VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w24 Me api 20-25
  • E nafea ia ite mai i te hoê hoa faaipoipo?

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • E nafea ia ite mai i te hoê hoa faaipoipo?
  • Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2024
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • IA ITE MAI I TE HOÊ HOA FAAIPOIPO E TANO
  • A RAVE I TE TAIME NO TE HIˈO
  • HAAMATAURAA
  • E NAFEA TE AMUIRAA E TAUTURU AI I TE MAU KERISETIANO TAA NOA?
  • Ia vai piri noa orua to oe hoa faaipoipo
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2026
  • Ia tura noa te haamatauraa!
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2024
  • Mea faufaa mau anei ia haamatau?
    A ara mai na! 1989
  • Te faaineineraa ia manuïa te hoê faaipoiporaa
    Te ravea e itehia ˈi te oaoa i te utuafare
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2024
w24 Me api 20-25

TUMU PARAU HAAPIIRAA 21

HIMENE 107 Faaite mai te Atua e nafea ia here

E nafea ia ite mai i te hoê hoa faaipoipo?

“O vai te ite mai i te hoê vahine faaipoipo e huru maitatai to ˈna? Mea rahi aˈe to ˈna faufaa i to te toˈa.”—MAS. 31:10.

MANAˈO FAUFAA

Aratairaa Bibilia no te ite o vai te hoa faaipoipo e tano e nafea ia tauturu i te mau taeae e tuahine e hinaaro ra e faaipoipo.

1-2. (1) Eaha ta te mau Kerisetiano taa noa e feruri maitai hou a haamatau ai? (2) Eaha te auraa o te parau “haamatauraa”? (A hiˈo “No te taa maitai atu â.”)

HINAARO anei oe e faaipoipo? Eita e titauhia ia faaipoipo no te ite i te oaoa. E rave rahi râ Kerisetiano, apî aore ra paari, o te imi ra i te tahi apiti. Na mua râ, mea tano ia ineine oe i te pae moni, te pae varua e ia riro oe ei taata feruriraa paari.a (Kor. 1, 7:36) Ua ineine anaˈe oe, mea papu e oaoa orua to oe hoa faaipoipo.

2 E ere mea ohie ia ite mai i te hoê hoa faaipoipo e tano. (Mas. 31:10) E ere atoa mea ohie ia haamatau.b I roto i teie tumu parau, e hiˈopoa mai tatou eaha te tauturu i te mau Kerisetiano taa noa ia ite i te hoê hoa faaipoipo e tano e ia haamata i te haamatau. E haapii atoa mai tatou e nafea te amuiraa e tauturu ai ia ratou.

IA ITE MAI I TE HOÊ HOA FAAIPOIPO E TANO

3. Ia hiˈo te hoê Kerisetiano i te aha ia imi oia i te hoê hoa faaipoipo?

3 Mai te peu e hinaaro oe e faaipoipo, a hiˈo eaha te mau huru maitatai ta oe e imi ra i roto i te hoê apiti. Aita anaˈe, eita paha oe e maiti i te hoê apiti e tano no oe aore ra e haamatau paha oe i te hoê taata e ere i te mea maitai no oe. Parau mau, e titauhia ia oe ia maiti i te hoê Kerisetiano bapetizohia. (Kor. 1, 7:39) E ere râ no te mea ua bapetizohia o ˈna, e apiti tano iho â ïa no oe. A ui ia oe iho: ‘Eaha ta ˈu mau fa? Eaha te mau huru maitatai ta ˈu e hinaaro i roto i te hoê apiti? Mea tano anei ta ˈu e titau ra?’

4. Eaha ta vetahi i ani i roto i ta ratou mau pure?

4 Eita e ore e ua pure oe ia Iehova ia ite mai oe i te hoê hoa faaipoipo. (Phil. 4:6) Parau mau, aita oia i fafau e horoa mai i te hoê apiti. Te tâuˈa mai ra râ oia i ta oe e hinaaro mau ra e to oe huru aau. E nehenehe oia e tauturu ia oe. No reira, a tamau i te faaite ia ˈna i to oe hiaai e huru aau. (Sal. 62:8) A ani ia ˈna i te faaoromai e te paari. (Iak. 1:5) Te faataa ra John,c taeae taa noa no Marite, i ta ˈna i ani i roto i ta ˈna mau pure: “Ua parau vau ia Iehova eaha te mau huru maitatai ta ˈu e hinaaro e ite i roto i te hoê hoa faaipoipo, e eaha te mau ravea e farerei ai au i taua hoa faaipoipo ra. Ua ani atoa vau ia ˈna ia tauturu ia ˈu ia faatupu i te mau huru maitatai o te hoê tane faaipoipo maitai.” Te na ô ra Tanya, tuahine no Sri Lanka: “A imi ai i te hoê apiti, ua ani au ia Iehova ia tauturu ia ˈu ia faatupu noa i te taiva ore e te oaoa.” Noa ˈtu eita e noaa oioi mai ia oe te hoê hoa faaipoipo, te fafau ra Iehova e aupuru noa oia ia oe.—Sal. 55:22.

5. I teihea mau taime e farerei ai te mau Kerisetiano taa noa? (Korinetia 1, 15:58) (A hiˈo atoa i te hohoˈa.)

5 Te faaitoito mai ra te Bibilia “ia rahi noa ta [ta]tou ohipa i roto i te Fatu.” (A taio i te Korinetia 1, 15:​58.) A rohi noa ˈi oe i roto i ta Iehova taviniraa e a amuimui noa ˈi i te mau taeae e tuahine, e itoitohia oe. I reira atoa oe e farerei ai i te tahi atu mau taeae e tuahine taa noa o te haafaufaa ra i ta ratou taviniraa. E a imi ai oe i te mau ravea atoa no te faaoaoa ia Iehova, e ite oe i te oaoa mau.

Hohoˈa: 1. Te hoê tuahine apî faaea taa noa e poro ra e te hoê tuahine paari aˈe. 2. Te ohipa ra taua tuahine ra ei rima tauturu i roto i te tuhaa paturaa. 3. Te hoê taeae faaea taa noa e apiti ra i te hoê matahiapo no te faaitoito i na hoa faaipoipo. 4. Te ohipa ra te taeae ei rima tauturu no taua paturaa ra.

A rohi noa ˈi oe i roto i ta Iehova taviniraa e a amuimui ai i te mau taeae e tuahine, e nehenehe oe e farerei i te hoê Kerisetiano e hinaaro ra e faaipoipo (A hiˈo i te paratarafa 5)


6. Ia haamanaˈo te mau Kerisetiano i te aha ia imi ratou i te hoê hoa faaipoipo?

6 A haapao maitai râ eiaha to oe taime ia pau i te imiraa i te hoê hoa faaipoipo. (Phil. 1:10) Tei to oe auhoaraa e o Iehova e ite ai oe i te oaoa mau, e ere râ tei to oe oraraa faaipoipo aore ra taa noa. (Mat. 5:3) Ei Kerisetiano taa noa, e nehenehe oe e rohi atu â i roto i te taviniraa. (Kor. 1, 7:32, 33) A faaohipa maitai i to oe taime. Te na ô ra Jessica, tuahine no Marite tei faaipoipo piri i te 40raa o to ˈna matahiti: “Ua haa noa vau i roto i te taviniraa, e ua tauturu te reira ia ˈu ia oaoa noa ˈtu to ˈu hinaaro e faaipoipo.”

A RAVE I TE TAIME NO TE HIˈO

7. No te aha e haerea paari ia hiˈo i te hoê Kerisetiano taa noa hou a faaite ai te hinaaro ra oe e haamatau ia ˈna? (Maseli 13:16)

7 Ia manaˈo oe e tano tera Kerisetiano ei hoa faaipoipo no oe, mea maitai anei ia faaite oioi oe ia ˈna? Te parau ra te Bibilia e haa te hoê taata paari ma te ite. (A taio i te Maseli 13:16.) E haerea paari ïa ia hiˈo eaha to ˈna huru i nia ia vetahi ê hou a faaite ai ia ˈna te hinaaro ra oe e haamatau ia ˈna. “E nehenehe te mau huru aau e tupu taue noa, e moˈe taue atoa,” ta Charlie ïa taeae no Holane i parau. “No reira, ia rave oe i te taime no te hiˈo i te hoê Kerisetiano, eita ïa oe e ru i te haamatau ia ˈna.” E taa atoa paha ia oe e eita orua e tano.

8. E nafea ia hiˈo i te hoê Kerisetiano taa noa? (A hiˈo atoa i te hohoˈa.)

8 E nafea ia hiˈo i te hoê Kerisetiano taa noa? I te mau putuputuraa aore ra i te mau taime faaanaanataeraa e ite ai oe mea paari anei o ˈna i te pae varua, eaha to ˈna huru e haerea. O vai ma to ˈna mau hoa, e eaha ta ˈna mau paraparauraa? (Luka 6:45) Hoê â anei fa ta orua? E nehenehe oe e uiui i te mau matahiapo o ta ˈna amuiraa aore ra te mau Kerisetiano feruriraa paari tei matau maitai ia ˈna. (Mas. 20:18) E nehenehe oe e ui eaha to ˈna roo e huru maitatai. (Ruta 2:11) A hiˈo ai oe i taua Kerisetiano ra, a haapao maitai eiaha o ˈna ia huru ê. A faatura ia ˈna, to ˈna mau huru aau e to ˈna oraraa.

Hohoˈa: Te tuahine e taeae taa noa faaitehia na mua ˈtu e hiˈo ra te tahi i te tahi i te putuputuraa. 1. Te hiˈo ra te tuahine i te taeae taa noa e paraparau ra i na hoa faaipoipo ruhiruhia. 2. Te hiˈo ra te taeae taa noa i te tuahine e tumu parau ta ˈna i te putuputuraa.

A hiˈo i te hoê Kerisetiano taa noa hou a faaite ai te hinaaro ra oe e haamatau ia ˈna (A hiˈo i te paratarafa 7-8)


9. Eaha te mea faufaa hou a paraparau ai i te hoê Kerisetiano?

9 Ehia roaraa e hiˈo ai oe i taua Kerisetiano ra hou a faaite ai te hinaaro ra oe e haamatau ia ˈna? Ia faaite oioi oe ia ˈna, e na ô paha ïa o ˈna e taata ru noa oe. (Mas. 29:20) Ia tiai maoro râ oe, e na ô paha ïa o ˈna e tauiui noa oe i te manaˈo, mai te peu iho â râ ua taa ia ˈna te faahinaaro ra oe ia ˈna. (Koh. 11:4) A haamanaˈo, hou oe a paraparau ai ia ˈna, te mea faufaa, e ere e faaipoipo oe ia ˈna, ua ineine anei râ oe no te faaipoipo e e apiti anei o ˈna e tano no oe.

10. Eaha te rave ia ite oe e te faahinaaro ra te hoê Kerisetiano ia oe?

10 E ia ite oe e te faahinaaro ra te hoê Kerisetiano ia oe? Aita anaˈe oe e hinaaro ra, a faaite maitai atu ïa na roto i ta oe mau ohipa. E ere mea maitai ia haamaau i taua Kerisetiano ra, a manaˈo atu ai oia e te hinaaro atoa ra oe.—Kor. 1, 10:24; Eph. 4:25.

11. I te mau fenua mea faanahohia te haamatauraa aore ra te faaipoiporaa, eaha te hiˈo na mua?

11 I te tahi mau fenua, na te metua aore ra te tahi atu mau taata paari e maiti i te apiti no to ratou fetii taa noa. I te tahi atu mau fenua, na te fetii aore ra te hoa e imi i te apiti, a faanaho atu ai ia farerei raua no te ite e hinaaro anei raua e haamatau te tahi i te tahi. Ia anihia oe ia faanaho i te hoê haamatauraa aore ra faaipoiporaa, a hiˈo na mua i ta tera taeae e tuahine e au e ta raua e hinaaro mau. Ia ite oe e tano tera Kerisetiano ei apiti no te tahi fetii aore ra hoa, a hiˈo ïa eaha to ˈna huru, to ˈna mau huru maitatai e hau roa ˈtu â, mea paari anei o ˈna i te pae varua. Mea faufaa aˈe te hoê auhoaraa piri e o Iehova i te moni, te ite e te tiaraa. A haamanaˈo râ na te taeae e te tuahine taa noa e faaoti e faaipoipo anei raua.—Gal. 6:5.

HAAMATAURAA

12. Ia hinaaro oe e haamatau i te hoê Kerisetiano, e nafea oe e faaite ai ia ˈna?

12 Ia hinaaro oe e haamatau i te hoê Kerisetiano, e nafea oe e faaite ai ia ˈna?d E nehenehe oe e paraparau ia ˈna i te hoê vahi taata aore ra na roto i te niuniu paraparau. A faataa maitai atu i to oe hinaaro. (Kor. 1, 14:9) Ia titauhia, a vaiiho ia ˈna i te taime no te feruri. (Mas. 15:28) E ia ore o ˈna e hinaaro, a farii atu.

13. Ia hinaaro te hoê Kerisetiano e haamatau ia oe, eaha ta oe e rave? (Kolosa 4:6)

13 Mea itoito mau â te Kerisetiano o te faaite mai te hinaaro ra o ˈna e haamatau ia oe. A hamani maitai atu ïa e a faatura ia ˈna. (A taio i te Kolosa 4:6.) Mai te peu e hinaaro oe i te taime no te feruri e farii aore ra eita, a parau ia ˈna. Eiaha râ e haamaoro roa i te horoa i ta oe pahonoraa. (Mas. 13:12) Aita anaˈe oe e hinaaro ra, a faaite maitai atu ma te hamani maitai. I to te hoê tuahine aniraa ia ˈna, teie ta taeae Hans no Auteteria i rave: “Ua faaite maitai au ia ˈna i ta ˈu faaotiraa ma te hamani maitai. Aita vau i haamaoro ia ore o ˈna ia manaˈo te hinaaro ra vau e haamatau ia ˈna. Ua haapao maitai atoa râ vau i to ˈu huru i nia ia ˈna.” Mai te peu râ e farii oe e haamatau, a faaite atoa ia ˈna e a paraparau no nia i ta orua haamatauraa, e ere hoi hoê â huru tupuraa to orua.

E NAFEA TE AMUIRAA E TAUTURU AI I TE MAU KERISETIANO TAA NOA?

14. E nafea tatou e tauturu ai i te mau Kerisetiano taa noa?

14 E nafea tatou e tauturu ai i te mau Kerisetiano e hinaaro ra e faaipoipo? Ma te haapao maitai ïa i ta tatou mau parau. (Eph. 4:29) E uiui anaˈe: ‘Mea faaooo anei na ˈu te mau taeae e tuahine e hinaaro ra e faaipoipo? Ia ite au i te hoê taeae e tuahine taa noa e paraparau ra, oioi anei au i te manaˈo e te faahinaaro ra raua te tahi i te tahi?’ (Tim. 1, 5:13) Eiaha roa atoa ratou e manaˈo, no tatou aˈe, e fifi to ratou i ore ai ratou i faaipoipo atura. Te na ô ra Hans: “E parau te tahi mau taeae: ‘Aita â oe i faaipoipo atura? Eiaha e tiai ia ruau roa oe.’ Eita te mau taeae e tuahine taa noa e au i tera huru parau, o te faahepo ra ia ratou ia faaipoipo oioi.” E haapopou anaˈe râ ia ratou, mea maitai aˈe.—Tes. 1, 5:11.

15. (1) Ia au i te Roma 15:2, e haamanaˈo tatou i te aha hou a tauturu ai i te hoê Kerisetiano taa noa? (A hiˈo atoa i te hohoˈa.) (2) Eaha te mau haapiiraa faufaa ta oe i huti mai i te video? (A hiˈo atoa i te nota.)

15 Ia manaˈo noa ˈtu tatou e tano maitai te hoê taeae no te tahi tuahine, e haamanaˈo tatou i ta te Bibilia e parau ra, e haapao i to vetahi ê manaˈo. (A taio i te Roma 15:2.) Mea rahi te Kerisetiano taa noa eita e hinaaro e na vetahi ê e faafarerei ia ratou no te haamatauraa. E faatura anaˈe ïa. (Tes. 2, 3:11) E hinaaro paha te tahi atu i te tauturu, mea tano aˈe râ e na ratou e ani mai.e (Mas. 3:27) E manaˈo ê to te tahi mau Kerisetiano taa noa. Te na ô ra Lydia, tuahine taa noa no Heremani: “E nehenehe oe e ani i te taeae e te tuahine ia haere mai i te tahi faaanaanataeraa. I reira ïa raua e farerei ai, a vaiiho atu ai e na raua e faaoti i ta raua e hinaaro e rave.”

Te tuahine e taeae taa noa e paraparau ra i te hoê tamaaraa.

I te hoê faaanaanataeraa e farerei ai te mau Kerisetiano taa noa (A hiˈo i te paratarafa 15)


16. Ia haamanaˈo te mau Kerisetiano taa noa i te aha?

16 O tatou pauroa, taa noa aore ra faaipoipohia, te nehenehe e fanaˈo i te hoê oraraa oaoa! (Sal. 128:1) Mai te peu te hinaaro ra oe e faaipoipo, tera râ aita â i itea mai atura te hoê apiti, a tamau i te rave i ta oe taviniraa ia Iehova. Te na ô ra te hoê tuahine no Macao: “Ia faaauhia i te taime ta orua to oe hoa faaipoipo e fanaˈo i roto i te paradaiso, mea poto roa ïa te taime e faaea taa noa ˈi oe. A haafaufaa e a faaohipa maitai ïa i taua taime ra.” E mai te peu ua haamata orua i te haamatau, e tauturu to muri iho tumu parau ia orua.

E NAFEA OUTOU IA PAHONO?

  • Eaha te rave ia imi oe i te hoê hoa faaipoipo?

  • No te aha e haerea paari ia hiˈo na mua i te hoê Kerisetiano hou a haamatau ai ia ˈna?

  • E nafea te amuiraa e tauturu ai i te mau Kerisetiano e hinaaro ra e faaipoipo?

HIMENE 137 Vahine, tuahine taiva ore

a No te ite e ua ineine anei oe, i nia i te jw.org, a hiˈo i te tumu parau “Les jeunes s’interrogent: Fréquenter (partie 1): Suis-je prêt?”

b NO TE TAA MAITAI ATU Â: Te parau “haamatauraa” i roto i teie tumu parau e to muri iho, o te area taime ïa e haamatau maitai ai te hoê tane e te hoê vahine no te ite e tano anei raua no te faaipoipo. E haamata raua i te haamatau ia faaite raua e te faahinaaro ra te tahi i te tahi, e tae roa ˈtu i te taime e faaoti ai raua e faaipoipo aore ra e faaea i te haamatau.

c Ua tauihia te tahi mau iˈoa.

d I te tahi mau fenua, na te hoê taeae e ani i te hoê tuahine e haamatau ia ˈna. E tano atoa râ e na te hoê tuahine e ani i te hoê taeae. (Ruta 3:1-13) No te ite atu â, a hiˈo i te tumu parau “Les jeunes s’interrogent: Comment lui dire ce que je ressens pour lui?” o te A ara mai na! o te 22 no Atopa 2004 (Farani).

e I nia i te jw.org, a hiˈo i te video Tei tapea i to ratou faaroo: Te mau Kerisetiano faaea taa noa.

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono