OMUNDU ERIKANIA OKO MAISA WIWE
Twabirigha esyosomo nyingyi erilua oko Mukangirirya wetu Mukulu
INGYE n’omukali waghe mutwabana amaligho mbiriri-mbiriri omo mubiiri wetu w’obupainia n’ow’obumisionere. Abasuda abali n’esyombundu ibakabya oko syobariere, emiliro omo syondaki, ebihunga, amalwa, n’eritibitira omo bindi biharo. Nomo amaligho wosi ayo, mututabindula eriyisogha ryetu! Omo byosi ebyo twabirilabamo, Yehova abirituwatikya n’eritutsumula. Kundi ni Mukangirirya wetu Mukulu, kutya abiritukangirirya esyosomo esyuwene.—Yobu 36:22; Isa. 30:20.
EKY’ERILEBERYAKO KY’ABABUTI BAGHE
Oko nduli y’emyaka ye 1950, ababuti baghe mubalua e Itali bamahumira e Kanada, omo muyi we Kindersley, owali omo ngabiro (province) ye Saskatchewan. Ebiro bike enyuma sy’aho mubigha ekwenene, eyahikira eribya omwatsi w’omughaso munene omo ngebe yetu. Inikine mwana ingatulira kutsibu n’ekihanda kyaghe. Neryo ndambi silebe, erisekya abandu, ngabugha niti nabya “mupainia muwatikya” iniwite emyaka 8! Aliwe, sinabya mupainia.
Inine n’ekihanda kyetu hakuhi n’omwaka 1966
Ababuti baghe babya bera; aliwe babya eky’erileberyako ekyuwene eky’eriyiherera omo mubiiri wa Yehova. Ng’eky’erileberyako, oko 1963 mubaghulya ebindu byabo bingyi busana n’eribana esyofranga esitosire batoke eriya oko muhindano w’ekimataifa owabya omo Pasadena, e Californie, omo Amerika. Oko 1972 mutwahumira omo kiharo kye Trail, omo Colombie-Britannique ekiri omo Kanada. E Trail yiri oko bilometre hakuhi 1 000 erilua e Kindersley. Mutwahumirayo busana n’eriyawatikya omo kiharo ekikabughawamo Ekiitali. Baba waghe abya muzamu. Inyakaghana emibiiri eyanganamuha esyofranga nene busana n’emyatsi y’obunya-kirimu.
Ngasima kutsibu busana n’eky’erileberyako ekyo ababuti baghe batusighira ingye, mughala wetu mukulu n’abali betu babiri. Eky’erileberyako ekyo w’omwatsi w’erimbere owaniwatikaya omo mubiiri wa Yehova. Mubanighisya esomo eno eyo nitenatabirirwa: Namabihira Obwami bw’embere, Yehova isyendisyanilekerania.—Mat. 6:33.
ERITSUKA OMUBIIRI W’OMUGHULU WOSI
Oko 1980, munalunga na Debbie, omukali mubuya oyo wabya anzire kutsibu erikolera Yehova. Mutwanza eritsuka omubiiri w’omughulu wosi, neryo Debbie iye mwatsuka obupainia enyuma sy’emisi isatu twabilunga. Enyuma w’omwaka mughuma twabilunga, mutwahumira omo ndeko nge eyabyamo obwagha. Neryo naghe munatsuka obupainia.
Ekiro twalunga, oko 1980
Muhanabya mughulu twamabunika mutima n’eryanza erisuba eka. Aliwe mutwatsuka erikania n’omulebya w’omutimbo. Omo lwanzo, mwatubwiririra atya: “Ninywe mukaleka emyatsi iyabakalako. Mukalengekanaya kutsibu oko myatsi eyituwene. Mwamabisondekania emyatsi eyuwene imukendisungayo.” Erihano eryo ryo twabya tulaghireko. (Esy. 141:5) Mutwalw’itwakolesyaryo, n’oko kwenene mutwalangira ngoko habya emyatsi mingyi eyuwene. Mutwalangira ngoko abandu bangyi omo ndeko babya banzire erikola bingyi omo mubiiri wa Yehova. Babyamo abana balere n’abakali balebe abo abalume babo sibabya Bimiri. Eyo yabya esomo y’omughaso munene okw’itwe. Mutwigha ngoko ni ky’omughaso erisondekania emyatsi eyuwene n’erilindirira Yehova akokotaye emyatsi eyikalire eyo tukalabamo. (Mika 7:7) Mutwatasyabana obutseme, n’emyatsi muyuwana.
Abaghalima b’akalasi ketu k’erimbere ak’abapainia, mubakolera omo bindi bihugho. Omughulu babya bakatukangania esyofoto n’eritukanirya oko maligho n’emiyisa eyo babana, mubatuhiramo engumbu y’eribya bamisionere. Neryo mutwayihiriraho omuradi oyo.
Oko Kisenge ky’Obwami omo Colombie-Britannique, oko 1983
Busana n’erisyahikira omuradi oyo, oko 1984 mutwahumira e Québec eyo bakabugha e Kifranza. E Québec yiri oko bilometre binene oko 4 000 erilua e Colombie-Britannique. Ekyo mukyatusaba erigha eyindi mibere n’oghundi mubughe. Obundi buligho, kangyi-kangyi itukabula esyofranga. Muhanabya mughulu, twamabya tukayabota-bota amasighalira w’ebiribwa omo lirima ly’omundu mulebe. Debbie iniakahukabyo omo syonzira mbiriri-mbiriri! Omo maligho wosi ayo, mutwayikasa eriyiyinia n’eritendiherya obutseme bwetu. N’ekindi, mutwalangira ngoko Yehova abya akatusulubirira.—Esy. 64:10.
Kiro kighuma, mubatubirikira oko telefone. Mubatubwira ngoko tukendiyakolera oko Beteli ye Kanada. Twabya itwabiryusulya efomu y’eriyasoma oko Kalasi ke Gileadi. Neryo mutwatsema, aliwe kutya n’eribunika mutima. Aliwe mutwaligha eriyakolera oko Beteli. Twabere twahikayo, mutwabulya mughala wetu Kenneth Little, w’omo Katunga k’Ebeteli tuti: “Neryo bamabisyatubirikira oko Gileadi, itukendisyayira tuti?” Naye mwasubirya ati: “Twasyasoha omwatsi oyo oho nyuma mwamabibirikirwa.”
Habere halaba eyenga nguma, mubatubirikira oko Kalasi ke Gileda. Neryo twabya tutolere erisombola erisighala oko Beteli kutse eriya oko Gileadi. Mughala wetu Little mwatubwira ati: “Nomo mukendisombola ekyahi, kiro kighuma mwanganasyabugha muti alinga twendisombola ekindi. Ebyosi bibiri byuwene. Yehova anganatsumulabyo.” Mutwasombola eriya oko Gileadi. Twabiriyilangirira ngoko mughala wetu Little mwabugha ekwenene. Kangyi-kangyi tukakolesaya ebinywa biwe ebyo eriwatikya abandi erisombola ekyerikola omo mubiiri wa Yehova.
ERITSUKA OMUBIIRI W’OBUMISIONERE
(Oko luhande lw’amalembe) Ulysses Glass
(Oko luhande lw’amali) Jack Redford
Mutwatsema eribya oko bakolo 24 abasoma oko Kalasi ke Gileadi ake 83. Mukatsuka oko Mwisi 4, 1987 e Brooklyn, omo New York. Mughala wetu Ulysses Glass na Jack Redford bo babya baghalima betu. Emisi itanu muyalw’iyahwa. Mutwahabwa amapolome Kiro 6, Omwisi 9, 1987. Mutwatumwa e Haiti, haghuma na John na Marie Goode.
E Haiti, oko 1988
Abamisionere abakalua oko Gileadi babya isibalisyatumwa e Haiti eritsuka oko 1962. Oko mwaka oyo mubahigha abamisionere ababyayo. Enyuma sy’amayenga asatu itwamabihabwa amapolome, mutwatsuka erikolera e Haiti, omo bitwa mw’ehali. Twabya omo ndeko nge eyabyamo abatuliri 35. Twabya itukine balwana kandi isituli twaminya bingyi. Mutwabya itwibene omo nyumba y’abamisionere. Abandu bayo babya bera kutsibu n’abangyi isibasi erisoma. Omo biro by’erimbere-mbere, muyabya obutsumbu-tsumbu, abandu erisonda erimya kinyanga-nga obutabali, emiliro omo syonzira, n’ebihunga.
Abaghala n’abali betu be Haiti mubahanda mutima n’erisighala ibanatsemire. Mubatwighisya bingyi. Abangyi mubabana amaligho manene, aliwe babya banzire Yehova n’omubiiri w’eritulira. Mwali wetu mughuma oyukekeluhire abya isyasi erisoma; aliwe abya inyabirihamba omo bwenge amasoko hakuhi 150. Emyatsi eyo twabya tukalabamo obuli kiro iyikatuha akaghala k’eritula engulu mbuya y’Obwami, n’eribwira abandu ngoko Obwami obo bo bukendisyabughaho amaligho w’abandu. Mutwatsema erilangira ngoko abigha betu balebe abo twatsuka erigha nabo mubabya bapainia b’omughulu wosi, bapainia b’embaghane, n’abasyakulu b’endeko.
E Haiti, munahindana na Trevor, omumisionere mulwana w’omo kisomo kya Bamormone. Mutwabana akanya k’erikania naye oko Biblia oko mughulu mulebe. Neryo kiro kighuma mwanitumira ebaruha ihabirilaba emyaka. Mwahandika ati: “Ngendibatisibwa oko muhindano munene w’omutimbo owakasa! Nanzire erisuba e Haiti eriyakolerayo ng’omupainia w’embaghane omo kiharo kighumerera ekyo nabyamo mumisionere w’omo kisomo kya Bamormone.” Mwakola atya oko myaka mingyi haghuma n’omukali wiwe.
OMO BULAYA N’OMO AFRIKA
E Sloveni, oko 1994
Mutwatumwa eriyakolera omo kiharo kighuma omo Bulaya. Omubiiri w’Obwami abya inyamabitsuka omo kiharo ekyo. Oko 1992 mutwahika omo Ljubljana, e Sloveni, hakuhi n’aho ababuti baghe bakulira embere bahumire e Itali. Amalwa abya iniakine omo biharo bye Yougoslavie ya kera. Ebeteli ye Vienna, omo Otrishe, n’esyobiro sye Zagreb, omo Kroasi, n’esye Belgrade, omo Serbi, syo syabya sikimanira omubiiri w’eritulira omo Yougoslavie ya kera. Neryo kyabya kitolere obuli kihugho ikyabya n’Ebeteli yakyo.
Ekyo kandi mukyatusaba erigha eyindi mibere n’oghundi mubughe. Abandu be Sloveni ibakabugha bati: “Ye’zhek ye te’zhek,” ekikamaanisaya “Omubughe wetu akalire.” Na kwenene abya akalire! Mutwanza abaghala n’abali betu busana n’obutaleghula bwabo. Ibakakwama bweghu-bweghu esyombinduka esy’endondeka. Itukalangira ngoko Yehova akatsumulabo. Mutwatasyayilangirira ngoko mughulu wosi Yehova akakokotaya emyatsi yo ndeke n’oko ndambi eyitolere. Mutwigha esyosomo nyingyi omo Sloveni, n’esyosomo esyo twabya itwabirigha musyatuwatikya eriyiyinia omo maligho agho twabana omo Sloveni.
Aliwe engebe yetu muyalola embere eribinduka. Oko 2 000 mutwatumwa e Côte d’Ivoire, eyiri oko malengera ryuba we Afrika. Neryo busana n’amalwa, mutwatwalua e Sierra Leone oko Mwisi 11, 2002. Mutwahikayo amalwa wayo imo anamahwa. Mwabugha emyaka 11. Sikyabya kyolo erilua e Côte d’Ivoire kitsumbukirania. Aliwe esyosomo esyo twigha musyatuwatikya erisighala itunatsemire.
Mutwahira obwenge bwetu oko bandu bangyi ababya banzire erigha ekwenene n’oko baghala n’abali betu abahanda omutima omo myaka y’amalwa. Nomo banabya bera, babya banzire erihitya. Omughulu mwali wetu mughuma abugha ati akaha Debbie y’esyongyimba, oko mwanzo Debbie mwatika-tika eryimyasyo. Neryo mwali wetu oyo mwamuhatikana n’eribugha ati: “Omo mughulu w’amalwa, abaghala n’abali betu ab’omo bindi bihugho mubatuwatikya. Neryo netu, eno y’endambi yetu y’eriwatikya.” Mutwayibwira tuti tukendikwama eky’erileberyako kyabo.
Mutwasuba e Côte d’Ivoire, aliwe kandi emyatsi y’epolitike muyatsanda. Neryo oko Mwisi 11, 2004, mutwahekwa omo elikoptere tukatibitira e Swise. Obuli mundu mwatibita n’ebilo 10 bisa. Aliwe embere sy’aho mutwaghotsera ahisi omo kambi k’abasuda be France. Mutwahika oko Beteli iyikasonda eribya medi y’ekiro. Ab’omo Katunga k’Ebeteli, abaghalima b’oko Kalasi k’Eribegheribwa oko Mubiiri w’Obwami (EFM) n’abakali babo mubatukokya ndeke bakatukumbatira. Mubatuha akalyo akahuhire n’esyoshokola sye Swise. Mutwalangira ngoko batwanzire kutsibu.
Anemukania n’abasayi omo Côte d’Ivoire, oko 2005
Mutwatumwa e Gana eriyakolerayo omo biro bike, n’enyuma sy’aho mutwatasyasuba e Côte d’Ivoire amalwa inyamabihwayo. Emyatsi eyuwene eyo abaghala n’abali betu batukolera, muyatuwatikya omo mighulu eyo twabya tukatibita n’erihabwa emibiiri y’erikola omo biro bike. Ingye na Debbie mutwayibwira tuti nomo olwanzo ky’ekiminyikalo kikulu eky’abandu ba Yehova, situtolere erilengya-lengyalo. Mutwahikira eriminya ngoko emyatsi eyikalire eyo twalabamo, nayo muyatubegheryako.
OMO BIHUGHO BY’OMO MATANGA RYUBA
Omo bihugho by’omo matanga ryuba, oko 2007
Oko 2006 mutwabana ebaruha erilua oko bwikalo bukulu eyatubwira ngoko twamatumwa omo bihugho by’omo matanga ryuba. Ekyo kandi mukyatusaba erigha emyatsi mihya, eyindi mibere, eyindi mibughe, n’erilaba omo wandi maligho. Mutwigha bingyi omo kiharo eki ekyabyamo amaligho mangyi busana n’emyatsi y’epolitike n’ey’ekisomo. Mutwatsemera emibughe mbiriri-mbiriri eyabya omo syondeko, n’erilangira ngoko tukabya omo bughuma omughulu tukakwama obusondoli bw’endondeka ya Yehova. Mutwanza abaghala n’abali betu kundi mubayiyinia omughulu abatunga babo, abakolo balikyabo, abakoli balikyabo, n’abahimbani babo babya bakaghalyabo busana n’obwikirirya bwabo.
Oko 2012 mutwahindana oko muhindano munene w’embaghane omo Tel Aviv, e Israeli. Omuhindano oyo wabya w’erimbere abandu ba Yehova eritasyahindana batya omo kiharo ekyo erilua oko Pentekoste y’oko mwaka 33 M.W. Sitwangibirirwa n’ahake ekiro ekyo!
Omo myaka eyo, muhanabya mughulu bamatutuma omo kihugho eyo omubiiri wetu abya aghanisibwe. Mutwayayo n’ebitsapo bilebe, twamatulirayo, n’erihindana oko mihindano minene-minene y’omutimbo eyabya ikabyako abandu bake. Yabya emilele eyabya n’esyombundu nene-nene, n’esyobariere isyuswire ehosi-hosi. Aliwe haghuma n’abatuliri bake abo twabya nabo, mutwatoka erilaba omo bubiso-biso.
ERITASYASUBA OMO AFRIKA
Ininemuteghekania omukania omo Kongo, oko 2014
Oko 2013, mutwatumwa oko Beteli y’omo Kongo Kinshasa. Ni kihugho kinene n’ekirimo ebiharo ebyuwene, aliwe kyuswiremo abera kandi kibeghere eribyamo amalwa. Oko mwanzo mutwayibwira tuti: “Tunasi e Afrika; tukendibeghera.” Aliwe, twabya n’ebindi bingyi by’erigha, kutsibu-kutsibu omughulu twabya tukalaba omo syondaki esituwene n’esitemo ebilalo. Twabya n’emyatsi mingyi eyuwene ey’erilengekaniako; ng’eriyiyinia ery’abaghala n’abali betu, obutseme bwabo n’omo banabya bera, eryanza omubiiri w’eritulira, n’eriyikasa erihika oko mihindano y’endeko n’emihandano minene-minene. Mutwayilangirira obuwatikya n’emiyisa ya Yehova; abandu bangyi mubigha ekwenene. Mutwigha esyosomo nyingyi omo myaka yosi eyo twabugha omo Kongo n’eriyira oko bandi bira ababiribya nga b’omo kihanda kyetu.
Itunemutulira omo Afrika y’Endina, oko 2023
Oko nduli y’omwaka 2017, mutwatumwa omo Afrika y’Endina. Twabya isituli twatakolera omo Beteli nene ng’eyi; nibya n’omubiiri ogho batuha abya muhya. Kandi mutwabya n’eyindi myatsi y’erigha, aliwe esyosomo esyo twabya itwabirigha musyatuwatikya. Twanzire abaghala n’abali betu ababirilola embere eriyiyinia butaleghula oko myaka mingyi. Kandi kikatsemesaya erilangira ekihanda ky’Ebeteli kikakola omo bughuma, nomo kirimo abandu b’esyorangyi mbiriri-mbiriri esy’engobi n’emibere mbiriri-mbiriri. Abandu ba Yehova bakabya omo buholo kundi bakabindula emibere yabo n’erikolesya esyokanuni siwe.
Omo myaka mingyi, ingye na Debbie twabirihabwa emigao mbiriri-mbiriri, eribeghera eyindi mibere, n’erigha eyindi mibughe. Mughulu wosi isikiribya kyolo; aliwe, Yehova mwakolesya endondeka yiwe n’abaghala n’abali betu eritukangya olwanzo lwiwe oluteleghula. (Esy. 144:2) Emyatsi mingyi eyo twabirigha omo mubiiri w’omughulu wosi, yabirituyiramo abaghombe abuwene ba Yehova.
Ngasima kutsibu busana n’ebyo ababuti baghe banikangiriraya, kutya ngasima omukali waghe mwanzwa, ye Debbie, oko buwatikya bwiwe, n’oko by’erileberyako ebyuwene eby’abaghala n’abali betu b’omo kihugho kyosi. Ingye n’omukali waghe, twabiriyisogha erilola embere erigha esyosomo erilua oko Mukangirirya wetu Mukulu omo myatsi yosi eyanganasyatuhikira.