VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w96 15/8 api 4-8
  • E mau haapiiraa anaanatae mau no nia i te Fenua Tǎpǔhia

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • E mau haapiiraa anaanatae mau no nia i te Fenua Tǎpǔhia
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1996
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te Shéphéla
  • Te fenua aivi no Iuda
  • Te mau medebara
  • Te mau aivi no Karemela
  • “Mai te ô a Iehova ra”
  • Faahohonuraa numera 1—Te hoê tere i te Fenua Tǎpǔhia
    “Te mau Papai atoa, e mea faaurua ïa e te Atua e e mea faufaa”
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1996
w96 15/8 api 4-8

E mau haapiiraa anaanatae mau no nia i te Fenua Tǎpǔhia

UA RIRO mau â te Fenua Tǎpǔhia i faataahia i roto i te Bibilia, ei fenua otahi roa. I teie vahi e ere hoi i te mea rahi roa, ua rau te huru o te hohoˈa fenua. I te pae apatoerau, te vai ra te mau mouˈa i tapoˈihia i te hiona; i te pae apatoa, o te mau fenua veavea ïa. Te vai ra te mau fenua haehaa hotu, te mau medebara ano noa, e te mau aivi no te mau faaapu maa hotu e no te faaamuraa i te nǎnǎ.

No te huru rau o te teiteiraa o te fenua, te ahuaraˈi, e te repo, ua rau atoa te huru o te mau tumu raau, mau uru aihere, e mau raau tupu ê atu—e tae noa ˈtu te tahi o te tupu i te mau vahi mouˈa toetoe, vetahi o te tupu i te medebara veavea, e vetahi atu o te uaa i te vahi papu repo meumeu aore ra te mau mahora teitei ofafai. Ua taio te hoê taata tuatapapa raau e tau 2 600 huru raau taa ê te itehia i taua fenua ra! Ua ite oioi noa te mau Iseraela matamua i haere e hiˈopoa i te fenua, i to ˈna faufaa. Ua hopoi mai ratou mai te hoê o te mau peho tahora pape, i te hoê peenave vine tei utahia no to ˈna rahi, i nia i te hoê raau e piti taata ia amo! Ua tano roa ia mairihia teie peho i te iˈoa ra o Esekola, oia hoi te auraa “Peenave vine.”a—Numera 13:21-24.

E hiˈopoa anaˈe râ i te tahi o te mau huru o teie tuhaa fenua otahi roa, te pae apatoa iho â râ.

Te Shéphéla

O te pae miti tooa o te râ o te Fenua Tǎpǔhia to ˈna otia e te Miti Mediteranea. Tau 40 kilometera i roto atu i te fenua, te vai ra te Shéphéla. Te auraa o te taˈo ra “Shéphéla,” e “Fenua haehaa” ïa, i te parau mau râ, e vahi aivi teie e nehenehe noa e piihia e fenua haehaa, ia faaauhia oia e te mau mouˈa no Iuda i te pae hitia o te râ.

A hiˈo na i te hohoˈa fenua tatuhaahia, e a tapao i te tuatiraa i rotopu i te Shéphéla e te mau tuhaa fenua e haaati ra ia ˈna. I te pae hitia o te râ, te vai ra te mau mouˈa no Iuda; i te pae tooa o te râ, o te fenua papu ïa no Philiseti i te pae miti. Ua riro ïa te Shéphéla ei paruru, ei otia tei faataa ê na i te nunaa o te Atua e to ratou mau enemi tahito i te mau tau Bibilia ra. Te nuu enemi atoa e haere mai na te pae tooa o te râ mai, e tia ïa ia ˈna ia tomo mai na te Shéphéla, hou oia e haere ai i Ierusalema, te oire pu o Iseraela.

Ua tupu te reira i te senekele iva hou to tatou tau. Te faatia ra te Bibilia e “ua haere ihora te arii o Arama ra o Hazaela i nia ua aro atura ia Gata [eita e ore i te otia o te Shéphéla], e pau ihora; ua fariu aˈera Hazaela i to ˈna mata e haere i nia i Ierusalema.” Ua manuïa te Arii ra o Iehoasa i te tapea ia Hazaela, ma te petaraa ia ˈna i te mau taoˈa faufaa huru rau no ǒ mai i te hiero e te aorai ra. Noa ˈtu râ, te haapapu ra teie aamu e ua riro te Shéphéla ei vahi faufaa roa no te paruru ia Ierusalema.—Te mau arii 2, 12:17, 18.

E haapiiraa anaanatae mau ta tatou e nehenehe e huti mai. Ua hinaaro o Hazaela e haru ia Ierusalema, ua tia râ ia ˈna ia haere na mua na roto i te Shéphéla. Oia atoa, ‘te imi ra’ te Diabolo ra o Satani i te mau tavini a te Atua “e pau ia ˈna,” tera râ, mea pinepine e tia na mua ia ˈna ia na nia ˈtu i te hoê paruru puai—oia hoi to ratou pee-maite-raa i te mau faaueraa tumu a te Bibilia, ei hiˈoraa no nia i te mau amuimuiraa iino e te nounou taoˈa. (Petero 1, 5:8; Korinetia 1, 15:33; Timoteo 1, 6:10) Mea pinepine o te ofatiraa i te mau faaueraa tumu Bibilia, te taahiraa matamua e aratai i te raveraa i te mau hara iino. No reira, a haapaari maitai i taua paruru ra. A pee i te mau faaueraa tumu Bibilia i teie nei, eita ïa outou e ofati i te mau ture a te Atua a muri aˈe.

Te fenua aivi no Iuda

I te pae fenua i ǒ atu i te Shéphéla, te vai ra te fenua aivi no Iuda. E fenua mouˈa teie tei faahotu i te huero maitai, te hinu olive, e te uaina. No to ˈna teitei, ua riro atoa Iuda ei vahi haapuraa maitai roa. No reira, ua patu te Arii ra o Iotama “i te fare etaeta, e te pare atoa” i reira. I te tau ati, e nehenehe te taata e horo e tapuni i taua mau vahi ra.—Paraleipomeno 2, 27:4.

O Ierusalema, tei pii-atoa-hia Ziona, te hoê tuhaa teitei o te fenua aivi no Iuda. E au ra e mea paruru-maitai-hia o Ierusalema no te mea ua haaatihia oia i na pae e toru e te mau peho hohonu, e i te pae apatoerau, ia au i te taata tuatapapa aamu o te senekele matamua ra o Josèphe, ua paruruhia oia e e toru patu. Tera râ, ua hau atu tei titauhia i te tahi mau patu e te mau mauhaa, ia paruru-maitai-hia te hoê vahi haapuraa. E tia atoa ia noaa ta ˈna pape. E mea faufaa roa te reira i te taime iho â râ e haaatihia ˈi te oire, no te mea aita anaˈe e pape, aita ˈtu ta te huiraatira i tapeahia e ravea maoti ra te farii-oioi-raa i to ˈna pau.

Ua huti mai Ierusalema i te tahi pape no ǒ mai i te Pape ra i Siloama. Teie râ, i te senekele vau hou to tatou tau, ei faaineineraa ia haere noa mai to Asura e haaati i te oire, ua faatia te Arii ra o Hezekia i te hoê patu rapaeau no te paruru i te Pape ra i Siloama, ma te faariro i teie pape ei tuhaa atoa no te oire. Ua haamǎrô atoa oia i te mau pape pihaa i rapaeau i te oire, ia fifihia to Asura ia imi i te pape na ratou. (Paraleipomeno 2, 32:2-5; Isaia 22:11) E ere râ te reira anaˈe. Ua itea mai ia Hezekia te hoê ravea no te faatioi i te tahi haapueraa pape ê i roto roa ia Ierusalema!

Ia au i te hoê ravea i faarirohia ei hoê o te mau hamaniraa aravihi roa ˈˈe o te tau tahito, ua ǒ o Hezekia i te hoê eˈa i raro i te fenua mai te pape pihaa no Gihona mai e tae roa ˈtu i te Pape ra i Siloama.b Tau 1,8 metera te teitei, e 533 metera te roa o teie eˈa. A feruri na—te hoê eˈa na raro i te fenua fatata afa kilometera te roa, tei tǎpǔhia i roto i te mato! I teie mahana, tau 2 700 matahiti i muri iho, e nehenehe te mau ratere i Ierusalema e hahaere na roto i teie hamaniraa aravihi roa, tei matau-noa-hia i te pii te eˈa a Hezekia.—Te mau arii 2, 20:20; Paraleipomeno 2, 32:30.

E nehenehe te mau tutavaraa a Hezekia no te paruru e no te faarahi i te pape a Ierusalema, e horoa mai i te hoê haapiiraa anaanatae mau. O Iehova “te tumu o te pape ora.” (Ieremia 2:13) E faaora to ˈna mau manaˈo, e vai ra i roto i te Bibilia. No reira, e mea faufaa roa te haapiiraa tataitahi i te Bibilia. Eita râ te ravea no te haapii e te ite e noaa mai, e tahe ohie noa mai ia outou ra. E titauhia paha ia ‘ǒ outou i te tahi eˈa,’ i roto i ta outou porotarama ohipa roa o te mahana, ia faaherehere i te taime no te reira. (Maseli 2:1-5; Ephesia 5:15, 16) Ia haamata anaˈe outou, a pee maite i ta outou porotarama, ma te tuu i te tapao matamua i nia i ta outou haapiiraa tataitahi. A ara ia ore te tahi taata aore ra te tahi mea ia faaere ia outou i teie pape faufaa roa.—Philipi 1:9, 10.

Te mau medebara

I te pae hitia o te râ o te mau mouˈa no Iuda, te vai ra te Medebara i Iuda ra, tei pii-atoa-hia Iesimona, oia hoi “Medebara.” (Samuela 1, 23:19, MN, nota i raro i te api) I te Miti Taitai, e itehia te mau afaa ofafai e te mau vahi topa tarere taratara i taua vahi mǎrô ra. Ma te titapou atu mai 1 200 metera i nia noa i te atearaa e 24 kilometera, ua paruruhia te Medebara i Iuda ra i te mau mataˈi e te ûa no te pae tooa o te râ mai, e no reira, mea iti roa te ûa e topa i teie vahi. Eita e ore e teie te medebara i reira te puaaniho ra na Azazela i tonohia ˈi i te mahana tatararaa hara o te matahiti. I reira atoa to Davida tapuniraa ia Saula. I reira to Iesu haapaeraa i te maa e 40 mahana e to ˈna faahemaraahia i muri iho e te Diabolo.—Levitiko 16:21, 22; Salamo 63, parau faaomuaraa; Mataio 4:1-11.

Tau 160 kilometera i te pae apatoa tooa o te râ o te Medebara i Iuda ra, te vai ra te Medebara i Parana ra. E rave rahi vahi puhaparaa a Iseraela tei faatiahia i reira, i te tau o to ratou tere e 40 matahiti mai Aiphiti mai i te Fenua Tǎpǔhia. (Numera 33:1-49) Ua papai Mose no nia i “taua medebara rahi mǎtaˈu ra, tei reira te ophi veavea ra, e te pata; . . . i te vahi pâpâmǎrô ra.” (Deuteronomi 8:15) Mea maere mau i te mea e ua nehenehe te mau mirioni ati Iseraela e ora i reira! Ua turu noa râ Iehova ia ratou.

Ia faahaamanaˈo ïa te reira ia tatou e e nehenehe ta Iehova e turu atoa mai ia tatou, e tae noa ˈtu i roto i teie ao mǎrô i te pae varua. Oia, te haere atoa nei tatou na ropu i te mau ophi e te mau pata, noa ˈtu e e ere i te ophi e te pata mau. Te farerei nei paha tatou i te mau mahana atoa i te mau taata te ore e taiâ i te faahiti tahaa mai i te mau paraparauraa taero o te nehenehe e haaviivii ohie noa i to tatou feruriraa. (Ephesia 5:3, 4; Timoteo 1, 6:20) E tia ia haapopou i te feia e tutava nei i te tavini i te Atua noa ˈtu teie mau haafifiraa. Ua riro to ratou haapao maitai ei haapapuraa puai e te turu mau ra Iehova ia ratou.

Te mau aivi no Karemela

Te auraa o te iˈoa ra Karemela, e “Faaapu maa hotu” ïa. Ua faaunaunahia teie vahi hotu i te pae apatoerau, tau 50 kilometera te roa, i te mau ô vine, te mau faaapu olive, e te mau tumu maa hotu. E putapû te feruriraa i te vahi teitei o teie mau aivi no to ˈna haviti e to ˈna nehenehe. Te faahiti ra te Isaia 35:2 i “te nehenehe o Karemela” ei taipe no te hanahana hotu mau o te fenua o Iseraela i faatia-faahou-hia.

E rave rahi mau ohipa faufaa i tupu i Karemela. I reira to Elia tataˈuraa ˈtu i te mau peropheta a Baala e ‘te mairiraa mai te auahi a Iehova’ ei haapapuraa i To ˈna tiaraa hau aˈe i te teitei. Oia atoa, tei te tupuai o te mouˈa Karemela to Elia hutiraa i te ara-maite-raa i nia i te ata iti tei riro mai ei ûa rahi, ma te faahope i te paura i Iseraela na roto i te semeio. (Te mau arii 1, 18:17-46) Tei te Mouˈa Karemela o Elisaia, te mono o Elia, i to te hoê vahine Sunema haereraa mai e ani i te tauturu no ta ˈna tamarii i pohe, o ta Elisaia hoi i faatia mai i muri iho.—Te mau arii 2, 4:8, 20, 25-37.

Te vai noa ra te mau faaapu maa hotu i nia i te mau pae mouˈa o Karemela, e te mau faaapu olive, e te mau ô vine. I te tau uaaraa tiare, e tapoˈi-roa-hia teie mau pae mouˈa i te tiare nehenehe mau. “To upoo i nia ia oe ra, e au ïa ia Karemela,” o ta Solomona ïa i parau atu i te potii Sulami ra, peneiaˈe no te meumeu o to ˈna rouru aore ra to ˈna huru faaetaetaraa i to ˈna upoo haviti mau.—Te sire a Solomona 7:5.

Te faahaamanaˈo ra te unauna o te mau aivi o Karemela ia tatou i te nehenehe i te pae varua ta Iehova i horoa mai na te faanahonahoraa o ta ˈna feia haamori i teie nei tau. (Isaia 35:1, 2) Te ora mau nei te mau Ite no Iehova i roto i te hoê paradaiso i te pae varua, e te farii nei ratou i te mau manaˈo o te Arii ra o Davida, tei papai e: “Ua mairi aˈenei to ˈu kelero i te vahi maitai; e te maitai nei au i ta ˈu nei tufaa.”—Salamo 16:6.

Oia mau, e tia i te nunaa i te pae varua o te Atua i teie mahana ia faaruru i te mau haafifiraa rahi, mai ta te mau ati Iseraela i tahito ra i farerei na roto i te patoiraa tuutuu ore a te mau enemi o te Atua. Teie râ, eita e moehia i te mau Kerisetiano mau te mau haamaitairaa ta Iehova i horoa mai—oia hoi te maramarama e haere noa ˈtura i te rahi o te parau mau Bibilia, te autaeaeraa na te ao nei, e te ravea ia noaa te ora mure ore i roto i te paradaiso i nia i te fenua nei.—Maseli 4:18; Ioane 3:16; 13:35.

“Mai te ô a Iehova ra”

Mea au te Fenua Tǎpǔhia i tahito ra ia hiˈo. Ua tano maitai to ˈna faataaraahia mai te “fenua e pihaa noa mai te û e te meli.” (Genese 13:10; Exodo 3:8) Ua faaau Mose i teie fenua “i te fenua maitai ra; i te fenua pape tahe, e te pape pihaa, e te pape roto ra no uta i te peho, e no roto i te mouˈa i te pihaaraa mai: i te fenua sitona, e te kerite, e te vine, e te suke, e te remuna; i te fenua hinu olive, e te meli; i te fenua e amu noa ˈi oe i te maa ma te oˈe ore, e aore e mea e toe ia oe; i te fenua e auri te ofai ra, e e noaa ia oe te veo i to ˈna mouˈa ia ô.”—Deuteronomi 8:7-9.

Mai te peu e ua nehenehe Iehova e tufa i teie fenua hotu e te nehenehe na to ˈna nunaa i tahito ra, e nehenehe mau â ïa oia e horoa mai na ta ˈna mau tavini haapao maitai no teie nei tau, i te hoê paradaiso hanahana e ati noa ˈˈe te fenua nei—e te mau mouˈa, te mau peho, te mau anavai pape, e te mau roto. Oia, ua riro noa te Fenua Tǎpǔhia i tahito ra e to ˈna mau tapao huru rau atoa, ei hiˈoraa no te paradaiso i te pae varua ta to ˈna mau Ite e fanaˈo nei i teie mahana e no te Paradaiso atoa i mua nei i roto i te ao apî. I reira te parau tǎpǔ i papaihia i roto i te Salamo 37:29 e tupu ai: “E parahi te feia parau-tia i nia i te fenua, e parahi tamau â ratou i reira.” Ia horoa anaˈe Iehova i taua vahi faaearaa Paradaiso ra i te huitaata faaroo, auê ratou i te oaoa e i te mataitairaa i to ˈna mau “piha” e a muri noa ˈtu!

[Nota i raro i te api]

a Ua itehia te hoê peenave vine i taua vahi ra e 12 kilo, e te tahi tei hau atu i te 20 kilo.

b Tei rapaeau noa ˈtu te pape pihaa no Gihona i te otia o Ierusalema i te pae hitia o te râ. Ua hunahia oia i roto i te hoê ana; no reira, aita to Asura i ite e te vai ra teie pape pihaa.

[Hohoˈa fenua i te api 4]

GALILEA

Mouˈa Karemela

Miti no Galilea

SAMARIA

SHÉPHÉLA

Mau mouˈa no Iuda

Miti taitai

[Faaiteraa i te tumu]

NASA photo

[Hohoˈa fenua i te api 4]

E otia te Shéphéla i rotopu i te nunaa o te Atua e to ratou mau enemi

MI 0 5 10

KM 0 8 16

Fenua papu no Philiseti

Shéphéla

Fenua aivi no Iuda

Medebara i Iuda ra

Peho no Rift

Miti Taitai

Fenua o Amona e o Moabi

[Hohoˈa fenua/Hohoˈa i te api 5]

Eˈa a Hezekia: 533 metera te roa, tǎpǔhia i roto i te mato

Peho no Tyropoeon

Siloama

OIRE O DAVIDA

Peho no Kiderona

Gihona

[Hohoˈa i te api 6]

I te Medebera i Iuda ra to Davida tapuniraa ia Saula. I muri iho, i reira atoa to Iesu faahemaraahia e te Diabolo

[Faaiteraa i te tumu]

Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.

[Hohoˈa i te api 7]

Mouˈa Karemela, i reira to Elia faahaamaraa i te mau peropheta a Baala

[Faaiteraa i te tumu]

Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.

[Hohoˈa i te api 8]

“Ia tae oe i to Atua ra ia Iehova i te fenua maitai ra; i te fenua pape tahe, e te pape pihaa, e te pape roto ra no uta i te peho, e no roto i te mouˈa i te pihaaraa mai.”—Deuteronomi 8:7.

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono