Te haerea mai o Iesu aore ra te vairaa mai o Iesu—Teihea ïa?
“Eaha te tapao o to oe vairaa mai e o te hopea o te faanahoraa o te mau mea nei?”—MATAIO 24:3, MN.
1. Eaha te faufaaraa o te mau uiraa i roto i te taviniraa a Iesu?
NA ROTO i ta ˈna mau uiraa aravihi, ua aratai Iesu i te feia i faaroo mai ia ˈna ia feruri, ma te hiˈopoa i te mau ohipa ia au i te hoê hiˈoraa apî. (Mareko 12:35-37; Luka 6:9; 9:20; 20:3, 4) E nehenehe tatou e mauruuru i te mea e ua pahono atoa oia i te mau uiraa. Ua haamaramarama ta ˈna mau pahonoraa i te mau parau mau ta tatou hoi e ore e ite aore ra te ore e matara ia tatou na roto i te tahi atu ravea.—Mareko 7:17-23; 9:11-13; 10:10-12; 12:18-27.
2. Eaha te uiraa ta tatou e tuatapapa i teie nei?
2 I roto i te Mataio 24:3, te vai ra hoê o te mau uiraa faufaa roa ˈˈe tei pahonohia e Iesu. A piri ai oia i te hopea o to ˈna oraraa i nia i te fenua nei, no faaara noa ˈtura Iesu e e haamouhia te hiero o Ierusalema, ei tapao no te hopea o te faanahoraa ati Iuda. Te na ô râ te faatiaraa a Mataio e: “Te parahi ra oia i nia i te Mouˈa i Oliveta, ua haere omoe maira ta ˈna mau pǐpǐ ia ˈna ra, e ua na ô maira: E faaite mai oe ia matou, Afea taua mau mea ra e tupu ai, e eaha te tapao o to oe vairaa mai [“haerea mai,” King James Version] e o te hopea o te faanahoraa o te mau mea nei?”—Mataio 24:3, MN.
3, 4. Eaha te taa-ê-raa i roto i te huru iritiraa a te mau Bibilia i te parau faufaa roa i roto i te Mataio 24:3?
3 E mau mirioni feia taio Bibilia tei maere e, ‘No te aha râ te mau pǐpǐ i ui ai i teie uiraa, e eaha te faufaaraa o te pahonoraa a Iesu no ˈu?’ I roto i ta ˈna pahonoraa, ua faahiti Iesu i te huru o te mau rauere ei faaiteraa e “ua fatata” te tau veavea. (Mataio 24:32, 33) No reira, te haapii nei e rave rahi mau ekalesia e ua ani te mau aposetolo i te hoê tapao no te “haerea mai” o Iesu, e tapao haapapuraa e ua fatata roa to ˈna hoˈiraa mai. Te tiaturi nei ratou e, o te “haerea mai” te taime e rave ai oia i te mau Kerisetiano e afai ia ratou i nia i te raˈi e e faatupu ai oia i te hopea o teie nei ao. Te tiaturi ra anei outou e ua tano te reira?
4 Taa ê atu i te iritiraa ra “haerea mai,” te faaohipa nei vetahi mau tatararaa Bibilia, mai Te mau Papai Moˈa—Tatararaa a te ao apî, i te parau ra “vairaa mai.” E tano anei ia manaˈo e, te mea ta te mau pǐpǐ i ani e te mea ta Iesu i pahono atu, e ere ïa hoê â huru e te mea e haapiihia ra e te mau ekalesia? Eaha mau na ta ratou i ani? E eaha te pahonoraa ta Iesu i horoa ˈtu?
Eaha ta ratou i ani?
5, 6. Eaha ta tatou e nehenehe e faaoti no nia i ta te mau aposetolo i manaˈo i to ratou aniraa i te uiraa i roto i te Mataio 24:3?
5 Ia au i te mea ta Iesu i parau no nia i te hiero, eita e ore e, o te faanahoraa ati Iuda ta te mau pǐpǐ e manaˈo ra i to ratou aniraa i ‘te tapao o to ˈna vairaa mai [aore ra, “haerea mai”] e o te hopea o te faanahoraa o te mau mea [te auraa mau, “anotau”].’—A faaau e te parau “ao” i te Korinetia 1, 10:11 e te Galatia 1:4, V.C.J.S.
6 I tera taime, aita te mau aposetolo i maramarama maitai i te mau haapiiraa a Iesu. Ua manaˈo hoi ratou na mua ˈtu e “e itea mai te basileia o te Atua i reira” iho. (Luka 19:11; Mataio 16:21-23; Mareko 10:35-40) E i muri aˈe i te aparauraa i nia i te Mouˈa i Oliveta ra, na mua râ i to ratou faatavairaahia e te varua moˈa, ua ani ratou e, i tera anei taime Iesu e faatia faahou ai i te Basileia i Iseraela.—Ohipa 1:6.
7. No te aha te mau aposetolo i ani ai ia Iesu no nia i toi ta tatou e ite atu, mea rahi te haapiiraa ta tatou e nehenehe e huti mai no nia i te Fenua Tǎpǔhia.
7 Ua ite râ ratou e e reva oia, inaha ua parau oia na mua noa ˈtu e: “No vaivai aˈe te maramarama i ǒ outou nei, a haere oi vai to outou maramarama.” (Ioane 12:35; Luka 19:12-27) Peneiaˈe e ua aniani ratou e, ‘Mai te peu e e reva o Iesu, nafea matou ia ite i to ˈna hoˈiraa mai?’ I to ˈna faraa mai ei Mesia, aita te rahiraa i farii ia ˈna. E hau atu i te hoê matahiti i muri iho, te uiui noa râ vetahi ahiri e e faatupu oia i te mau mea atoa te tia i te Mesia ia rave. (Mataio 11:2, 3) Ua tano iho â ïa te mau aposetolo i te uiuiraa no nia i te tau a muri aˈe. I reirâ, ua ani anei ratou i te hoê tapao e, e fatata roa mai oia i te haere mai aore ra i te tahi mea ê?
8. Eaha paha te reo ta te mau aposetolo i paraparau e o Iesu?
8 A feruri na e e manu outou e te faaroo ra outou i te tauaparauraa i te Mouˈa i Oliveta. (A faaau e te Koheleta 10:20.) Eita e ore e e faaroo atu outou ia Iesu e te mau aposetolo ia parau Hebera. (Mareko 14:70; Ioane 5:2; 19:17, 20; Ohipa 21:40) Eita râ e ore e ua ite atoa ratou i te reo Heleni.
Ta Mataio i papai—Na roto i te reo Heleni
9. Eaha ta te rahiraa o te mau huriraa a Mataio no teie tau i faaohipa?
9 Te faaite ra te mau haapapuraa no ǒ roa mai i te piti o te senekele o to tatou tau e, ua papai na mua Mataio i ta ˈna Evanelia na roto i te reo Hebera. E ua papai oia i muri iho na roto i te reo Heleni. E rave rahi mau papai na roto i te reo Heleni tei tapae roa mai i to tatou tau e tei faaohipahia ei niu no te huri i ta ˈna Evanelia na roto i te mau reo o teie nei tau. Eaha ta Mataio i papai na roto i te reo Heleni, no nia i taua tauaparauraa ra i nia i te Mouˈa i Oliveta? Eaha ta ˈna i papai no nia i te “haerea mai” aore ra te “vairaa mai” ta te mau pǐpǐ i ani e ta Iesu i tatara ˈtu?
10. (a) Eaha te taˈo Heleni no te parau ra ‘haere mai’ ta Mataio i faaohipa pinepine, e eaha to ˈna mau auraa? (b) Eaha te tahi taˈo Heleni anaanatae mau?
10 I na pene matamua e 23 a Mataio, hau atu i te 80 taime te faahitiraahia te hoê parau haa Heleni matauhia no te parau ra “haere mai,” oia hoi erʹkho·mai. E pinepine teie parau i te faataa i te manaˈo o te fatataraa mai aore ra te piriraa mai, mai i roto i te Ioane 1:47: “Ua hiˈo atura Iesu [ia] Natanaela i te haereraa mai ia ˈna ra.” Ia au i te huru faaohiparaa, te auraa o te parau haa ra erʹkho·mai, oia ïa “e tae mai,” “e haere,” “e haere atu,” “e tapae,” aore ra “e haere tia ˈtu.” (Mataio 2:8, 11; 8:28; Ioane 4:25, 27, 45; 20:4, 8; Ohipa 8:40; 13:51) I roto râ i te Mataio 24:3, 27, 37, 39, ua faaohipa Mataio i te hoê taˈo ê, e iˈoa te ore e itehia i te tahi atu vahi o te mau Evanelia: pa·rou·siʹa. I te mea e na te Atua i faaurua i te papairaa o te Bibilia, no te aha ïa oia i turai ai ia Mataio ia maiti i teie taˈo Heleni i roto i teie mau irava, ia ˈna i papai i ta ˈna Evanelia na roto i te reo Heleni? Eaha to ˈna auraa, e no te aha e mea faufaa no tatou ia ite?
11. (a) Eaha te auraa o pa·rou·siʹa? (b) Mea nafea te mau hiˈoraa no roto mai i te mau papai a Josèphe ia haapapu i to tatou maramarama no nia i te pa·rou·siʹa? (Hiˈo te nota i raro i te api.)
11 I te tanoraa mau, te auraa o pa·rou·siʹa, “vairaa mai” ïa. Te na ô ra te titionare a Vine (Expository Dictionary of New Testament Words) e: “PAROUSIA, . . . auraa mau, te vairaa mai, oia hoi para, e, e ousia, vairaa (no roto mai ia eimi, vai), e tano ïa no te taeraa mai e te vairaa mai i muri iho. Ei hiˈoraa, i roto i te hoê rata papaihia i nia i te gima, te faahiti ra te hoê vahine i te faufaaraa o to ˈna parousia i te hoê vahi ia nehenehe oia e haapao i ta ˈna mau ohipa fenua.” Te faataa ra te tahi atu mau titionare e e tano te parau pa·rou·siʹa no ‘te tere o te hoê arii.’ No reira, e ere noa ïa te taime o te taeraa mai, te vairaa mai atoa râ mai te taime e tae mai ai e i muri iho mai. Te vahi anaanatae, mea na reira to te taata tuatapapa aamu ati Iuda ra o Josèphe, hoê â tau oia e te mau aposetolo, faaohiparaa ia pa·rou·siʹa.a
12. Mea nafea te Bibilia iho ia tauturu ia tatou ia haapapu i te auraa o pa·rou·siʹa?
12 Ua haapapu-maitai-hia te auraa ra “vairaa mai” i roto i te mau buka tahito, teie râ, te anaanatae taa ê nei te mau Kerisetiano e mea nafea te Parau a te Atua ia faaohipa i te parau ra pa·rou·siʹa. Hoê â ïa pahonoraa—vairaa mai. Na te mau hiˈoraa i roto i te mau rata a Paulo e haapapu mai i te reira. Ei hiˈoraa, ua papai oia i to Philipi e: “Mai ta outou i auraro noa na, eiaha noa i to ˈu vairaa mai, hau atu râ i teie nei, aore au i reira, a tamau i te ohipa no to outou iho ora.” Ua faahiti atoa oia e e parahi oia ia ratou ra ia oaoa ratou “i [to ˈna] â vairaa mai [pa·rou·siʹa] ia [ratou] ra.” (Philipi 1:25, 26; 2:12, MN) Te na ô ra te tahi atu mau tatararaa e “to ˈu vai-faahou-raa e o outou” (Weymouth; New International Version); “ia vai faahou vau ia outou ra” (Jerusalem Bible; New English Bible); e “ia farii faahou outou ia ˈu ia outou ra.” (Twentieth Century New Testament) I roto i te Korinetia 2, 10:10, 11 (MN), ua faataa ê Paulo i “to ˈna vai-tino-raa mai” e te taime “aore oia i reira.” I roto i teie mau hiˈoraa, aita ïa oia e parau ra no to ˈna fatataraa mai aore ra to ˈna taeraa mai; ua faaohipa râ oia ia pa·rou·siʹa i roto i te auraa o te vairaa mai i reira.b (A faaau e te Korinetia 1, 16:17.) Eaha ïa no nia i te parau o te pa·rou·siʹa o Iesu? Te auraa anei o to ˈna “taeraa mai,” aore ra e tano anei no te hoê vairaa mai maoro atu â?
13, 14. (a) No te aha tatou e parau ai e e maoro atu â te pa·rou·siʹa i roto i te tau? (b) Eaha ïa no te maororaa o te pa·rou·siʹa o Iesu?
13 Ua anaanatae te mau Kerisetiano faatavaihia e te varua i te tau o Paulo, i te pa·rou·siʹa o Iesu. Ua faaara râ Paulo ia ratou ia ore ‘ia toaruaru to ratou feruriraa.’ A tahi, e fa mai “taua taata hara ra,” oia hoi te mau upoo faatere a te Amuiraa faaroo kerisetiano. Ua papai Paulo e “e au to ˈna [vairaa mai] i te ravea puai a Satani ra, ma te mana, e te tapao, e te semeio haavare ra.” (Tesalonia 2, 2:2, 3, 9; MN) Papu maitai, te pa·rou·siʹa, oia hoi te vairaa mai, o “taua taata hara ra,” e ere noa ïa te hoê taeraa mai poto noa; e maoro atu râ i roto i te tau i reira te mau semeio haavare e tupu ai. Eaha te faufaaraa o teie parau?
14 A hiˈo na i te irava na mua noa ˈtu: “I reira taua taata paieti ore ra e faaitehia ˈi, o ta te Fatu ïa e rave e pau roa ˈtu i te aho o to ˈna vaha, e e haamou roa ˈtu i te anaana o to ˈna [vairaa mai].” Mai te vairaa mai o “taua taata hara ra” e maoro atu i roto i te hoê area taime, e maoro atu te vairaa mai o Iesu tau taime e e hope na roto i te haamouraa o taua “tamaiti o te pohe” hara ra.—Tesalonia 2, 2:8; MN.
Vetahi mau huru o te reo Hebera
15, 16. (a) Eaha te taˈo taa ê tei faaohipahia i roto e rave rahi huriraa a Mataio na roto i te reo Hebera? (b) Mea nafea te taˈo ra bohʼ ia faaohipahia i roto i te mau Papai?
15 Mai tei faahitihia na mua ˈtu, e au ra e ua papai na mua Mataio i ta ˈna Evanelia na roto i te reo Hebera. Eaha ïa te taˈo Hebera o ta ˈna i faaohipa i roto i te Mataio 24:3, 27, 37, 39? I roto i te mau tatararaa a Mataio i hurihia na roto i te reo Hebera no teie tau, te vai ra te hoê huru o te parau haa ra bohʼ, i roto i te uiraa a te mau aposetolo e i roto atoa i te pahonoraa a Iesu. E nehenehe ïa e taiohia e: “Eaha te tapao o to oe [bohʼ] e o te hopea o te faanahoraa o te mau mea nei?” e, “Mai i te anotau ra ia Noa ra, oia atoa te [bohʼ] o te Tamaiti a te taata.” Eaha ïa te auraa o te taˈo ra bohʼ?
16 Noa ˈtu e mea rahi to ˈna mau auraa, te auraa tumu o te parau haa Hebera ra bohʼ oia ïa “haere mai.” Te na ô ra te hoê titionare (Theological Dictionary of the Old Testament) e: ‘E 2 532 taime e itehia ˈi te parau bohʼ, hoê ïa o te mau parau haa faaohipa-pinepine-roa ˈˈe-hia i roto i te mau Papai Hebera e tera te parau haa matamua e faaohipahia no te faaite i te hoê ohipa e haere ra i mua.’ (Genese 7:1, 13; Exodo 12:25; 28:35; Samuela 2, 19:30; Te mau arii 2, 10:21; Salamo 65:2; Isaia 1:23; Ezekiela 11:16; Daniela 9:13; Amosa 8:11) Ahiri e ua faaohipa Iesu e te mau aposetolo i te hoê taˈo e rave rahi to ˈna mau auraa, e nehenehe ïa e aimârô no nia i to ˈna auraa mau. Ua faaohipa anei râ ratou i teie parau bohʼ?
17. (a) No te aha paha aita te mau huriraa Hebera a Mataio no teie tau, e faaite ra i te parau ta Iesu e te mau aposetolo i faahiti mau? (b) Ihea roa e noaa mai ai te haapapuraa no nia i te taˈo ta Iesu e te mau aposetolo i faaohipa paha, e no teihea tumu ê atu tatou e anaanatae ai i teie haapapuraa? (Hiˈo te nota i raro i te api.)
17 A haamanaˈo e ua riro te mau tatararaa Hebera no teie tau ei mau huriraa o te ore paha e faataa ra ma te tia, i te parau ta Mataio i papai na roto i te reo Hebera. Peneiaˈe hoi, ua faaohipa Iesu i te hoê taˈo ê atu i te taˈo ra bohʼ, tei tuea noa e te auraa o pa·rou·siʹa. E ite tatou i te reira i roto i te buka o te matahiti 1995 a te Orometua haapii ra o George Howard, oia hoi Evanelia Hebera a Mataio (beretane). Ua faahiti teie buka i te hoê faahaparaa i te Kerisetianoraa i papaihia i te senekele 14 ra, na te aivanaa ati Iuda ra o Shem-Tob ben Isaac Ibn Shaprut. Ua vauvau teie parau i te hoê papai Hebera a te Evanelia a Mataio. Te vai ra te haapapuraa e, aita teie papai a Mataio i hurihia mai te reo Latino aore ra Heleni i te tau o Shem-Tob, e mea tahito roa râ e ua papai-na-mua-hia na roto i te reo Hebera.c No reira, e piri atu ïa tatou i te parau i faahitihia i nia i te Mouˈa i Oliveta.
18. Eaha te taˈo Hebera anaanatae roa ta Shem-Tob e faaohipa ra, e eaha to ˈna auraa?
18 I roto i te Mataio 24:3, 27, 39, aita te papai a Mataio a Shem-Tob e faaohipa ra i te parau haa bohʼ. Te faaohipa nei râ oia i te iˈoa taaihia ra bi·ʼahʹ. Te faahitihia ra teie iˈoa i roto i te mau Papai Hebera i roto noa i te Ezekiela 8:5, e “tomoraa” ïa to ˈna auraa i roto i teie irava. Aita hoi te iˈoa ra bi·ʼahʹ e faahiti ra i reira te haereraa mai, tera râ, te haamataraa o te hoê fare; ia tae outou i te uputa tomoraa aore ra i te pae opani, tei roto ïa outou i te fare. Oia atoa, te faaohipa pinepine nei te mau papai faaroo e ere i te papai Bibilia i rotopu i te mau Otaro o te Miti Pohe, i te iˈoa ra bi·ʼahʹ no te taeraa mai aore ra te haamataraa o te toroa tahuˈa. (A hiˈo Paraleipomeno 1, 24:3-19; Luka 1:5, 8, 23.) E te faaohipa ra te hoê huriraa no 1986 na roto i te reo Hebera o te hoê papai tahito Suria (aore ra, Arama) Peshitta, i te iˈoa ra bi·ʼahʹ i roto i te Mataio 24:3, 27, 37, 39. Te vai ra ïa te haapapuraa e, i te tau tahito, e auraa rii taa ê to te iˈoa ra bi·ʼahʹ i to te parau haa ra bohʼ faaohipahia i roto i te Bibilia. Eaha te faufaaraa?
19. Ahiri e ua faaohipa Iesu e te mau aposetolo i te iˈoa ra bi·ʼah,ʹ eaha ïa ta tatou e nehenehe e parau?
19 Peneiaˈe ua faaohipa te mau aposetolo i roto i ta ratou uiraa, e o Iesu i roto i ta ˈna pahonoraa, i teie iˈoa ra bi·ʼah.ʹ Noa ˈtu e ua manaˈo noa te mau aposetolo i te parau no te taeraa mai o Iesu a muri aˈe, peneiaˈe ua faaohipa te Mesia i te iˈoa ra bi·ʼahʹ no te faaaano atu â i te auraa o ta ratou e manaˈo ra. Ua faahiti paha Iesu i to ˈna taeraa mai no te haamata i te hoê toroa apî; o to ˈna taeraa mai ïa te haamataraa o to ˈna tiaraa apî. E tano maitai te reira e te auraa o pa·rou·siʹa, ta Mataio i faaohipa i muri iho. Te papuhia ra e, e turu teie faaohiparaa i te iˈoa ra bi·ʼahʹ i ta te mau Ite no Iehova i haapii mai mutaa ihora mai â, oia hoi e riro “te tapao” e rave rau tuhaa ta Iesu i horoa, ei faaiteraa e tei reira oia.
A tiai noa ˈtu ai i te tupuraa puai roa ˈˈe o to ˈna vairaa mai
20, 21. Eaha ta tatou e nehenehe e haapii na roto i ta Iesu i parau no nia i te tau o Noa?
20 E tia i ta tatou tuatapaparaa i te vairaa mai o Iesu ia ohipa i nia i to tatou oraraa e to tatou mau tiaturiraa. Ua faaitoito Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ ia vai ara noa. Ua horoa mai oia i te hoê tapao ia ite-papu-hia to ˈna vairaa mai, noa ˈtu e eita te pae rahi e tâuˈa: “Mai tei te anotau ra ia Noa ra, oia atoa te [vairaa] mai o te Tamaiti a te taata nei. Mai tei te anotau i mua iho i te diluvi ra, te amu ra ratou i te maa e te inu ra, te faaipoipo ra e te horoa ra ia faaipoipohia, e tae roa aˈera i te mahana i tomo ai Noa i roto i te pahi; aore roa i ite, e roohia noa ihora ratou e te diluvi, pau roa ˈtura e te diluvi, pau roa ˈtura ratou; oia atoa te [vairaa] mai o te Tamaiti a te taata nei.”—Mataio 24:37-39; MN.
21 I te tau o Noa, ua rave noa te rahiraa o te taata o taua ui ra i ta ratou mau ohipa matauhia. Ua tohu Iesu e hoê â huru atoa i te tau o “te [vairaa] mai o te Tamaiti a te taata.” Ua manaˈo paha te taata e haaati ra ia Noa e aita e ohipa e tupu. Ua ite râ outou eaha te ohipa i tupu. Ua aratai tia ˈtu taua mau mahana ra, tei maoro i nia i te hoê area tau, i te hoê tupuraa puai roa ˈˈe, “e roohia noa ihora ratou e te diluvi, pau roa ˈtura e te diluvi.” Te horoa ra Luka fatata hoê â faatiaraa i reira Iesu i faaau ai i “te anotau ia Noa ra” e “te anotau o te Tamaiti a te taata nei.” Ua faaara Iesu e: “Oia atoa ia tae i te mahana e fa mai ai te Tamaiti a te taata nei.”—Luka 17:26-30.
22. No te aha tatou e anaanatae ai i te parau tohu a Iesu i roto i te Mataio pene 24?
22 E auraa taa ê to taua mau mea atoa ra no tatou, no te mea te ora nei tatou i te anotau i reira te ite papu nei tatou i te mau tupuraa ta Iesu i tohu—te tamaˈi, te aueueraa fenua, te maˈi pee, te oˈe, e te hamani-ino-raa i ta ˈna mau pǐpǐ. (Mataio 24:7-9; Luka 21:10-12) Ua ite-papu-hia te reira mai te tamaˈi i taui i te aamu oia hoi te Tamaˈi Rahi Matamua, noa ˈtu e te hiˈo nei te rahiraa o te taata i teie mau tupuraa mai te tahi noa ohipa matauhia o te aamu. Area te mau Kerisetiano mau ra, te matara nei ia ratou te auraa o teie mau tupuraa faufaa mau, mai te feia vai ara e taa ra e te fatata maira te tau veavea ia ite ratou i te hoê tumu suke i te oteoraa. Ua faaara Iesu: “Oia atoa teie, ia hiˈo outou i taua mau mea nei i te tupuraa, ua fatata ïa te basileia o te Atua, ia ite hoi outou.”—Luka 21:31.
23. E auraa taa ê to te mau parau a Iesu i roto i te Mataio pene 24 no vai, e no te aha?
23 Ua faatae Iesu i te tuhaa rahi o ta ˈna pahonoraa i nia i te Mouˈa i Oliveta, i ta ˈna mau pǐpǐ. O ratou hoi te rave i te ohipa faaora oia hoi te pororaa i te parau apî maitai e ati aˈe te fenua hou te hopea e tae mai ai. O ratou hoi te ite i “te mea riaria e pau ai ra . . . i te tiaraa i te vahi moˈa ra.” O ratou te faaroo na roto i te ‘hororaa’ hou te ati rahi. E no ratou atoa te mau parau i muri iho: “Ahiri hoi e haamaorohia taua tau ra, aore roa ïa e taata e ora; e haapotohia ra taua tau ra, no te feia i maitihia ra.” (Mataio 24:9, 14-22) Eaha mau na râ te auraa o teie mau parau teiaha, e no te aha e parauhia ˈi e ua riro te reira ei tumu ia rahi to tatou oaoa, to tatou tiaturi, e to tatou itoito i teie nei? Na te tuatapaparaa i te Mataio 24:22 i muri nei e pahono mai.
[Nota i raro i te api]
a Mau hiˈoraa a Josèphe: I te Mouˈa Sinai, “ua faaite [te uira e te patiri] e tei reira te Atua [pa·rou·siʹa].” “Ua haapapu [te faaiteraa semeio i roto i te sekene] i te vairaa mai [pa·rou·siʹa] te Atua i reira.” Na roto i te faaiteraa i te tavini a Elisaia te mau pereoo e haaati ra, “ua faaite [te Atua] i ta ˈna tavini i to ˈna mana e to ˈna vairaa mai [pa·rou·siʹa].” I to te ofitie Roma ra o Petronius tamataraa i te tamǎrû i te mau ati Iuda, ua parau Josèphe e ‘ua faaite te Atua i to ˈna vairaa mai [pa·rou·siʹa] ia Petronius’ na roto i te faatoparaa mai i te ûa. Aita o Josèphe i faaohipa ia pa·rou·siʹa no te tahi noa fatataraa mai aore ra te hoê taeraa mai poto noa. Ua faahiti râ oia i te vairaa mai tei tamau noa i muri iho, noa ˈtu e mea itea-ore-hia. (Exodo 20:18-21; 25:22; Levitiko 16:2; Te mau arii 2, 6:15-17)—A faaau Antiquities of the Jews, Buka 3, pene 5, paratarapha 2 [80]; pene 8, paratarapha 5 [203]; Buka 9, pene 4, paratarapha 3 [55]; Buka 18, pene 8, paratarapha 6 [284].
b I roto i te hoê titionare (A Critical Lexicon and Concordance to the English and Greek New Testament), te faahiti ra o E. W. Bullinger e te auraa o pa·rou·siʹa oia ïa ‘te vairaa aore ra te tiaraa mai i te hoê vahi, oia hoi, vairaa mai, taeraa mai; e haerea mai tei taaihia i te manaˈo o te hoê parahi-tamau-raa mai taua haerea mai ra e i muri iho mai.’
c Hoê haapapuraa oia hoi te vai ra i roto, te parau Hebera ra “Te Iˈoa,” i papai-taatoa-hia aore ra i haapotohia, 19 taime. Te papai ra te Orometua haapii ra o Howard e: “E mea huru ê roa ia taio i te Iˈoa o te Atua i roto i te hoê papai kerisetiano i faahitihia e te hoê ati Iuda faahapa. Ahiri e e huriraa Hebera teie o te hoê papai kerisetiano Heleni aore ra Latino, o te parau adonai [Fatu] ïa te itehia i roto i te papai, eiaha râ te taipe o te iˈoa o te Atua i opanihia ra, oia hoi YHWH. . . . Aita i papuhia e no te aha oia i faahiti ai i te iˈoa i opanihia ra. E au ra ïa e, ua noaa ia Shem-Tob teie papai a Mataio e ua papai-aˈena-hia i roto te Iˈoa o te Atua, e peneiaˈe ua vaiiho noa oia, aita hoi oia i hinaaro ia faahapahia oia i te faaoreraa i teie iˈoa.” Te faaohipa ra Te mau Papai Moˈa—Tatararaa a te ao apî—E te mau faahororaa i te papai a Mataio a Shem-Tob (J2) ei tururaa i te faaohiparaa i te iˈoa o te Atua i roto i te mau Papai Heleni Kerisetiano.
Nafea outou ia pahono?
◻ No te aha e mea faufaa ia ite i te taa-ê-raa i roto i te huru iritiraa a te mau Bibilia i te Mataio 24:3?
◻ Eaha te auraa o pa·rou·siʹa, e eaha te faufaaraa?
◻ Eaha paha te tuearaa i rotopu i te Mataio 24:3 na roto i te reo Heleni e te reo Hebera?
◻ Eaha te manaˈo faufaa no nia i te tau te tia ia tatou ia ite, no te maramarama i te Mataio pene 24?
[Hohoˈa i te api 10]
Mouˈa ra i Oliveta, e hiˈo tia ˈu ia Ierusalema