Te uiui nei te mau taurearea . . .
Nafea vau e nehenehe ai e haamoe i te hoê here morohi noa?
“UA PAPAI atu vau ia ˈna no te faaite atu i to ˈu mau manaˈo hohonu, ta te hoê tamahine ïa e parau nei. I te mau taime atoa e ani ai vau ia ˈna e eaha to ˈna mau manaˈo hohonu no nia ia ˈu, e parau noa iho â o ˈna e, aita hoê aˈe. Te haapapu mai nei râ to ˈna mata e to ˈna huru e te haavare maira oia.”
Aita e faufaa to te mea mau no te taata tei haapourihia te feruriraa na roto i te here rahi. Ua tamata taua taurearea ra i te faataa ˈtu ma te mǎrû i teie tamahine e aita roa ˈtu oia e anaanatae ra ia ˈna, e ua tae roa oia i te ani atu i te tauturu a te mau matahiapo o te amuiraa kerisetiano. Tera râ, aita te tamahine i hinaaro e farii i teie huru patoiraa. Ua tae roa oia i te faariro i ta te taurearea e parau aore ra e rave, ma te taua ore hoi, mai te mau tapao haavarevare no to ˈna here ia ˈna. E inaha, e hoˈi noa mai ïa to ˈna mau moemoeâ hape ra.
E o outou iho, peneiaˈe paha e te hinaaro nei outou i te here o te hoê taata o te ore roa ˈtu e apiti ra i to outou mau huru manaˈo, aore ra, e mea ino roa ˈtu ïa, te hoê taata o tei ore i matau noa ˈˈe ia outou. Eita te mau tutavaraa atoa ta outou e rave no te huti mai i to ˈna manaˈo, e manuïa noa ˈˈe. I te mea mau, e tuu mai paha te reira ia outou i roto i te mau tupuraa fifi mau. Teie râ, te tamau noa nei â outou i te tiaturi e e taui mai iho â te mau ohipa.
Mai te peu e tera to outou huru, e here taurearea ïa to outou, oia hoi te hoê here morohi noa. Te here morohi noa, o te hoê ïa here moemoeâ, no te mea aita te reira i niuhia i nia i te mau haamatauraa tia mau, maoti râ, i nia noa i te moemoeâ. Oia hoi, mea pinepine te mau taurearea i te manaˈonaˈo i te mau here eita roa ˈtu e nehenehe e tupu mau: no te hoê taata tuiroo no te teata, te hoê taata himene, te hoê orometua haapii aore ra te hoê hoa paari aˈe ia ratoua. Auaa râ hoi, e moe-roa-hia i te rahiraa o te mau taurearea, to ratou here morohi noa ia paari anaˈe mai ratou. Teie râ, e mauiui roa vetahi pae ia faaore anaˈe ratou i te hoê here morohi noa. Te vai ra anei te hoê ravea no te tamǎrû i teie mauiui?
E ere o outou anaˈe
A tahi, a tamahanahana ia outou na roto i te manaˈoraa e e ere o outou te taata matamua tei ite i te hoê here eita e apitihia ra e tei herehia. Ua faahinaaro roa o Solomona, te hoê o te mau taata paari roa ˈˈe o te fenua nei, i te hoê potii purotu iseraela. Ua papai oia no ˈna te hoê o te mau pehe nehenehe roa ˈˈe o te mau tau atoa. Ua faaite atu oia ia ˈna e ua riro oia “mai te marama te teatea, mai te mahana te anaana” — aita râ i manuïa! — Te sire a Solomona 6:10.
No reira, e ite atu paha outou e e rave rahi mau taata — peneiaˈe to outou iho mau metua — tei farerei i teie huru tupuraa. E ere ïa to outou mau manaˈo hohonu, e mau manaˈo huru ê roa. Tera râ, mai te peu e ohipa ite-pinepine-hia te here morohi noa, e nehenehe atoa oia e riro mai ei ohipa o te ore e nehenehe e haavî-faahou-hia.
Ei hiˈoraa, te parau nei te Bibilia no te hoê taurearea o Amanona te iˈoa, tei faatupu i te hoê hinaaro rahi roa no te hoê potii e inaha, “pohe ihora oia i te maˈi”. (Samuela 2, 13:1-14.) Mai te reira atoa, ua faˈi te hoê potii e e here morohi noa hoi to ˈna e: “Eita ta ˈu e nehenehe e tamaa. (...) Eita vau e nehenehe faahou e haapii. Te (...) moemoeâ noa nei vau ia ˈna. (...) Te mauiui nei au.” Oia mau, e nehenehe te hoê here morohi noa e haamauiui mau ia outou i te pae o te mau manaˈo hohonu e o te tino. Nafea râ outou no te rave-faahou-raa mai i te hoê huru tia mau?
A hiˈo tia ˈtu i te mea mau
Te parau nei te Bibilia: “O tei tiaturi i to ˈna iho aau, e maamaa ïa” (Maseli 28:26). E parau mau iho â te reira mai te peu e e tamau â outou i te faatupu i te mau moemoeâ i te pae no te here. Mai te peu e tera to outou huru, te pee matapo ra ïa outou i to outou mau manaˈo hohonu e e ite noa outou i te mau mea ta outou e hinaaro noa e ite. Tera râ, te parau faahou nei â te maseli i faahitihia i nia ˈˈe: “O tei haapaari maite ra i to ˈna haerea, e ora ïa i te reira.” Te auraa o te reira, oia hoi, te iteraa i te mau mea ma to ratou huru mau.
“Nafea e faataa ê te hoê tiaturiraa tano mau â i te hoê tiaturiraa eita roa ˈtu e niu? ta Howard Halpern ïa e ani nei. Na roto ïa i te hiˈopoa-maite-raa i te mau tupuraa ma te feruriraa etaeta e te haapao maitai.” A aniani na ia outou iho: Te vai ra anei te tiaturiraa e e ora ˈtu mâua i te hoê here mau? E taata faaipoipo anei teie taata? Mai te peu e e, mea faufaa ore — e te tano ore roa atoa hoi — ia faatupu i te mau manaˈo here no ˈna. E taata tuiroo anei oia? I reira, mea iti roa ïa te mau tupuraa ia farerei atu outou ia ˈna i te hoê mahana, e mea iti roa ˈtu ïa ia haamatau atu e o ˈna! Mea papu ore atoa ïa mai te peu e te taata e herehia ra e outou, e taata paari ïa, mai te hoê orometua haapii.
Mai te peu aitâ te hoê taata i haapao aˈenei ia outou, te vai ra anei te hoê tumu mau ia manaˈo outou e e taui mai te mau ohipa i muri atu? A haamanaˈo na e ‘e haavare rahi to te aau’. (Ieremia 17:9.) Te iteraa i te mau manaˈo here i roto i te mau parau e te mau raveraa matau-noa-hia, mea pinepine e e ‘faatupuraa moemoeâ’ noa ïa te reira. E haamauˈaraa taime ïa e e faaino te reira ia outou i te pae no te here. Hau atu, i roto i te rahiraa o te mau fenua, ia au i te mau peu, na te tane iho â e opua e haamatau atu i te hoê vahine ta ˈna e au ra. E nehenehe te hoê tamahine e riro ei tumu no to ˈna iho haamâ na roto i to ˈna tapapa-noa-raa i te hoê taata aita roa ˈtu hoi e tauˈa ra ia ˈna.
I te pae hopea, a farii na e eaha mau na to outou mau otia ei taurearea. Eaha ta outou e rave mai te peu e te taata e herehia ra e outou, e here mai iho â oia ia outou? Ua ineine anei outou i te faaoromai i te mau huru teimaha e i te amo i te mau hopoia o te faaipoiporaa? Mai te peu e eita, ‘a faataa ê atu i te mea e peapea ˈi to aau’ na roto i te patoiraa ˈtu i te faatupu noâ i te mau moemoeâ hape. “E taime to te aroha” e, no outou iho, e tae mai ïa taua taime ra i roto i tau matahiti i muri iho, ia paari â mai outou. — Koheleta 11:10; 3:8.
A hiˈopoa maite i to outou mau manaˈo hohonu
‘Eaha ˈtura râ te huru no te mau manaˈo hohonu ta ˈu e ite ra i teie nei?,’ ta outou paha e aniani. A hiˈopoa maite i te reira. Ei hiˈoraa, teie ta Charles Zastrow i faataa mai: “E here morohi noa to oe mai te peu e e manaˈo oe e te taata e herehia ra e oe, e ‘taata tia’ ïa; e faaoti oe e te vai ra ia ˈna ra te mau maitai atoa no te riro mai ei taata faaipoipo tano roa.” Tera râ, aita roa ˈtu e “taata tia”. Te parau nei te Bibilia: “Ua rave paatoa hoi i te hara, e ua ere i te haamaitai a te Atua ra”. — Roma 3:23.
No reira, a ani na i teie mau uiraa ia outou iho: Ua matau maitai anei au i te tane aore ra te vahine ta ˈu e here ra? Ua niuhia anei to ˈu mau manaˈo hohonu i nia i te mau mea mau aore ra i nia noa i to ˈu mau moemoeâ? ‘Te hiˈo noa ra’ anei au ‘i te huru i rapae au aˈe’? (Korinetia 2, 10:7.) Te matara maitai ra anei ia ˈu te mau hapa o taua taata ra, aore ra eita roa ˈtu ta ˈu e nehenehe e faataa i te reira? Peneiaˈe e ore taue mai to outou mau manaˈo nehenehe roa mai te peu e e hiˈo outou i te tane aore ra i te vahine ta outou e moemoeâ noa nei ma te mata tia maitai.
A hiˈopoa maite atoa i te huru here ta outou e ite ra. Te parau nei te Bibilia: “E faaoromairaa roa to te aroha, e te hamani maitai; e ore te aroha e feii: (...) eita e imi i te maitai no ˈna iho.” (Korinetia 1, 13:4, 5). Te ite ra anei outou i teie huru here? Aore ra te ite ra outou i te here ta te vahine papai buka ra o Kathy McCoy e parau nei e “here e au i te tamarii”? Teie ta ˈna e faataa nei: “E nehenehe te here e au i te tamarii e tupu mai e e moe atu, mai te amoraa mata ra te huru. (...) E huti mai outou i te manaˈo i nia ia outou iho, e e oaoa roa outou no te mea noa ïa e te here ra outou i te hoê taata. (...) E huru mârô, e huru haapao noa ia ˈna iho e te pohe hae to te here e au i te tamarii. (...) E titau te here e au i te tamarii i te huru tia.”
Peneiaˈe e mea fifi roa no outou ia matara anaˈe ia outou e, ua horoa rahi roa outou i te mau manaˈo hohonu i roto noa i te hoê moemoeâ. Tera râ, te tapao nei o David Elkind e: “E nehenehe te huru taue ta teie hepohepo e faatupu mai, e riro ei tamatamataraa faufaa o te tauturu i te mau taurearea ia faataa ê te umeraa e faatupuhia e te tino i te afaro-maitai-raa i rotopu e piti na huru taata.”
E haamoe i te reira
Parau mau, eita roa ˈtu te mau feruriraa atoa e nehenehe e tumâ roa i te mau manaˈo hohonu e itehia ra e outou. Teie râ, e nehenehe outou e rave i te tahi mau ohipa no te haamoe i to outou mauiui. A tahi, a ape i te faarahi atu â i te fifi. E nehenehe te taioraa i te mau buka aamu herehere e faatupu mai i te manaˈo horuhoru, te mataitairaa i te mau hohoˈa herehere i roto i te afata teata, aore ra te faaroo-noa-raa i te tahi mau upaupa, e faarahi atu â i to outou huru moemoe. No reira, a patoi atu i te manaˈo noa i to outou peapea. “Aore e vahie ra, e pohe ïa auahi.” — Maseli 26:20.
A tamata na i te haamatau i te mau hoa mau. Eita roa ˈtu te hoê here moemoeâ e nehenehe e mono i te feia e here mau ra ia outou e o te haapeapea mau nei no outou. Eiaha e faataa ê ia outou iho (Maseli 18:1). Ma te papu maitai, e ite atu outou e e nehenehe to outou mau metua e horoa mai i te hoê tauturu faufaa mau no outou, e hau roa ˈtu â mai te peu e e kerisetiano ratou. “O te mau taata hopea ïa ta ˈu e parau atu no nia i to ˈu mau here morohi noa”, ta te hoê taurearea ïa i parau. Teie râ, noa ˈtu e ua tamata noa na outou i te huna i to outou mau manaˈo hohonu, ua ite aˈena paha ratou e te vai ra te hoê fifi. No te aha e eita outou e haere atu e paraparau ia ratou e e ‘ho atu ai i to outou aau’ ia ratou ra? (Maseli 23:26.) E nehenehe atoa te hoê kerisetiano paari i roto i te amuiraa kerisetiano, e faaroo mai ia outou ma te haapao maitai.
“Ia itoito noa outou i roto i te tahi ohipa”, ta Esther Davidowitz ïa, e papai buka oia o te papai nei no te mau taurearea, e aˈo nei. A rave tamau i te hoê ohipa faaanaanatae, a rave i te ohipa haamataro tino, a haapii i te hoê reo taa ê aore ra a faahohonu i te hoê tumu parau bibilia. Mai te peu e e tamau noâ outou i te ohipa i roto i te tahi mau mea faufaa, e riro ïa te reira ei tauturu rahi mau no te faatitiaifaro i to outou hepohepo.
E ere i te mea ohie ia faaore i te hoê here morohi noa. Teie râ, i roto i te maororaa o te tau, e iti mai ïa to outou mauiui. E rahi mai ïa to outou ite no nia ia outou iho e no nia i to outou mau manaˈo hohonu. E riro te mau haapiiraa ta outou e huti mai, ei faahoˈiraa rahi mau no te peapea i faatupuhia mai e te hoê here morohi noa tei haamauiui mau â ia outou.
[Nota i raro i te api]
a Hiˈo te tumu parau ra “Te uiui nei te mau taurearea... E here morohi noa anei?” tei matara mai i roto i te numera no te A ara mai na! no te 8 no tenuare 1987.
[Hohoˈa i te api 21]
No te tahi mau taata, mea mauiui roa ia faaore i te hoê here morohi noa.