Te oaoa i te horoaraa ˈtu o te ore e nehenehe i faaauhia — E hinaaro anei outou e ite i te reira?
UA HAAMOHIMOHIHIA te mori o te piha oroa faaipoiporaa; ua haamaru-roa-hia te taˈi o te upaupa; faaea ihora te feia ori. Te turama râ te hoê mori puai i te hoê haapueraa afata peni uraura. Te vai ra te mea rarahi, te mea nainai, te mea orapa, te mea menemene, te tarona, te ninamu, te peni ario e te mea auro. E mea faaunauna-paatoa-hia i te mau ripene huru rau. Ma te rima rûrû e ma te haapao maitai hoi, ua tatara ihora te vahine faaipoipo o tei putapû roa, i te mau afata, te tahi i muri aˈe i te tahi ma te tauturuhia mai e te tane faaipoipo o te haama rii noa ra.
Tera te mau taoˈa no te tunu-paa-raa i te faraoa e te mau matini anoiraa maa parauhia mixer no te fare utuutu; te mau auˈa e te mau meleti e te mau hapaina, te mau patia te mau taipu e te mau tipi moni, te mau tapoˈi amuraa maa faaauhia i te mau tauera hoê â huru no te piha tamaaraa. I muri iho aˈe te hoê ïa rahiraa tauera rarahi apitihia mai e te mau tauera rii nainai no te hopuraa pape, e te mau tapoi roˈi e te mau vehi turua ravai maitai no te toea o to raua oraraa. E rave rahi mau hora no te faanehenehe i te mau piha taitahi atoa o te fare, e te vai ra te mau buka no te tunu i te maa tei roto te mau ravea atoa, ia oaoa te taata mea au na ˈna te maa maitai.
Ia tatara-anaˈe-hia te mau puohu e faaroohia ïa te “Auê!” e amui-atoa-hia mai te mau haamauruururaa popou a na taata faaipoipo apî. Ua ite aˈera hoi raua i te oaoa i te farii mai te mau taoˈa horoa, area to raua mau hoa te oaoa ra ïa i te horoaraa ˈtu i te mau taoˈa horoa.
Ua riro te horoaraa ˈtu i te mau taoˈa horoa ei peu matarohia no te oraraa o te taata, mai te mau oroa faaipoiporaa, te Noela aore râ te mau mahana fanauraa. I roto râ e rave rahi mau fenua, no te mea hoi te tiai nei te mau taata ia horoahia ˈtu te tahi taoˈa na ratou i taua mau oroa ra, e horoa ˈtura ïa te taata na roto i te faahepo e aita hoi oia e oaoa ra. No vetahi râ mau taoˈa horoa e horoahia ïa ma te aau tae mau e te manaˈo-ore-hia mai. Noa ˈtu e e hea moni taua mau taoˈa horoa ra, e faatupu mai te reira i te oaoa rahi, e e hau atu â to tatou iho oaoa i te horoaraa ˈtu i te reira.
Ua mǎtau tatou i te parau e na te feia taoˈa rahi e horoa rahi atu i te taoˈa. E nehenehe hoi te taata maona marite tuiroo ra o Andrew Carnegie, tei ora na i te senekele i mahemo aˈenei, e riro mai ei ona milioni (dala marite) matamua o to ˈna fenua. Aita râ hoi i tupu mai te reira te huru, ua opere oia e 90 % o ta ˈna faufaa i roto i te roaraa 18 matahiti. I to to ˈna papai parau faaararaa ˈtu ia ˈna e te haamauˈa râ oia i ta ˈna moni tumu, ua pahono atu oia ma te hoata e: “Auê vau i te oaoa e, e to ˈu hoa, e na reira noâ tâua.” Te huru ïa o John Rockefeller, te hoê o te mau taata moni roa ˈˈe o to ˈna tau, o tei opere i te tahi tau 750 milioni dala marite, i roto i te roaraa o to ˈna oraraa. Ua papai-atoa-hia e, “e peu mataro-atoa-hia” na te taata himene ra o Elvis Presley “i te opere tataiahuru i te mau pereoo Cadillac ” e ua riro hoi te reira ei mea oaoa roa na ˈna.
Te hoê peu tahito roa
Ua riro te horoaraa i te mau taoˈa horoa ei peu, mai te haamataraa mai â o te huitaata nei. Ua riro oia ei tuhaa faufaa i roto i te oraraa o te taata mai tahito mai â. Ua horoa ˈtu te tavini ruhiruhia ra o Aberahama i te mau taoˈa rii faanehenehe huru rau no Rebeka i te taime iho â oia e papu ai e ua maitihia oia e Iehova ei vahine na Isaaka. Ua horoa atoa ˈtu oia “i te taoˈa maitai na te tuane e na te metua vahine” (Genese 24:13-22, 50-53.) I te hoperaa o to ˈna mau ati, ua hopoi atura to ˈna mau taeae e to ˈna mau tuahine e to ˈna mau hoa “i te hoê maa moni na ˈna e te tahi tapea auro”. — Ioba 42:10, 11.
I to te arii vahine ra no Seba, o ta tatou i ore e ite i te iˈoa, haereraa mai i Ierusalema no te farerei i te arii ra o Solomona, ua maere roa oia i te paari ta te Atua i horoa ˈtu no te arii, ua tae roa oia i te parau atu e ao to to ˈna mau tavini no te mea e nehenehe ta ratou e faaroo no to ratou maitai, te taata hau roa ˈˈe i te paari. No to ˈna maere rahi, horoa atura oia na Solomona 120 taleni auro (300 milioni moni farani), te mau ofai maitatai e te hoê hinu raau noˈanoˈa faufaa rahi. Peneiaˈe, ua tatara rahi mai oia i te faufaa i roto i te mau afata o to ˈna basileia iti ia naeahia taua tino moni rahi mau ra, tera râ, ma te feaa ore, ua oaoa oia i te horoa ˈtu. Ua oaoa atoa o Solomona i te horoaraa ˈtu, inaha ua pûpû atu ona i muri aˈe i te mau taoˈa horoa o tei hau roa ˈtu i te faufaa, i te mau taoˈa horoa tei horoahia ˈtu na ˈna. — Paraleipomeno 2, 9:12.
Ua horoa atoa te mau kerisetiano matamua i te tahi mau taoˈa horoa na to ratou mau taeae e tia ia tauturuhia. Ua faahiti te aposetolo Paulo i te parau no nia i te mau kerisetiano no Makedonia e no Ahaia, noa ˈtu to ratou veve, ua horoa ratou hau atu i tei maraa ia ratou, no te taururu i to ratou mau taeae no Iudea i roto i te fifi. Ua parau mai o Paulo: ‘Ua oaoa ratou i te na reiraraa’. — Roma 16:26, 27.
Te mau taoˈa horoa o te faaite i te huru
Ma te papu maitai maoti te mau taoˈa horoa, e nehenehe ai tatou e faatupu e e atuatu i te mau auraa here aore ra auhoa e te tahi pae ma te faaite atu ia ratou e te manaˈonaˈo ra tatou ia ratou.
Te horoaraa i te hoê puohu monamona aore ra te hoê pupa tiare na to ˈna hoa faaipoipo mai te huru ra ïa e te parau atura oe ia ˈna e “Ua here vau ia oe”. Te pûpû atoa nei te mau tamarii i te mau taoˈa horoa na to ratou mau metua, te vai atoa ra te tahi taoˈa iti ta te mau metua e pûpû atu ma te here na ratou. E nehenehe te mau taoˈa horoa e tamahanahana i te hoê mafatu tei peapea roa, e faaitoito i te hoê taata e hepohepo ra; e nehenehe atoa ratou e parau e “A maitai oioi mai” e e faaite atoa i to tatou mauruuru rahi no te maitai aore ra te farii-maitai-raahia tatou, aore ra e faaite atoa ra e “Ua oaoa roa vau i to ˈu parahiraa i roto ia outou”.
Te haponohia ra te mau taoˈa horoa na te feia e tia ia tauturuhia, te feia i roohia i te mau ati o ta tatou paha, e ore roa e farerei atu e ta tatou hoi e ore atoa e faaroo roa ˈtu i ta ratou mau haamauruururaa. Te hoê faarii maa hotu na te hoê taata maˈi, te hoê tiare tupu na te hoê huma, aore ra te hoê taoˈa rii nehenehe na te hoê hoa herehia, ua riro ïa ei taoˈa rii o te faaite maite ra i to tatou mau manaˈo. O te huru ïa o te horoaraa ˈtu ma te oaoa, e ma te aau tae mau. E pinepine taua mau taoˈa horoa ra i te au-rahi-hia mai.
I roto i te ao taatoa nei, i te Noela e to ˈna unauna, i reira e horoa-rahi-hia ˈi te mau taoˈa horoa. No te mau tau tahito mai hoi teie huru haamauˈaraa. E rave rahi te mǎtaˈu nei i teie oroa, area vetahi ra, te tiai nei ïa i te reira ma te rû. No te tahi pae, e fifihia ratou i te pae faanavairaa faufaa, area no vetahi ê râ e rahi roa mai ïa ta ratou mau taoˈa. Tera râ noa ˈtu e horoahia te taoˈa horoa i rotopu i te mau hoa, e nehenehe teie peu e haafatata aore ra e faataa ê ia ratou. E vauvauhia ˈtu ïa teie tupuraa maere no te mau taoˈa horoa no te Noela i roto i te tumu parau i muri nei.
[Hohoˈa i te api 2]
Mea au na ratou te mau hauti, O OUTOU RÂ, TA RATOU E AU RAHI ROA ˈˈE!