29 NO TIUNU–5 NO TIURAI 2026
HIMENE 131 “Ta te Atua i taati”
Ia vai piri noa orua to oe hoa faaipoipo
“Te vai ra . . . te tahi hoa mea piri aˈe i te hoê taeae.”—MAS. 18:24.
MANAˈO FAUFAA
Ia oaoa noa to raua faaipoiporaa, mea faufaa ia puai noa te here i rotopu i te tane e ta ˈna vahine faaipoipo. E titau-atoa-hia ia here raua ia Iehova.
1. No te aha e ô faahiahia roa te mau hoa maitai?
UA RIRO te mau hoa maitai ei ô no ǒ mai ia Iehova. (Iak. 1:17) No te aha? No te mea mea here na ratou ia Iehova e ia tatou atoa. Ia oaoa tatou, e oaoa atoa ratou. Ia toaruaru tatou, e tamahanahana mai ratou. E i te tahi taime, e horoa mai ratou i te aˈoraa e tano no tatou. E hoa taiva ore teie o te nehenehe e tiaturihia. Eita e ore, “e oaoa te aau” ia fanaˈo tatou i te hoa mai tera te huru.—Mas. 27:9.
2. No te aha mea faufaa ia haapuai te mau hoa faaipoipo i to ratou auhoaraa? (Mataio 19:6)
2 Mea faufaa ia vai piri noa te hoê tane e ta ˈna vahine, mai te hoa here. E titauhia ia haapuai noa raua i teie auhoaraa, eiaha roa ˈtu raua ia haafaufaa ore i te reira. Ia ore raua ia haapao i tera tuhaa, e haamata raua i te moˈemoˈe, e tupu atoa mai te inoino e te riri. Teie râ, ia tamau raua i te atuatu maitai i to raua auhoaraa, e vai piri noa ïa raua te tahi i te tahi. (A taio i te Mataio 19:6.) I roto i teie tumu parau, e hiˈopoa mai tatou e nafea te mau hoa faaipoipo e nehenehe ai e haapuai i to ratou auhoaraa. Na mua râ, e hiˈo anaˈe e nafea te mau Kerisetiano faaea taa noa e nehenehe ai e maiti i te hoê apiti no ratou. Hoê apiti o te riro ei hoa piri roa no ratou e a muri noa ˈtu.
E NAFEA IA MAITI I TE HOÊ APITI NO OE E A MURI NOA ˈTU?
3-4. Eaha te tauturu i te hoê Kerisetiano ia ite i te hoê apiti e tano no ˈna? (Maseli 18:22)
3 Hou a rave ai i te hoê faaotiraa faufaa roa, e feruri tatou i te mau maitai ta tatou e fanaˈo, i te mau fifi e faura mai e te mau faahopearaa. Ia au i ta tatou e faaoti, e taui roa paha to tatou oraraa. No reira, mea faufaa ia parahi na mua hou a faaoti ai.
4 Hoê o te mau faaotiraa faufaa roa, o te maitiraa ïa i te hoê hoa faaipoipo. Inaha o Iehova te tumu o te faaipoiporaa, mea au aˈe ïa ia ani tatou i ta ˈna aratairaa. Te hinaaro ra o ˈna ia ite te hoê tane aore ra te hoê vahine i te hoa faaipoipo maitai no ˈna. Ua ite hoi Iehova eaha te mea maitai roa ˈˈe no tatou. (A taio i te Maseli 18:22; Isa. 48:17, 18) No reira, e tauturu te mau aratairaa Bibilia i te hoê Kerisetiano ia ite i te tahi apiti e tano no ˈna.
5. No te aha mea faufaa ia maiti i te hoê apiti bapetizohia?
5 I to tatou bapetizoraahia, ua riro tatou ei hoa no Iehova. (Sal. 25:14) No reira ia hinaaro oe e faaipoipo, e titauhia ia maiti oe i te apiti i rotopu i te mau hoa o Iehova. (Kor. 1, 7:39) E faaite ïa oe i to oe faatura no te mau ture aveia a Iehova, e e hiˈo oe i to oe apiti ei haamaitairaa no ǒ mai ia Iehova. (Mas. 19:14) Eita ïa oe e faaruru i te mau fifi i te faaipoiporaa i te hoê taata aita e tavini ra ia Iehova. (Kor. 2, 6:14) Aita anaˈe oe i ite i te hoê apiti Ite no Iehova, eiaha e haamatau i te hoê taata o teie nei ao. E manaˈo paha oe e ere mea ino, inaha e nehenehe oe e afai mai ia ˈna i roto i te parau mau. Eiaha! Mea atâta roa teie huru feruriraa.
6-7. Ia haamatau oe i te hoê apiti, eaha te tahi mau uiraa mea faufaa ia feruri?
6 E mai te peu ua bapetizohia te hoê Ite no Iehova, te auraa anei o ˈna iho â ïa te hoa faaipoipo e tano no oe? Eita! Ia hinaaro oe e haamatau i te hoê Kerisetiano, a feruri i teie mau uiraa: ‘Mai te aha to ˈna huru i nia i to ˈna fetii? E taata haapao maitai anei o ˈna? Mea faatura anei o ˈna ia vetahi ê? O vai ta ˈna e amuimui ra? E nafea o ˈna ia faaafaro i te mau fifi? E onoono anei o ˈna ia ravehia mai ta ˈna e hinaaro aore ra ua ineine o ˈna i te farii i te manaˈo o vetahi ê aita anaˈe e faaueraa tumu Bibilia i ofatihia? Eaha to ˈna manaˈo no nia i te moni?’a
7 E nehenehe atoa oe e ui: ‘Mea puai anei to ˈna here ia Iehova? Te tutava ra anei o ˈna i “te ahu mai i te huru taata apî”? E tauturu anei o ˈna ia ˈu ia tavini atu â ia Iehova? Hoê â fa pae varua anei ta mâua? E riro anei mâua ei hoa noa, aore ra ei hoa piri roa o te ati maite te tahi i te tahi?’ (Kol. 3:9, 10) Tuahine ma, a feruri: ‘E riro mau â anei teie taeae ta outou e haamatau ra ei hoa e ei upoo utuafare maitai?’ (Kor. 1, 11:3) Taeae ma, a ui ia outou: ‘Ua ineine anei teie tuahine i te auraro ia outou noa ˈtu to outou huru tia ore?’ Papu, e titauhia te taime no te pahono i teie mau uiraa. No reira, a rave i te taime no te haamatau maitai i te apiti ta oe e hinaaro e faaipoipo.
8-9. Eaha te tauturu i te hoê Kerisetiano o te haamatau ra ia rave i te hoê faaotiraa paari? (A hiˈo atoa i te hohoˈa.)
8 I te roaraa o te haamatauraa, e taa maitai ia oe eaha mau na to ˈna huru. I reira ïa oe e rave ai i te hoê faaotiraa paari. A ani i to vetahi ê manaˈo no nia ia ˈna. E nehenehe atoa oe e uiui eaha to ˈna mau huru maitatai, e roo maitai anei to ˈna. Ua matauhia anei o ˈna mai te hoê taata haehaa, maitai e te feruriraa au noa? Ua parau tuahine Sarah no Guyane tei faaipoipo ia Daniel: “Ua uiui au i te hoê taeae tei tavini na ei pionie na muri ia Daniel. Ua uiui atoa vau i te hoê matahiapo e te mau tuahine o ta ˈna amuiraa. E ua ani atoa vau i te manaˈo o te tahi mau hoa ua matau maitai ia mâua toopiti.” Mea maitai atoa ia ani oe ia ˈna te vai ra anei te tahi ohipa o to ˈna oraraa te titauhia ia ite oe. No te mea e faura mai paha teie mau tupuraa i muri aˈe i to orua faaipoiporaa, e e nehenehe te reira e tuino i to orua auhoaraa.
9 Ia faaite mai to ˈna mau hoa feruriraa paari i te tahi peu ta ˈna aore ra te tahi huru to ˈna e ere mea maitai, eiaha oe e tâuˈa ore i te reira. I reira ïa oe e ite ai eaha te faaotiraa paari e rave, e tamau noa anei i te haamatau ia ˈna aore ra eita.b I teie nei, e hiˈopoa mai tatou i te tahi mau aratairaa no te tauturu i te mau hoa faaipoipo.
I te roaraa o te haamatauraa, ia taa ia oe eaha mau na to ˈna huru (A hiˈo i te paratarafa 8-9)
A FAATAA I TE TAIME NO ORUA
10. No te aha mea maitai ia rave te hoê tane e ta ˈna vahine i te taime no raua?
10 E nehenehe te hoê tane e ta ˈna vahine e haapuai i to raua auhoaraa e faaipoiporaa ia faataa raua i te taime no raua, noa ˈtu mea rahi ta raua ohipa. E taime ïa teie ia paraparau raua no te ohipa i tupu i te roaraa o te mahana, ia faataa i to raua mau manaˈo hohonu, ia faaite i to raua here te tahi i te tahi e ia rave amui i te tahi ohipa mea au na raua.
11. Eaha te nehenehe e haafifi i te faaipoiporaa?
11 Te hoê tane e vahine mea piri roa, eita raua e au ia atea ê raua te tahi i te tahi. Parau mau, eita raua e nehenehe e faaea o raua noa pauroa te taime. Mea atâta râ mai te peu e atea ê raua no te hoê tau maoro. Ei hiˈoraa, ua farii vetahi e reva i te tahi atu fenua no ta ratou ohipa. Ua atea ê ïa ratou i to ratou utuafare ehia avaˈe te maoro. E moni iho â ïa te noaa mai. Tera râ, ia pinepine te hoê hoa faaipoipo i te reva ehia maororaa, e nehenehe te reira e haafifi i to ˈna faaipoiporaa.
12-13. (1) Eaha ta vetahi i rave no te faataa i te taime e to ratou hoa faaipoipo? (A hiˈo atoa i te hohoˈa.) (2) To oe hoa faaipoipo, eaha to ˈna faufaaraa no oe? (A hiˈo i te tumu parau tarenihia “To oe hoa faaipoipo, to ˈna vairaa i roto i to oe oraraa.”)
12 A tapao na i ta vetahi i rave no te faataa noa i te taime e to ratou hoa faaipoipo. Te na ô ra Leah no Guam: “Mea rahi te ohipa ta mâua ta ˈu tane e rave amui. Ia titau-manihini-hia mâua, mâua toopiti te haere. Mea varavara roa o vau noa to ˈu haereraa e o ˈna noa to ˈna haereraa.” Te na ô ra Roxanne no Marite: “Inaha mea rahi roa ta mâua ohipa, ua taa ia mâua te faufaaraa ia faataa papu i te taime no mâua.” (A hiˈo atoa i te Amosa 3:3.) Ua faataa Damien no Farani: “Ua titauhia ia hiˈopoa vau i te mea ta ˈna e au, e ua na reira atoa ta ˈu vahine no te mau ohipa mea au roa na ˈu. I muri iho, ua au roa ˈtu mâua i te rave amui i te reira.” (Mat. 7:12) Ua parau atoa Katie no Marite: “I te tahi taime, e vaiiho mâua i ta mâua vini ia ore te reira ia haafifi i ta mâua aparauraa.”
13 Te mea faufaa roa ˈtu â, ia rave orua i te taime no te mau ohipa pae varua. Te na ô ra Myriam no Farani: “Pauroa te poipoi, e taio amui mâua i te Bibilia. I muri iho, e tauaparau mâua no nia i ta mâua i apo mai e e nafea ia faaohipa i te reira. E poihere noa vau i tera mau taime. Mea au atoa na ˈu e faaroo ia faaoti ta ˈu tane i te pure. E taa roa ia ˈu to ˈna here rahi ia Iehova.” Te parau ra Katie tei faahitihia na mua ˈtu: “Te mea ta mâua e au roa, o te pororaa ïa. Mea oaoa mau ia hiˈo e nafea o ˈna ia paturu i te parau mau, e e tauturu mâua te tahi i te tahi ia aravihi atu â i roto i te taviniraa.”—Mas. 27:17.
A haapuai i to orua faaipoiporaa ma te faataa pinepine i te taime no orua noa (A hiˈo i te paratarafa 12-13)
IA ATI MAITE ORUA TE TAHI I TE TAHI NOA ˈTU TE MAU FIFI
14-15. No te aha mea faufaa ia tutava na hoa faaipoipo i te faaruru i te mau fifi e tupu mai? A horoa i te hoê hiˈoraa.
14 Ei taata tia ore, e faaruru iho â te mau hoa faaipoipo i te fifi. Ua faaite hoi te Bibilia “e fifihia” ratou. (Kor. 1, 7:28) Te parau ra te hoê nota haapiiraa no nia i teie irava, o “te mau fifi ïa e te mau tamataraa matauhia e te feia faaipoipo.” Ia tupu râ te hoê fifi, e titauhia ia vai hoê noa raua no te faaruru. No te aha?
15 Teie te tahi hiˈoraa: Mai te peu ua tuinohia te hoê hohoˈa penihia moni roa, e faaoti paha te mau fatu i te tataî i te reira. A feruri na ehia moni ta ratou e aufau, e ehia matahiti e titauhia no te faaapî i te reira. No te aha ratou e na reira ˈi? No te mea mea faufaa teie hohoˈa no ratou. Hoê â huru no te faaipoiporaa, mea faufaa roa te reira. Noa ˈtu mea piri roa na hoa faaipoipo, e tupu iho â te peapea. Auaˈe râ, mai teie hohoˈa tei tataîhia, e afaro atoa te peapea i roto i te faaipoiporaa. E titauhia te taime e te tutavaraa. E oaoa râ Iehova ia haapuai noa na hoa faaipoipo i to raua auhoaraa e ia vai hoê noa. (Mal. 2:16) Ia na reira raua, e faaite ïa raua i to raua here e faatura te tahi i te tahi, oia atoa râ no Iehova.
16. Ia au i te Korinetia 1, 13:4-8a, na te aha e tauturu i te hoê tane e ta ˈna vahine e faaruru ra i te fifi? (A hiˈo atoa i te hohoˈa e te tumu parau tarenihia “Te tahi tauturu no te haapuai i to orua auhoaraa.”)
16 Ia tupu noa ˈtu te fifi, eiaha e ru i te faataa ê ia orua. (Kor. 1, 7:10, 11) A ui ia oe iho: ‘Eaha ˈtu â ta ˈu e nehenehe e rave no te haapuai i to mâua auhoaraa?’ A hiˈopoa faahou eaha ta te Bibilia e parau ra no nia i te here. E a feruri e nafea ia faaite i to oe here mai tei faahitihia i roto i te Korinetia 1, 13:4-8a. (A taio.) Eiaha oe e imi i te ravea ia taa orua. A feruri râ i te tahi ravea e piri faahou ai orua mai te matamua ra. A tiatonu i ta oe e nehenehe e rave no te tataî i to orua auhoaraa. A ani i te aratairaa a Iehova na roto i te pure. A imi i te mau aˈoraa i roto i ta tatou mau papai e video. Eiaha atoa e taiâ i te ani i te tauturu a te mau matahiapo e te mau hoa paari i te pae varua. Ia turui noa orua i nia ia Iehova te taura puai roa ˈˈe o “te taura firi toru,” eita ïa to orua faaipoiporaa “e mutu oioi.”—Koh. 4:12.
Ia ati maite orua te tahi i te tahi noa ˈtu te mau fifi (A hiˈo i te paratarafa 16)
17. E nafea te feia faaea taa noa e te mau hoa faaipoipo e oaoa ˈi?
17 Te hinaaro ra Iehova ia oaoa ta ˈna mau tavini atoa, te feia e hinaaro ra e faaipoipo, e te mau hoa faaipoipo. E te feia faaea taa noa, a maiti maitai i to outou apiti. E te mau hoa faaipoipo, a tamau i te haapuai i to outou auhoaraa e to outou apiti. A tutava i te faaruru i te mau fifi ma te turui i nia i te tauturu a Iehova. Ia na reira, e ite oe i te oaoa mau e to oe hoa piri roa ˈˈe, to oe apiti!—Koh. 9:9.
HIMENE 132 Ua hoê tâua i teie nei
a E tano teie mau uiraa no te tane oia atoa te vahine.
b No te ite atu â no nia i te haamatauraa i te hoê apiti, a hiˈo i te tumu parau “Ia tura noa te haamatauraa!” o Te Pare Tiairaa no Me 2024 i raro aˈe i te upoo parau iti “Ia matau maitai orua te tahi i te tahi.”