VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w95 15/12 api 4-7
  • Te vai ra anei ia outou i te manaˈo e horoa?

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te vai ra anei ia outou i te manaˈo e horoa?
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1995
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te imi ra anei oe i te farii maitai o te hoê taata?
  • No roto mai anei te ô i te hoê mafatu rotahi?
  • Ta oe tapitapiraa matamua—Te oroa? Aore ra te faaiteraa i te here?
  • Hoê matahiti taatoa no te faaite i te hamani maitai
  • No te horoa i te ô o te faaoaoa mau
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te taata atoa) 2017
  • “Tera te ô maitai roa ˈˈe ta ˈu i fanaˈo!”
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te taata atoa) 2017
  • Te tahi mea maitai aˈe i te horoaraa taoˈa i te Noela
    A ara mai na! 1992
  • O te ô rahi roa ˈˈe a te Atua te mea faufaa mau
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te taata atoa) 2017
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1995
w95 15/12 api 4-7

Te vai ra anei ia outou i te manaˈo e horoa?

UA TAPAO anei oe e ua hau atu i te hoê manaˈo e turai ra i te mau taata ia horoa? Ua riro paha te hoê ô ei faaiteraa i te here, te hamani maitai, te mauruuru. Aita râ anei oe i tapao e e nehenehe atoa te hoê ô e horoahia e te hoê taata e hinaaro ra e ia hiˈo-maitai-hia o ˈna? Aore ra e nehenehe te reira e horoahia no te mea e hopoia noa te reira aore ra no te mea te hinaaro ra te taata horoa e ia faahoˈihia mai i te tahi mea.

E nehenehe te hoê ô e tuuhia i roto i te hoê puohu taamuhia e te hoê puvaavaa nehenehe mau. E ere râ anei i te mea tano e mea nehenehe atoa te hoê ô mai te hoê pupa tiare, te hoê maa, aore ra te hoê ohipa maitai? Inaha, mea pinepine te mau ô au-roa ˈˈe-hia o te horoaraa ïa ia ˈna iho.

Te imi ra anei oe i te farii maitai o te hoê taata?

E ere i te mea varavara no te hoê taata ia horoa i te hoê ô na te tahi atu taata e te imi ra hoi o ˈna i to ˈna farii maitai. I roto i te tahi mau fenua e pûpû te hoê tane apî e imi ra e ia farii mai te vahine o ta ˈna e opua ra i te faaipoipo i te mau tiare na ˈna. E hiˈo atea aˈe râ te vahine paari i te ô. E hiˈo o ˈna e mai te peu e e manaˈo here to muri mai i te ô a te tane apî e o te faariro atoa ia ˈna ei tane maitai. E nehenehe teie huru ô, mai te peu e te faaite ra te reira i te hoê huru feruriraa paieti, e faaoaoa rahi i te taata horoa e te taata fanaˈo.

Te faahiti ra te Bibilia i te hoê taime i to Abigaila, te vahine a Nabala, faaineine-oioi-raa i te hoê ô maitai na Davida, o ta ˈna i farii mai te hoê taata i maitihia e te Atua no te riro mai i muri aˈe ei arii no Iseraela. Ua imi atoa o ˈna i to ˈna farii maitai. Ua patoi uˈana ta ˈna tane ia Davida e ua avau oia i te mau taata a Davida. Ei faatere hoi o te hoê pǔpǔ e 400 taata e te mau mauhaa tamaˈi, ua faanaho o Davida e ia topa o Nabala e to ˈna utuafare. Ua ohipa aˈera o Abigaila, ma te afai oioi i te hoê ô maitai na Davida e maa na ta ˈna mau taata. Na ˈna iho i afai i ta ˈna ô, e i muri aˈe i to ˈna faaiteraa ma te haehaa e eiaha e inoino i te ohipa ta ta ˈna tane i rave, ua haapapu o ˈna i te haapao maitai rahi i to ˈna haaferuriraa ia Davida.

Mea maitai ta ˈna tapao, e mea maitai te faahopearaa. Ua farii o Davida i ta ˈna ô e ua parau atu ia ˈna e: “Ia ora na oe i te haerea i te utuafare; inaha, ua faaroo vau i to parau, e ua itehia oe e au ra.” E i muri aˈe i te poheraa o Nabala, ua ani atoa o Davida e ia faaipoipo raua o Abigaila, e ua farii o ˈna ma te oaoa.—Samuela 1, 25:13-42.

I roto râ i te tahi mau tupuraa, te farii maitai ta te hoê taata e imi ra o te faaiteraa paha i te huru pae tahi, e te faainoraa atoa i te parautia. I roto i taua tuhaa ra, e moni tano ore te ô. E manaˈo te taata horoa e e faufaahia o ˈna, te eiâ nei râ o ˈna i te hau o to ˈna feruriraa iho. E tupu noa te riaria e ia ite vetahi pae, e e faautuahia o ˈna. Noa ˈtu e ua noaa ia ˈna i te farii maitai i hinaarohia, e manaˈo te taata i imi i te reira e i teie nei te matauhia ra o ˈna mai te hoê taata e mea papu ore te mau manaˈo e turai ra ia ˈna. Ma te faaite i te paari paieti, te faaara ra te Bibilia e ia patoi i taua mau huru ô ra.—Deuteronomi 16:19; Koheleta 7:7.

No roto mai anei te ô i te hoê mafatu rotahi?

Aita e feaaraa no nia i te reira—te horoaraa na te hoê taata o ta oe e here ra no te mea te hinaaro ra oe e na reira, e faaoaoa hau aˈe te reira i te horoaraa no te mea te turai nei vetahi pae ia oe ia na reira.

No nia i te haaputuraa i te tahi mau mea no te tamǎrû i te mau hoa kerisetiano e hiaai ra i te pae materia, te horoa ra te aposetolo Paulo i te tahi mau faaueraa tumu maitatai mau no te horoa ma te paieti. “Te vai ra hoi te tia i te aau,” ta ˈna i papai, “e fariihia ïa i ta te taata i noaa eiaha i tei ore i noaa ia ˈna ra.” Te parau faahou ra o ˈna e: “E horoa te taata atoa i ta ˈna i opua i roto i to ˈna aau; eiaha ma te nounou, e mai te mea e no te titau: o te taata horoa noa hoi ta te Atua e hinaaro.” (Korinetia 2, 8:12; 9:7) No reira, tei ia oe noa ïa. Maoti i te topa i roto i te hoê tarahu no te hoê ô moni rahi roa, te haamâuˈa ra anei oe ia au i te maraa ia oe? Maoti i te horoa no te mea te faateimahahia ra oe i te pae totiale aore ra i te pae tapihoo, te rave ra anei oe mai ta oe i faaoti i roto i to oe mafatu? I te mau kerisetiano matamua o tei faaohipa i taua mau faaueraa tumu paieti ra, ua papai o Paulo e: “E te parau-onoono-raa mai ia matou e rave i taua taoˈa ra, e ei ia matou atoa te tuu atu i taua taoˈa ra i te feia moˈa ra.”—Korinetia 2, 8:4.

Taa ê roa ˈtu i te reira, te parau ra te Royal Bank Letter o te mau avaˈe novema e titema 1994 no nia i te mau hebedoma na mua ˈˈe i te Noela: “E nehenehe te oroa e faarirohia mai te hoê oaoa na nia ê noa faaaraarahia e te mau tuhaa anaanatae i te pae tapihooraa e turai ra i te feia hoohoo ia hoo mai i te mau mea o ta ratou e ore hoi e hoo mai.” Mai te peu e e hoohia mai ma te tarahu, noa ˈtu eaha te oaoa ta te horoaraa i te mau ô e hopoi mai e taui oioi noa te reira ia tae i te taime aufauraa.

Ta oe tapitapiraa matamua—Te oroa? Aore ra te faaiteraa i te here?

Te manaˈo ra anei oe e te horoa rahi ra oe i te mau ô i te mau taime e titauhia ˈi te reira? Mai te peu e e, te ere ra oe i te oaoa ta te horoaraa ma te hinaaro mau e nehenehe e hopoi mai.

E rave rahi mau taata o te ore e mauruuru nei i te mau faahopearaa o te horoaraa i te mau ô i te mau mahana taa maitai. Te faˈi ra te hoê metua vahine e papai buka atoa e te faatupu ra ta ˈna mau tamarii i te nounou ia piri anaˈe mai te oroa i reira e tiaihia ˈi te mau ô. Ua faˈi o ˈna e ua iti to ˈna iho oaoa i to ˈna fanaˈoraa i te hoê ô nehenehe no te mea ua manaˈo o ˈna i te tahi atu mea. Te faataa ra e rave rahi mau tabula e ua riro atoa te mau oroa e faatupu i te mau arearearaa e te horoaraa i te mau ô ei mau taime o te faatupu rahi aˈe i te hepohepo i te pae o te mau manaˈo hohonu e te inu-hua-raa i te ava.

I to ˈna tapaoraa e te haamauiui ra te horoaraa i te ô i te mahana oroa i te tahi taime i te mau tamarii, te faaitoito ra te hoê orometua haapii i te tuhaa no nia i te feruriraa o tei faahitihia i roto i The New York Times e: “A faariro i te horoaraa i te tahi mau ô i te tahi atu mau mahana ei ravea no te faaiti i te hepohepo.” Te manaˈo ra anei oe e e faahopearaa maitai to te reira?

Ua papai o Tammy, e 12 matahiti to ˈna i roto i te hoê utuafare aita e faatupu ra i te Noela e te mau oroa mahana fanauraa e: “Mea arearea aˈe ia fanaˈo i te hoê ô ia ore anaˈe oe e tiai i te reira.” Ua parau taua tamahine ra e maoti i te horoa i te mau ô i te hoê aore ra e piti noa taime i te matahiti, e pûpû to ˈna nau metua i te ô na raua to ˈna taeae i te mau taime atoa o te matahiti. Te vai nei râ i te hoê mea faufaa roa ˈˈe no ˈna i taua mau ô ra. Mai ta ˈna e faataa ra, “E oraraa utuafare oaoa to ˈu.”

Te faataa tahaa ra te buka Secrets of Strong Families e: “Te haamâuˈa nei te rahiraa o tatou i te taime e te moni e rave rahi taime i te matahiti no te maiti i te mau ô tano roa ˈˈe no te mau oroa mahana fanauraa, aore ra mau oroa no te mau taata o ta tatou e here ra. Eita te ô maitai roa ˈˈe e faaauhia i te moni. E eiaha tatou ia puohu i te reira. Mai te peu e te tiaturi ra oe, mai te rahiraa o te mau taata, o to oe oraraa te taoˈa faufaa roa ˈˈe e vai ra ia oe, o te horoaraa ïa i to oe taime te ô faufaa roa ˈˈe te tia ia oe ia pûpû. E horoa tatou i taua ô faufaa ra o to tatou taime e horoa tatou i te reira na te feia herehia e tatou.”

E nehenehe oe e horoa i taua ô ra i te tahi atu mau taata taa ê atu i to oe iho utuafare. E nehenehe te horoaraa ma te hinaaro mau no te haamâha i te tahi hinaaro papu o vetahi ê e faatupu i te oaoa taa ê. Ua faaue Iesu Mesia ia tatou ia faaite i taua huru here ra i te feia veve, te feia pirioi, e te feia matapo, ma te parau faahou e: “E ao ïa to oe i reira; (aita hoi a ratou ia faautua mai ia oe).”—Luka 14:12-14.

Ua faatia te Rockland Journal-News (Marite) aita i maoro aˈenei i te hoê hiˈoraa no nia i taua huru horoaraa ra. I to te fare a te hoê vahine matapo paari parariraa, ua patu te mau hoa i te hoê fare apî na ˈna. Ua horoahia te mau taoˈa pûpû e e rave rahi mau fare tapihaa no taua vahi ra, e ua faanahohia te hoê tufaa moni e te hoê pu o te hau faatere no taua vahi ra. “Te mea faufaa roa ˈˈe râ,” ta te vea i parau, “ua horoa na 150 taata aore ra hau atu, te haere ra te rahiraa o ratou i te amuiraa a te mau Ite no Iehova no Haverstraw, i te taime no te patu i te fare.”

Te na ô faahou ra te tumu parau e: “I te vahi paturaa te vai ra te mau apaparaa materia i pihai iho i te mau airaa maa tei î i te maa. I roto e piti mahana ua patu te feia rave ohipa i te hoê fare e piti tuhaa, e toru tahua teitei. . . . Ua matauhia te mau Ite no Iehova no to ratou aravihi ia patu oioi i te mau fare. . . . Mea taa ê râ taua vitiviti ra i ta ratou hopoia tamau: te horoaraa i te huru paari i roto i te hoê ohipa here. Eita ta Blakely Vahine e nehenehe e ite i ta ˈna fare apî, e nehenehe râ to ˈna nau rima e fafa i te reira, e te putapû ra to ˈna mafatu no taua ohipa aroha ra.”

Hoê matahiti taatoa no te faaite i te hamani maitai

Eita te feia hamani maitai mau e tiai roa i te mau mahana taa ê. Aita to ratou oraraa i patuhia no te haapao noa ia ratou iho. Ia fanaˈo ratou i te hoê ohipa maitai, te oaoa nei ratou i te tufa ˈtu i te reira ia vetahi ê. E ere te auraa e e mau taata horoa mâha ore ratou. E ere ïa te auraa e e horoa noa ratou a ere roa ˈi to ratou mau utuafare. E ere te auraa e te horoa nei ratou ma te feruri ore i te faahopearaa e tupu i nia i te taata fanaˈo. E mau taata râ ratou o te “horoa,” mai ta Iesu i haapii i ta ˈna mau pǐpǐ ia rave.—Luka 6:38.

Te haapao nei ratou i te mau huru tupuraa o te mau hoa e o te feia tapiri tei ruhiruhia, tei maˈihia, aore ra e hiaai ra i te faaitoitoraa. Ta ratou “ô” o te hoohooraa ïa aore ra te tautururaa no te ohipa fare. O te tâpûraa paha i te vahie aore ra te ǒperaa i te hiona. O te faaineineraa paha i te hoê maa aore ra hoê hora no te haere e farerei ia ˈna e e taio amui. Mea rahi roa ta ratou ohipa aita râ i rahi roa no te tauturu. Ua haapii ratou ia au i te mea o ta ratou i farerei e oia mau “e mea maitai i te horoa ˈtu i te rave mai.”—Ohipa 20:35.

Papu maitai, te Taata rahi roa ˈˈe e horoa i te mau mea atoa, o to tatou ïa Poiete, te Atua ra o Iehova. O o ˈna “tei horoa mai i te ora, e te aho, e te mau mea atoa, i te mau mea atoa nei.” (Ohipa 17:25) I roto i te Bibilia, ua faanaho atoa o ˈna ma te maramarama no tatou, no nia i ta ˈna opuaraa, e faaore i te ino, te maˈi, e te pohe, e e faariro i teie nei fenua ei paradaiso. (Salamo 37:10, 11; Apokalupo 21:4, 5) I te iteraa i te reira, aita te feia hamani maitai e tapea ra i taua parau apî maitai ra na ratou iho. Hoê o te mau mea anaanatae roa ˈˈe no ratou o te tufaraa ïa i te reira ia vetahi ê. Ua riro mau â te reira ei manaˈo horoa paieti mau. Te faatupu ra anei oe i teie huru feruriraa?

[Hohoˈa i te api 7]

Eita vetahi mau ô faufaa roa ˈˈe e faaauhia i te moni

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono