Te mau taoˈa horoa no te Noela — Taime oaoaraa aore ra hepoheporaa?
TE papai nei te mau tamarii rii e rave rahi mau rata ia papa Noela e te horoa nei ratou i te reira i to ratou mau metua aore ra i ta ratou orometua haapii tamarii ra o tei parau maite mai ia ratou e e hapono iho â ratou i te reira i te poro Apatoerau. Ua riro te rata i muri nei ei hiˈoraa maitai no taua peu ra:
“E papa Noela here e,
“Eaha to oe huru? Ia ˈu nei mea maitai roa vau, te tiaturi nei au e te oaoa ra oe i teie Noela. Te tiaturi nei au e mea rahi roa ta oe mau hauti nehenehe mau, no te mea te hinaaro ra vau e rave rahi mau taoˈa horoa nehenehe mau. Na mua roa, te hinaaro ra vau i te hoê teina iti no ˈu. Ua parau mai râ to ˈu papa ia ˈu e, aita e pepe i te poro Apatoerau, e nehenehe râ ta oe e afai mai i te hoê urî fanauˈa no te mono atu ia ˈna. Te hinaaro nei au i te hoê pupuhi haapurara, te hoê pereoo taataahi hoê ahuru tauiraa e te hoê afata haruharuraa reo. No reira, e papa Noela, o teie te rata hopea ta ˈu e papai atu nei ia oe, no te mea i teie matahiti i mua nei eita ïa vau e tiaturi faahou e te vai ra te papa Noela. Teie râ matahiti te tiaturi noa nei â vau ia oe.”
Ua faaroo aˈena paha outou i teie mau parau? Te faahaamanaˈo ra anei teie rata ia oe i te tahi ohipa? Peneiaˈe hoê â ïa e te mau rata o ta oe i papai na i to oe nainairaa. I roto e rave rahi mau fenua te hopoihia nei i te mau fare rata tau milioni rata mai teie te huru na taua taata opere hauti ra o te mau aai, ta te mau tamarii hoi e tiaturi maite ra e e pii nei e “o papa Noela”?
E mea varavara roa ia taiohia te parau “ia tia ia oe”, e hau atu â i te varavara te parau ra “mauruuru”. Te vai ra te tahi mau rata o te haaputapû i te mafatu area i te tahi atu ra, te faaite tahaa noa nei ïa i te nounou. No te apî hoi o te hoê tamarii, e iti atoa mai ïa ta ˈna e ani atu, tera râ, ia paari noa mai oia ra e ore roa oia e mauruuru faahou i te tahi noa mau taoˈa horoa, e titau noa ïa oia i te mau matahiti atoa ia rahi atu â te mau taoˈa horoa, e ia hau atu â hoi to ratou nehenehe.
Te vai ra te mau hauti no te mau huru faito matahiti atoa. Te vai ra te mau hauti no te haapii hau atu â, te mau hauti no te faaaravihi, aore ra te mau hauti e turai ia rave i te ino. Te vai ra te ore e parari oioi, area i te tahi pae ra, tau mahana rii noa ïa, ua parari. Te vai ra te ore e faatupu i te ino, area i te tahi pae ra, e mea atâata roa ïa, no reira i imi ai te mau taatiraa i te ravea eiaha ratou ia hoo-faahou-hia. Te vai atoa râ e mai te huru ra e na te mau demoni te reira — mai taua opupu penihia i te mau hohoˈa taata riaria e te mehameha ra, e o ratou hoi teie e hoo-rahi-hia nei i teie matahiti i mahemo aˈenei noa ˈtu ïa aita te mau metua e farii i te reira. Te tiai nei te mau tamarii hau atu i te piti avae na mua ˈˈe te Noela. E tia hoi i te mau taata tataitahi ia oaoa ratou i te horoaraa ˈtu e te fariiraa mai i te mau taoˈa horoa.
Te hoê tumu no te hepohepo rahi
Te vahi peapea ra, e moe ê taua anaanatae ra i roto tau mahana rii noa. Noa ˈtu e e mea rahi aore ra e mea iti ta ˈna mau hauti, eita e maoro e fiu te tamarii. E inoino oia i mua i te oraraa mau. E tupu maira te haumani. Te mau unauna no Noela e te taatoaraa o ta ˈna mau taoˈa horoa e ere ïa te reira i te ravea hoê roa o ta ˈna i tiai noa. Teie ta te taote no te pae o te feruriraa o te mau tamarii o Nancy Hayes, e haapapu maira, i te tau o te Noela “te itehia ra te paiumaraa o te faito no te hepohepo rahi e te haapohera te tamarii ia ˈna iho”. Te faahiˈo atoa ra oia e e rave rahi te mau tamarii tei mauiui, no te mea aita te Noela i afai mai i te “ravea semeio no to ratou mau fifi”. A feruri atoa na i to ratou inoino a muri aˈe ia ite ratou e, e aamu noa o papa Noela na te mau tamarii e mea maoro hoi to ratou haavareraahia e to ratou mau metua.
I to ratou vai apî-roa-raa ra i haapiihia ˈi te mau tamarii ia ani e ia tiai i te mau taoˈa horoa no te Noela. E ere hoi te mau tamarii anaˈe ra te na reira nei. E tae roa atoa te mau taata paari i te faaau i te faahoaraa i nia i te faufaaraa o te mau taoˈa horoa ta ratou e horoa nei te tahi na te tahi. Mai te peu e horoa ˈtu te tahi i te hoê taoˈa horoa hau atu te moni i tei horoahia ˈtu ia ˈna, e nehenehe oia e inoino roa. Peneiaˈe o te reira ïa te tau o te matahiti e ore roa e haapaohia ˈi te parau “o te manaˈo te mea faufaa aˈe”.
Ua naeahia te mau otia i faatiahia no te aufauraa na roto i te mau titeti tarahu e aita ïa ta te taata e moni faahou to roto i te fare moni. E ohie noa te taata i te riri i te hoo-haere-raa i roto i te fare toa î roa i te taata. Eita e ore te taata noa ˈtu to ˈna itoito i te faarue i te fare toa i mua i te feia e hoo rahi mai nei o te haru noa ra i te mau taoˈa hopea e vai ra i nia i te mau paepae. E oioi noa te taata i te iria i teie peu matarohia i te tau Noela, o tei apiti-atoa-hia mai e te mauiui avae e te mauiui upoo i te maitiraa i te mau taoˈa horoa. Teie ïa te utua e farereihia ra e te feia hoo i te tau Noela.
Teie ta te hoê taata hoo e parau râ: “Te itehia ra te mau taata te horohoro-haere-raa na roto i te fare toa no te hoo mai i te hoê taoˈa horoa na tera e tera hoa, e e mea iria roa ratou. Aita te mau taata e horoa nei na roto i te oaoa.” Eita ïa tatou e maere i ta te hoê ekalesiatiko i parau no nia ia Noela “te anotau no te hepohepo rahi”.
E rahi mai ïa te mauruuru ore no te mea i te rahiraa o te taime e pûpûhia ˈtu te mau taoˈa horoa na roto i te faahepo, e e mea pinepine hoi mea na roto i te manaˈo miimii. Mai ta te hoê orometua tuatoru no te pae o te oraraa totiale i parau, “e tataipiti te ahoaho o te taata horoa: te feruri-maite-raa eaha râ te taoˈa horoa e faaoaoa mai i te taata; e hau atu â te tamataraa i te faaite atu i te hoê hohoˈa faahiahia aˈe no nia ia ˈna iho.
Eaha ïa te mahana ohipa roa ˈˈe i taua area ra o te matahiti? Poipoi aˈe ïa ia Noela. I roto e rave rahi mau fenua, te î faahou nei te mau fare toa i te feia hoo e faahoˈi ra i ta ratou mau taoˈa horoa i te rahiraa o te taime ia horoahia mai ïa te moni. Tera râ e ore roa ratou e au ia horoa-roa-hia ˈtu te moni. E mea pinepine aita ïa e faufaa aˈe i to tatou faarururaa ˈtu i te inoino, te riri taue noa, te rohirohi, te nahoa taata iria, e to tatou maitiraa i te hoê taoˈa horoa i roto i na hanere mau taoˈa horoa, o tei tuuhia ˈtu i muri iho i roto i te puohu nehenehe maitai. Auê hoi te rahi o te mau taoˈa horoa tei farii-noa-hia ma te mauruuru ore e!
No te rahiraa o te mau taata, aita ïa o Noela i riro “ei anotau oaoa”.
E nehenehe tatou e horoa i te mau taime atoa
I te tahi aˈe pae, auê ïa tatou i te oaoa e i te faaiteraa ˈtu i to tatou here ia vetahi ê e te farereiraa ˈtu ia ratou i te taime e putuputu ai te fetii! E riro atoa te horoaraa ˈtu i te taoˈa horoa ei faaiteraa i to tatou here haavare ore mau. O Iesu iho tei faaitoito i ta ˈna mau pǐpǐ ia ‘horoa’. E faahiti-pinepine-hia e te mau taata kerisetiano paha ratou aore ra eita i ta ˈna mau parau, “e mea maitai i te horoa ˈtu i te rave mai” (Luka 6:38; Ohipa 20:35). Oia mau, e nehenehe tatou e horoa i te mau taime atoa. Te vai noa ra te hoê tumu o te tia ia tatou ia uiui no nia i te faufaaraa o te mau taoˈa horoa no te Noela.
Oia mau ua niuhia te oroa no Noela i nia i te haavare, no te mea te parauhia ra e e haamanaˈoraa teie i te mahana fanauraa o Iesu, e ere roa ˈtura i te mea tano no te mea aita te Bibilia e haapapu ra i te mahana o to ˈna fanauraa. Te mea tia mau ra, ua tuea o Noela e te “fanauraa” o te mahana, peu taatihia i nia i te haamoriraa o te mahana.
I roto i ta ˈna buka Te aamu no Noela (beretane), te papai ra o Michael Harrison e: “Na mua roa ˈˈe, e tia roa ia haapapuhia ˈtu e noa ˈtu te mau tutavaraa a e rave rahi mau taata tuatapapa i te aamu, aita i faata-papu-hia ˈtura te mahana (...) i fanauhia ˈi te Kirito.” Te horoa noa ra te Bibilia i te mahana o to ˈna poheraa. O te reira anaˈe ra te oroa ta Iesu i faaue i ta ˈna mau pǐpǐ, te mau kerisetiano mau, ia faahaamanaˈo. Eita ˈtura ïa tatou e maere ia taio i roto i te encyclopédie (The New Schaff-Herzog Encyclopedia of Religious Knowledge): “Aita e vai ra hoê noa ˈˈe haapapuraa i roto i te tuatapaparaa o te aamu o te ao nei e ua faahaamanaˈohia te mahana fanauraa o to tatou Fatu i te tau o te mau aposetolo aore ra i te mau matahiti i muri iho mai.”
Hiˈopoa maite anaˈe na tatou ma te manaˈo pae tahi ore i teie tumu parau: E farii anei o Iesu i te hoê oroa e faahua faahanahana ra ia ˈna, e o tei anoi-noa-hia e te mau peu a te mau etene? E turu anei o ˈna i te hoê mahana oroa i reira e ite-rahi-roa-hia ˈi te mau taparahiraa taata o tei ore e itehia i te tahi atu taime o te matahiti, e i reira atoa e farii-noa-hia ˈi te inu-hua-raa i te ava e te taiataraa? E au anei oia i te hoê area tau i reira e tupu ai te hepohepo rahi, te maˈi i te pae no te feruriraa e te taparahiraa ia ˈna iho? Aita ïa e vai ra te hoê noa ˈˈe feaaraa no nia i te pahonoraa no te mau kerisetiano mau.
E manaˈo te hoê taata horoa maitai e, e nehenehe tatou e oaoa i te horoaraa ˈtu e e faaoaoa i te taata i te mau taime atoa, eiaha râ i te hoê anaˈe taime i roto i te matahiti. E nehenehe tatou e horoa ˈtu i to tatou taime, to tatou puai, aore ra te pûpûraa ˈtu i te au-hoa-raa, te hamani maitai, te mau parau faaitoito e, te mea papu roa ˈtu, te horoaraa ˈtu i te mau taoˈa horoa faufaa mau. E faaoaoa te taatoaraa o teie mau taoˈa horoa i te taata e horoa ra na reira atoa te taata e farii maira.