O Betela—Te hoê oire ohipa maitai e te ohipa ino
E ROO maitai to te tahi mau oire—aore ra e roo ino—tei te mau ohipa i tupu i reira. Area ia Betela ra, mea taa ê ïa no te mea ua tui to ˈna roo no te ohipa maitai e te ohipa ino atoa. Ua mairi te patereareha ra o Iakoba i te iˈoa o te oire ra o Betela, oia hoi “Fare o te Atua.” Hoê râ tausani matahiti i muri aˈe, ua mairi te peropheta ra o Hosea i te iˈoa o te oire ra te “Fare o te Mauiui.” Nafea to teie oire tauiraa mai te maitai i roto i te ino? Eaha ta tatou e nehenehe e haapii mai na roto i to ˈna aamu?
Ua haamata te taairaa i rotopu ia Betela e te nunaa o te Atua i te matahiti 1943 H.T.T. a ora noa ˈi Aberahama. I taua tau ra, o Luza te iˈoa o te oire, o to ˈna ïa iˈoa tumu Kanaana. Te vai ra oia i te vahi mouˈa roa fatata 17 kilometera i te pae apatoerau ia Ierusalema. A feruri na ia Aberahama e ta ˈna tamaiti fetii o Lota e hiˈo ra i raro i te mau fenua papu ruperupe o te faa no Ioridana mai te hoê vahi teitei i nia i te mau mouˈa i pihai iho ia Betela. Ma te mǎrû, te haaferuri ra Aberahama ia Lota no nia i te fifiraa ia faataa i te fenua no te faaamu i ta raua nǎnǎ animala rahi: “Teie ta ˈu parau ia oe, eiaha roa ta tâua ei mârôraa, e ta to ˈu nei mau taata tiai puaa, e te mau taata tiai puaa no oe ra; hoê hoi o tâua fetii. E ere anei te vai noa iho na te fenua atoa i mua ia oe? A faataa ˈtu na oe; e hinaaro oe i te pae aui, e tia ia ˈu ia haere i te pae atau; e ia hinaaro oe i te pae atau ra, e tia ia ˈu ia haere i te pae aui.”—Genese 13:3-11.
Aita Aberahama i faaohipa i to ˈna tiaraa e maiti na mua. Aita, ua vaiiho oia ia rave te taata apî aˈe i te tuhaa maitai roa ˈˈe. E nehenehe tatou e pee i te huru feruriraa maitai o Aberahama. E nehenehe tatou e faahau i te mau peapea na roto i te paraparauraa ma te mǎrû e te ohiparaa ma te miimii ore.—Roma 12:18.
Ehia matahiti i muri aˈe, i to te mootua o Aberahama ra o Iakoba patiaraa i te puhapa i Luza, ua roohia oia i te hoê taoto taa ê. Ua ite oia “i te hoê eˈa ua faatiahia i nia i te fenua nei, e ua tae roa te auru o taua eˈa ra i nia i te raˈi; e inaha, te paiuma ra te mau melahi a te Atua i nia, e te pou maira i raro i taua eˈa ra. E inaha, te tia noa maira Iehova i nia ˈˈe i te reira.” (Genese 28:11-19; a faaau e te Ioane 1:51.) E faufaa rahi to taua taoto ra. E tavini te mau melahi ta Iakoba i ite, ia ˈna no te faatupu i te tǎpǔ ta te Atua i parau atu ia ˈna no nia i to ˈna huaai. Te faaite ra te tiaraa teitei o Iehova i nia ˈˈe i te eˈa e e faatere oia i te mau melahi i roto i taua ohipa ra.
Ua putapû roa Iakoba i teie haapapuraa e e tauturu mai te Atua ia ˈna. I to ˈna araraa mai i taua taoto ra, ua mairi aˈera oia i te iˈoa o taua vahi ra o Betela, oia hoi “Fare o te Atua,” e ua euhe aˈera oia ia Iehova e: “E te ahuru o te mau mea atoa ta oe e ho mai na ˈu nei, e hopoihia ïa e au na oe.”a (Genese 28:20-22) Ma te faˈi e no ǒ mai te mau mea atoa ta ˈna e fanaˈo ra i te Atua ra, te hinaaro ra oia e faahoˈi i te hoê tuhaa rahi ei tapao no to ˈna aau mehara.
I teie mahana, te tavini-atoa-hia ra te mau Kerisetiano e te mau melahi. (Salamo 91:11; Hebera 1:14) E nehenehe atoa ratou e faaite i to ratou mauruuru no te mau haamaitairaa ma te “manii noa . . . i te rahi i te haamaitai i te Atua.”—Korinetia 2, 9:11, 12.
Ia maoro rii, ua riro mai te mau huaai o Iakoba ei nunaa. Ua pau te arii etene no Betela i to ratou aratai ra o Iosua i te omuaraa o te haru-faahou-raa ia Kanaana. (Iosua 12:16) I te tau o te mau tavana, te faaea ra te peropheta vahine o Debora i pihai iho ia Betela e te faataa ra oia i te parau a Iehova i te nunaa. Ua haere pinepine atoa Samuela i Betela i to ˈna tavanaraa i Iseraela.—Te mau tavana 4:4, 5; Samuela 1, 7:15, 16.
Te riroraa mai Betela ei pu no te taivaraa
Ua faaea râ te taairaa i rotopu ia Betela e te haamoriraa mau i muri aˈe i te amaharaa te Basileia i te matahiti 997 H.T.T. Ua faariro te arii Ieroboama ia Betela ei pu no te haamoriraa i te kafa, ua parauhia e e faahohoˈa te kafa ia Iehova. (Te mau arii 1, 12:25-29) No reira, i to ˈna tohuraa i te haamouraa o Betela, ua faahiti o Hosea ia ˈna mai ia “Bete-avena,” oia hoi “Fare o te Mauiui.”—Hosea 10:5, 8.
Noa ˈtu e ua riro mai Betela ei pu no te mauiui pae varua, ua tamau noa te mau mea i tupu i reira i te horoa mai i te mau haapiiraa faufaa mau. (Roma 15:4) Hoê o te mau haapiiraa, no nia ïa i te hoê peropheta aore i faaitehia to ˈna iˈoa tei tonohia mai Iuda i Betela no te tohu i te haamouraa o ta ˈna mau fata e mau tahuˈa. Ua faaue atoa Iehova ia hoˈi mai oia i Iuda—tau kilometera noa i te atea i te pae apatoa—ma te ore e tamaa aore ra e inu. Ua vauvau te peropheta ra i te parau tohu ma te mǎtaˈu ore i mua ia Ieroboama, te arii no Iseraela, a pii ai i te ino i nia i te fata no Betela. I muri iho râ, aita oia i faaroo i te Atua e ua tamaa aˈera i te fare o te hoê peropheta paari i Betela. No te aha? Ua haavare te peropheta paari i te na ôraa e ua faaue te hoê melahi a Iehova ia ˈna ia farii manihini i te hoê hoa peropheta. Ua aratai te faaroo ore o te peropheta no Iuda i te pohe oioi.—Te mau arii 1, 13:1-25.
Ia faaitoito te hoê hoa faaroo ia tatou ia rave i te hoê ohipa huru ê rii, e nafea tatou? A haamanaˈo e e nehenehe te hoê manaˈo no roto mai i te hoê mafatu maitai e riro ei mea ino mai te peu e e mea hape. (A faaau e te Mataio 16:21-23.) Na roto i te imiraa i te aratai a Iehova ma te pure e te haapiiraa i ta ˈna Parau, e ape tatou i te hape peapea mau o te peropheta aore i faaitehia to ˈna iˈoa.—Maseli 19:21; Ioane 1, 4:1.
Fatata 150 matahiti i muri aˈe, ua haere atoa te peropheta ra o Amosa i apatoerau no te tohu no nia ia Betela. Ua faahapa Amosa ma te papu i te feia au ore e faaroo maira ia ˈna, tei roto atoa te tahuˈa o Amazia, o tei parau ma te teoteo ia Amosa ia ‘haere, ia maue ê atu oia i te fenua ra o Iuda.’ Ua faaite râ Amosa ma te mǎtaˈu ore ia Amazia i te mau ati e tae mai i nia i te utuafare iho o te tahuˈa. (Amosa 5:4-6; 7:10-17) Te faahaamanaˈo maira to ˈna hiˈoraa e e nehenehe ta Iehova e faariro i ta ˈna mau tavini haehaa ei feia mǎtaˈu ore.—Korinetia 1, 1:26, 27.
I te pae hopea, ua haamou te Arii haapao maitai no Iuda o Iosia i ‘te fata e vai ra i Betela, e ua tutui i te vahi teitei ra i te auahi, e ua faahuˈahuˈa roa aˈera, e ua ama atoa te pou raau ia ˈna.’ (Te mau arii 2, 23:15, 16) E nehenehe te mau matahiapo e pee i to ˈna hiˈoraa maitai i teie mahana na roto i te rave-hope-roa-raa i te mau faaueraa a te Atua ma te itoito e na roto i te riroraa ei feia matamua i te atuaturaa i te viivii ore o te amuiraa.
Te faataa maitai maira teie mau ohipa i tupu i roto i te aamu o Betela i te mau faahopearaa o te parau-tia e o te haerea ino, o te faarooraa e o te faaroo-ore-raa ia Iehova. Ehia matahiti na mua ˈˈe, ua tuu o Mose i teie maitiraa i mua i te nunaa o Iseraela: “Ua tuu vau i te ora e te maitai, i te pohe e te ino, i mua ia oe i teie nei mahana.” (Deuteronomi 30:15, 16) E faaitoito te feruri-hohonu-raa i nia i te aamu o Betela ia tatou ia faaite tatou e tei roto tatou i te “Fare o te Atua,” te hoê vahi haamoriraa mau, eiaha râ i roto i te “Fare o te Mauiui.”
[Nota i raro i te api]
a Ua horoa o Iakoba e o Aberahama atoa i te ahururaa ma te manaˈo tae mau.
[Hohoˈa i te api 23]
Te mau huˈahuˈa o Betela i reira o Ieroboama i haamau ˈi i te pu no te haamoriraa i te kafa