TUMU PARAU HAAPIIRAA 21
HIMENE 107 Faaite mai te Atua e nafea ia here
E nafea ia ite mai i te hoê hoa faaipoipo?
“O vai te ite mai i te hoê vahine faaipoipo e huru maitatai to ˈna? Mea rahi aˈe to ˈna faufaa i to te toˈa.”—MAS. 31:10.
MANAˈO FAUFAA
Aratairaa Bibilia no te ite o vai te hoa faaipoipo e tano e nafea ia tauturu i te mau taeae e tuahine e hinaaro ra e faaipoipo.
1-2. (1) Eaha ta te mau Kerisetiano taa noa e feruri maitai hou a haamatau ai? (2) Eaha te auraa o te parau “haamatauraa”? (A hiˈo “No te taa maitai atu â.”)
HINAARO anei oe e faaipoipo? Eita e titauhia ia faaipoipo no te ite i te oaoa. E rave rahi râ Kerisetiano, apî aore ra paari, o te imi ra i te tahi apiti. Na mua râ, mea tano ia ineine oe i te pae moni, te pae varua e ia riro oe ei taata feruriraa paari.a (Kor. 1, 7:36) Ua ineine anaˈe oe, mea papu e oaoa orua to oe hoa faaipoipo.
2 E ere mea ohie ia ite mai i te hoê hoa faaipoipo e tano. (Mas. 31:10) E ere atoa mea ohie ia haamatau.b I roto i teie tumu parau, e hiˈopoa mai tatou eaha te tauturu i te mau Kerisetiano taa noa ia ite i te hoê hoa faaipoipo e tano e ia haamata i te haamatau. E haapii atoa mai tatou e nafea te amuiraa e tauturu ai ia ratou.
IA ITE MAI I TE HOÊ HOA FAAIPOIPO E TANO
3. Ia hiˈo te hoê Kerisetiano i te aha ia imi oia i te hoê hoa faaipoipo?
3 Mai te peu e hinaaro oe e faaipoipo, a hiˈo eaha te mau huru maitatai ta oe e imi ra i roto i te hoê apiti. Aita anaˈe, eita paha oe e maiti i te hoê apiti e tano no oe aore ra e haamatau paha oe i te hoê taata e ere i te mea maitai no oe. Parau mau, e titauhia ia oe ia maiti i te hoê Kerisetiano bapetizohia. (Kor. 1, 7:39) E ere râ no te mea ua bapetizohia o ˈna, e apiti tano iho â ïa no oe. A ui ia oe iho: ‘Eaha ta ˈu mau fa? Eaha te mau huru maitatai ta ˈu e hinaaro i roto i te hoê apiti? Mea tano anei ta ˈu e titau ra?’
4. Eaha ta vetahi i ani i roto i ta ratou mau pure?
4 Eita e ore e ua pure oe ia Iehova ia ite mai oe i te hoê hoa faaipoipo. (Phil. 4:6) Parau mau, aita oia i fafau e horoa mai i te hoê apiti. Te tâuˈa mai ra râ oia i ta oe e hinaaro mau ra e to oe huru aau. E nehenehe oia e tauturu ia oe. No reira, a tamau i te faaite ia ˈna i to oe hiaai e huru aau. (Sal. 62:8) A ani ia ˈna i te faaoromai e te paari. (Iak. 1:5) Te faataa ra John,c taeae taa noa no Marite, i ta ˈna i ani i roto i ta ˈna mau pure: “Ua parau vau ia Iehova eaha te mau huru maitatai ta ˈu e hinaaro e ite i roto i te hoê hoa faaipoipo, e eaha te mau ravea e farerei ai au i taua hoa faaipoipo ra. Ua ani atoa vau ia ˈna ia tauturu ia ˈu ia faatupu i te mau huru maitatai o te hoê tane faaipoipo maitai.” Te na ô ra Tanya, tuahine no Sri Lanka: “A imi ai i te hoê apiti, ua ani au ia Iehova ia tauturu ia ˈu ia faatupu noa i te taiva ore e te oaoa.” Noa ˈtu eita e noaa oioi mai ia oe te hoê hoa faaipoipo, te fafau ra Iehova e aupuru noa oia ia oe.—Sal. 55:22.
5. I teihea mau taime e farerei ai te mau Kerisetiano taa noa? (Korinetia 1, 15:58) (A hiˈo atoa i te hohoˈa.)
5 Te faaitoito mai ra te Bibilia “ia rahi noa ta [ta]tou ohipa i roto i te Fatu.” (A taio i te Korinetia 1, 15:58.) A rohi noa ˈi oe i roto i ta Iehova taviniraa e a amuimui noa ˈi i te mau taeae e tuahine, e itoitohia oe. I reira atoa oe e farerei ai i te tahi atu mau taeae e tuahine taa noa o te haafaufaa ra i ta ratou taviniraa. E a imi ai oe i te mau ravea atoa no te faaoaoa ia Iehova, e ite oe i te oaoa mau.
A rohi noa ˈi oe i roto i ta Iehova taviniraa e a amuimui ai i te mau taeae e tuahine, e nehenehe oe e farerei i te hoê Kerisetiano e hinaaro ra e faaipoipo (A hiˈo i te paratarafa 5)
6. Ia haamanaˈo te mau Kerisetiano i te aha ia imi ratou i te hoê hoa faaipoipo?
6 A haapao maitai râ eiaha to oe taime ia pau i te imiraa i te hoê hoa faaipoipo. (Phil. 1:10) Tei to oe auhoaraa e o Iehova e ite ai oe i te oaoa mau, e ere râ tei to oe oraraa faaipoipo aore ra taa noa. (Mat. 5:3) Ei Kerisetiano taa noa, e nehenehe oe e rohi atu â i roto i te taviniraa. (Kor. 1, 7:32, 33) A faaohipa maitai i to oe taime. Te na ô ra Jessica, tuahine no Marite tei faaipoipo piri i te 40raa o to ˈna matahiti: “Ua haa noa vau i roto i te taviniraa, e ua tauturu te reira ia ˈu ia oaoa noa ˈtu to ˈu hinaaro e faaipoipo.”
A RAVE I TE TAIME NO TE HIˈO
7. No te aha e haerea paari ia hiˈo i te hoê Kerisetiano taa noa hou a faaite ai te hinaaro ra oe e haamatau ia ˈna? (Maseli 13:16)
7 Ia manaˈo oe e tano tera Kerisetiano ei hoa faaipoipo no oe, mea maitai anei ia faaite oioi oe ia ˈna? Te parau ra te Bibilia e haa te hoê taata paari ma te ite. (A taio i te Maseli 13:16.) E haerea paari ïa ia hiˈo eaha to ˈna huru i nia ia vetahi ê hou a faaite ai ia ˈna te hinaaro ra oe e haamatau ia ˈna. “E nehenehe te mau huru aau e tupu taue noa, e moˈe taue atoa,” ta Charlie ïa taeae no Holane i parau. “No reira, ia rave oe i te taime no te hiˈo i te hoê Kerisetiano, eita ïa oe e ru i te haamatau ia ˈna.” E taa atoa paha ia oe e eita orua e tano.
8. E nafea ia hiˈo i te hoê Kerisetiano taa noa? (A hiˈo atoa i te hohoˈa.)
8 E nafea ia hiˈo i te hoê Kerisetiano taa noa? I te mau putuputuraa aore ra i te mau taime faaanaanataeraa e ite ai oe mea paari anei o ˈna i te pae varua, eaha to ˈna huru e haerea. O vai ma to ˈna mau hoa, e eaha ta ˈna mau paraparauraa? (Luka 6:45) Hoê â anei fa ta orua? E nehenehe oe e uiui i te mau matahiapo o ta ˈna amuiraa aore ra te mau Kerisetiano feruriraa paari tei matau maitai ia ˈna. (Mas. 20:18) E nehenehe oe e ui eaha to ˈna roo e huru maitatai. (Ruta 2:11) A hiˈo ai oe i taua Kerisetiano ra, a haapao maitai eiaha o ˈna ia huru ê. A faatura ia ˈna, to ˈna mau huru aau e to ˈna oraraa.
A hiˈo i te hoê Kerisetiano taa noa hou a faaite ai te hinaaro ra oe e haamatau ia ˈna (A hiˈo i te paratarafa 7-8)
9. Eaha te mea faufaa hou a paraparau ai i te hoê Kerisetiano?
9 Ehia roaraa e hiˈo ai oe i taua Kerisetiano ra hou a faaite ai te hinaaro ra oe e haamatau ia ˈna? Ia faaite oioi oe ia ˈna, e na ô paha ïa o ˈna e taata ru noa oe. (Mas. 29:20) Ia tiai maoro râ oe, e na ô paha ïa o ˈna e tauiui noa oe i te manaˈo, mai te peu iho â râ ua taa ia ˈna te faahinaaro ra oe ia ˈna. (Koh. 11:4) A haamanaˈo, hou oe a paraparau ai ia ˈna, te mea faufaa, e ere e faaipoipo oe ia ˈna, ua ineine anei râ oe no te faaipoipo e e apiti anei o ˈna e tano no oe.
10. Eaha te rave ia ite oe e te faahinaaro ra te hoê Kerisetiano ia oe?
10 E ia ite oe e te faahinaaro ra te hoê Kerisetiano ia oe? Aita anaˈe oe e hinaaro ra, a faaite maitai atu ïa na roto i ta oe mau ohipa. E ere mea maitai ia haamaau i taua Kerisetiano ra, a manaˈo atu ai oia e te hinaaro atoa ra oe.—Kor. 1, 10:24; Eph. 4:25.
11. I te mau fenua mea faanahohia te haamatauraa aore ra te faaipoiporaa, eaha te hiˈo na mua?
11 I te tahi mau fenua, na te metua aore ra te tahi atu mau taata paari e maiti i te apiti no to ratou fetii taa noa. I te tahi atu mau fenua, na te fetii aore ra te hoa e imi i te apiti, a faanaho atu ai ia farerei raua no te ite e hinaaro anei raua e haamatau te tahi i te tahi. Ia anihia oe ia faanaho i te hoê haamatauraa aore ra faaipoiporaa, a hiˈo na mua i ta tera taeae e tuahine e au e ta raua e hinaaro mau. Ia ite oe e tano tera Kerisetiano ei apiti no te tahi fetii aore ra hoa, a hiˈo ïa eaha to ˈna huru, to ˈna mau huru maitatai e hau roa ˈtu â, mea paari anei o ˈna i te pae varua. Mea faufaa aˈe te hoê auhoaraa piri e o Iehova i te moni, te ite e te tiaraa. A haamanaˈo râ na te taeae e te tuahine taa noa e faaoti e faaipoipo anei raua.—Gal. 6:5.
HAAMATAURAA
12. Ia hinaaro oe e haamatau i te hoê Kerisetiano, e nafea oe e faaite ai ia ˈna?
12 Ia hinaaro oe e haamatau i te hoê Kerisetiano, e nafea oe e faaite ai ia ˈna?d E nehenehe oe e paraparau ia ˈna i te hoê vahi taata aore ra na roto i te niuniu paraparau. A faataa maitai atu i to oe hinaaro. (Kor. 1, 14:9) Ia titauhia, a vaiiho ia ˈna i te taime no te feruri. (Mas. 15:28) E ia ore o ˈna e hinaaro, a farii atu.
13. Ia hinaaro te hoê Kerisetiano e haamatau ia oe, eaha ta oe e rave? (Kolosa 4:6)
13 Mea itoito mau â te Kerisetiano o te faaite mai te hinaaro ra o ˈna e haamatau ia oe. A hamani maitai atu ïa e a faatura ia ˈna. (A taio i te Kolosa 4:6.) Mai te peu e hinaaro oe i te taime no te feruri e farii aore ra eita, a parau ia ˈna. Eiaha râ e haamaoro roa i te horoa i ta oe pahonoraa. (Mas. 13:12) Aita anaˈe oe e hinaaro ra, a faaite maitai atu ma te hamani maitai. I to te hoê tuahine aniraa ia ˈna, teie ta taeae Hans no Auteteria i rave: “Ua faaite maitai au ia ˈna i ta ˈu faaotiraa ma te hamani maitai. Aita vau i haamaoro ia ore o ˈna ia manaˈo te hinaaro ra vau e haamatau ia ˈna. Ua haapao maitai atoa râ vau i to ˈu huru i nia ia ˈna.” Mai te peu râ e farii oe e haamatau, a faaite atoa ia ˈna e a paraparau no nia i ta orua haamatauraa, e ere hoi hoê â huru tupuraa to orua.
E NAFEA TE AMUIRAA E TAUTURU AI I TE MAU KERISETIANO TAA NOA?
14. E nafea tatou e tauturu ai i te mau Kerisetiano taa noa?
14 E nafea tatou e tauturu ai i te mau Kerisetiano e hinaaro ra e faaipoipo? Ma te haapao maitai ïa i ta tatou mau parau. (Eph. 4:29) E uiui anaˈe: ‘Mea faaooo anei na ˈu te mau taeae e tuahine e hinaaro ra e faaipoipo? Ia ite au i te hoê taeae e tuahine taa noa e paraparau ra, oioi anei au i te manaˈo e te faahinaaro ra raua te tahi i te tahi?’ (Tim. 1, 5:13) Eiaha roa atoa ratou e manaˈo, no tatou aˈe, e fifi to ratou i ore ai ratou i faaipoipo atura. Te na ô ra Hans: “E parau te tahi mau taeae: ‘Aita â oe i faaipoipo atura? Eiaha e tiai ia ruau roa oe.’ Eita te mau taeae e tuahine taa noa e au i tera huru parau, o te faahepo ra ia ratou ia faaipoipo oioi.” E haapopou anaˈe râ ia ratou, mea maitai aˈe.—Tes. 1, 5:11.
15. (1) Ia au i te Roma 15:2, e haamanaˈo tatou i te aha hou a tauturu ai i te hoê Kerisetiano taa noa? (A hiˈo atoa i te hohoˈa.) (2) Eaha te mau haapiiraa faufaa ta oe i huti mai i te video? (A hiˈo atoa i te nota.)
15 Ia manaˈo noa ˈtu tatou e tano maitai te hoê taeae no te tahi tuahine, e haamanaˈo tatou i ta te Bibilia e parau ra, e haapao i to vetahi ê manaˈo. (A taio i te Roma 15:2.) Mea rahi te Kerisetiano taa noa eita e hinaaro e na vetahi ê e faafarerei ia ratou no te haamatauraa. E faatura anaˈe ïa. (Tes. 2, 3:11) E hinaaro paha te tahi atu i te tauturu, mea tano aˈe râ e na ratou e ani mai.e (Mas. 3:27) E manaˈo ê to te tahi mau Kerisetiano taa noa. Te na ô ra Lydia, tuahine taa noa no Heremani: “E nehenehe oe e ani i te taeae e te tuahine ia haere mai i te tahi faaanaanataeraa. I reira ïa raua e farerei ai, a vaiiho atu ai e na raua e faaoti i ta raua e hinaaro e rave.”
I te hoê faaanaanataeraa e farerei ai te mau Kerisetiano taa noa (A hiˈo i te paratarafa 15)
16. Ia haamanaˈo te mau Kerisetiano taa noa i te aha?
16 O tatou pauroa, taa noa aore ra faaipoipohia, te nehenehe e fanaˈo i te hoê oraraa oaoa! (Sal. 128:1) Mai te peu te hinaaro ra oe e faaipoipo, tera râ aita â i itea mai atura te hoê apiti, a tamau i te rave i ta oe taviniraa ia Iehova. Te na ô ra te hoê tuahine no Macao: “Ia faaauhia i te taime ta orua to oe hoa faaipoipo e fanaˈo i roto i te paradaiso, mea poto roa ïa te taime e faaea taa noa ˈi oe. A haafaufaa e a faaohipa maitai ïa i taua taime ra.” E mai te peu ua haamata orua i te haamatau, e tauturu to muri iho tumu parau ia orua.
HIMENE 137 Vahine, tuahine taiva ore
a No te ite e ua ineine anei oe, i nia i te jw.org, a hiˈo i te tumu parau “Les jeunes s’interrogent: Fréquenter (partie 1): Suis-je prêt?”
b NO TE TAA MAITAI ATU Â: Te parau “haamatauraa” i roto i teie tumu parau e to muri iho, o te area taime ïa e haamatau maitai ai te hoê tane e te hoê vahine no te ite e tano anei raua no te faaipoipo. E haamata raua i te haamatau ia faaite raua e te faahinaaro ra te tahi i te tahi, e tae roa ˈtu i te taime e faaoti ai raua e faaipoipo aore ra e faaea i te haamatau.
c Ua tauihia te tahi mau iˈoa.
d I te tahi mau fenua, na te hoê taeae e ani i te hoê tuahine e haamatau ia ˈna. E tano atoa râ e na te hoê tuahine e ani i te hoê taeae. (Ruta 3:1-13) No te ite atu â, a hiˈo i te tumu parau “Les jeunes s’interrogent: Comment lui dire ce que je ressens pour lui?” o te A ara mai na! o te 22 no Atopa 2004 (Farani).
e I nia i te jw.org, a hiˈo i te video Tei tapea i to ratou faaroo: Te mau Kerisetiano faaea taa noa.