodhi”, “haamaramaramaraahia” ïa; te faahanahanahia nei te hoê ohi tei parauhia e e ohi no teie nei tumu raau, i Anurādhapura (Sri Lanka).
Te mau monahi o te haapaoraa a te Bouddha: e ite-noa-hia ratou i to ratou ahu taa ê, e ua riro ratou ei pǔpǔ faufaa roa o te haapaoraa a te Bouddha; e horeo ratou e e parau noa ratou i te parau mau, e aroha ratou i te taata e i te animala, e taparu ratou ei imiraa na ratou, e haapae ratou i te mau faaanaanataeraa manaˈo e e ora ratou ma te peu mâ.
Te dalaï-lama: te raatira faaroo e politita no Tibet, ta te mau taata faaroo ia Bouddha e parau nei e o ˈna te Bouddha tei riro faahou mai ei taata. Ua tiavaruhia oia i to ˈna fenua i te matahiti 1959 ra; te auraa o te parau ra “dalaï”, no roto mai i te parau mongol ra “moana”, oia hoi, ite rahi; e tano te parau ra “lama” no te hoê orometua pae varua (mai te parau ra gourou na roto i te reo sanskrit). Ia au i te mau ravea haapurororaa, i to te feia no Tibet orureraa i te hau i te matahiti 1987 ra, “ua haamaitai” te dalaï-lama “i te auraro-ore-raa tivila, ua faahapa râ oia i te haavîraa uˈana”. Ua faahaamanaˈo atura te fenua Inidia, te fenua i farii ia ˈna, e e nehenehe ta ˈna mau faahitiraa parau politita e haafifi i to ˈna fariiraahia i roto i taua fenua ra.
Te Hiero o te Niho: hiero a te haapaoraa a te Bouddha no Kandy, i Sri Lanka, tei parauhia e ua riro oia ei vairaa niho no te hoê o te mau niho a te Bouddha.
[Tumu parau tarenihia i te api 30]
Te tî e te “pure” a te haapaoraa a te Bouddha
Noa ˈtu e fatata hoê â to raua huru, mea tano aˈe ia parau e ua riro te “pure” bouddhiste ei “feruri-hohonu-raa”. Te haafaufaa taa ê nei te faaroo a te Bouddha zen i te haavîraa ia ˈna iho e te feruri-hohonu-raa. Ua faaôhia teie haapaoraa i roto i te fenua Tapone i te senekele XII o to tatou nei tau, e no roto mai oia i te hoê amaa bouddhiste tinito, te Chan, tei haamauhia e te monahi inidia ra o Bodhidharma. Ua haere teie taata i te fenua Tinito i te senekele VI o to tatou nei tau, e ua haamau ihora i te Chan ma te rave mai e rave rahi mau tuhaa o te taoïsme tinito. Te faatiahia ra e i te hoê mahana, ua riri roa o ˈna no te mea ua varea o ˈna i te taoto a feruri hohonu noa ˈi oia, e ua tâpû aˈera i to ˈna mau arumata. Topa ihora i nia i te repo e aˈa ˈtura, e tupu mai nei te tumu tî matamua. No roto mai i teie aai te peu a te mau monahi zen oia hoi te inuraa i te tî ia ore ratou e varea i te taoto ia feruri hohonu ratou.
[Hohoˈa i te api 28, 29]
Mea faahiahia mau te mau hiero a te haapaoraa a te Bouddha, mai teie Hiero Marmora no Bangkok (Thaïlande).
Te ite-atoa-hia ra te tii o te hoê demoni no te haapaoraa a te Bouddha e tiai ra i te hiero e, i raro mai, te tii o te hoê Bouddha. E hohoˈa matauhia teie i roto i te mau fenua e pee nei i te faaroo a te Bouddha.