Te hoê tiaturiraa maitai aˈe no te nephe
AITA te mau faehau no Roma i manaˈo e e tupu te reira. I to ratou tomo-taue-raa i roto i te pare etaeta i nia i te mouˈa no Massada, te pare hopea a te mau nuu ati Iuda orure hau, ua ineine iho â ratou no te aro i to ratou mau enemi, no te faaroo i te mau tutuôraa a te feia tamaˈi, te auêraa a te mau vahine e te mau tamarii. Tera râ, ua faaroo noa ratou i te paapaainaraa te auahi. I to ratou haereraa e hiˈo i te pare etaeta e ura ra, ua ite atura te mau Roma i te hoê ohipa riaria mau: ua pohe aˈena—tau 960 taata—to ratou mau enemi! Papu maitai, ua haapohe te mau ati Iuda tamaˈi i to ratou iho mau utuafare, e i muri iho, i te tahi e te tahi. Ua haapohe te taata hopea ia ˈna iho.a Na te aha i aratai ia ratou i roto i teie taparahiraa taata riaria e te haapoheraa ia ratou iho?
Ia au i te taata tuatapapa aamu ra o Josèphe no taua tau ra, o te tiaturiraa i te pohe-ore-raa o te nephe te tumu rahi o te reira. Ua tamata na mua o Eleazara Ben Jair, te raatira o te pǔpǔ Zélote i Massada, i te faatiaturi i ta ˈna mau taata e, e mea hanahana aˈe te haapoheraa ia ratou iho i te pohe aore ra te faatîtîraa a to Roma. I to ˈna iteraa e te feaa ra ratou, i reira ïa to ˈna tataˈuraa ma te anaanatae rahi no nia i te nephe. Ua parau oia ia ratou e ua riro noa te tino mai te hoê mea e faataupupu ra, te hoê fare auri o te nephe. “Ia tiamâ mai râ te nephe mai te tino mai o te ume ra ia ˈna i raro i te fenua e o te tapea ra ia ˈna,” ua na ô faahou oia e, “e hoˈi te nephe i to ˈna iho vahi, i reira ïa oia e fanaˈo mau ai i te hoê mana haamaitaihia e te hoê puai taotia-ore-roa-hia, e ore oia e itehia i te mata taata nei mai te Atua Iho.”
Te pahonoraa? Te faatia ra Josèphe e i muri iho to Eleazara hohoraraa mai i teie anairaa manaˈo, “ua tâpû aˈera te feia atoa e faaroo ra ia ˈna, i ta ˈna parau e ma te ieie maamaa ua oioi atura ratou i te rave mai tei parauhia mai.” Te na ô faahou ra Josèphe: “E au e ua uruhia ratou, ua ru ratou i te hororaa, ua hinaaro ratou pauroa e ia vitiviti aˈe ratou ia vetahi ê, . . . ua hiaai uˈana aˈera ratou e haapohe i ta ratou mau vahine, mau tamarii, e ia ratou iho.”
Te faataa maira teie hiˈoraa peapea i te tauiraa hohonu ta te haapiiraa no nia i te pohe-ore-raa te nephe e nehenehe e rave i nia i te manaˈo tano o te taata no nia i te pohe. Te haapiihia ra i te feia faaroo ia faariro i te pohe, eiaha mai te enemi ino roa ˈˈe o te taata, mai te hoê noa râ uputa e tiamâ mai ai te nephe no te fanaˈo i te hoê oraraa teitei aˈe. No te aha râ taua pǔpǔ Zélote ati Iuda ra i tiaturi ai i te reira? E manaˈo paha e rave rahi e te haapii ra ta ratou mau papai moˈa, te mau Papai Hebera, e e varua ora tei roto i te taata, te hoê nephe o te ora ˈtu i muri aˈe i te pohe. Mai te reira mau anei?
Te nephe i roto i te mau Papai Hebera
Ma te haapoto noa, e ere roa ˈtu. I roto roa i te buka matamua a te Bibilia, te Genese, te parauhia maira e e ere te nephe i te hoê mea i roto ia tatou, o tatou râ taua mea ra. Teie ta tatou e taio nei no nia i te poieteraa o te taata matamua ra o Adamu e: “Riro aˈera te taata ei taata ora [nephe, MN].” (Genese 2:7) Hau atu i te 700 taime te faahitiraahia te parau Hebera ra neʹphesh i faaohipahia i ǒ nei no te parau ra nephe i roto i te mau Papai Hebera, aita roa ˈtu e matara maira te manaˈo o te tahi tuhaa taa ê, fafa ore, varua o te taata. Tera râ, e nehenehe e fafa, mea mau, e e tino to te nephe.
A imi i teie mau irava i muri nei i roto i ta outou iho Bibilia, no te mea te faahitihia ra te parau Hebera ra neʹphesh i roto i te irava tataitahi. Te faaite maitai ra teie mau irava e e nehenehe te nephe e faaruru i te ati, te atâtaraa, e e haru-atoa-hia (Deuteronomi 24:7; Te mau tavana 9:17; Samuela 1, 19:11); e tapea i te mau ohipa (Ioba 6:7); e mau i te auri (Salamo 105:18); e pohe poia, e mauiui na roto i te haapaeraa i te maa, e paruparu no te poia e te poiha; e tupuhia i te hoê maˈi teaamu aore ra te oreraa e varea i te taoto ei faahopearaa no te oto. (Deuteronomi 12:20; Salamo 35:13; 69:10; 106:15; 107:9; 119:28) Oia hoi, to outou nephe o outou ïa, o outou iho, e nehenehe to outou nephe e ite i te mau mea atoa ta outou e farerei.b
Te auraa anei ïa e e pohe mau â te nephe? E. Taa ê roa ˈtu i tei parauhia e ore te nephe e pohe, te faahitihia ra i roto i te mau Papai Hebera e ua “faataa-ê-hia” aore ra ua haapohehia te mau nephe taata, no te hara, ua pohe, ua taparahihia, ua haamouhia, e ua hahae-huˈahuˈa-hia. (Exodo 31:14; Deuteronomi 19:6; 22:26; Salamo 7:2) “O tei [nephe, MN] rave i te hara ra, o te pohe ïa,” o ta te Ezekiela 18:4 ïa e parau ra. Papu maitai, te pohe o te hopea matauhia ïa o te mau nephe taata, i te mea hoi e ua hara tatou paatoa. (Salamo 51:5) Ua parauhia ia Adamu, te taata matamua, e te utua o te hara, o te pohe ïa—e ere râ te haereraa i roto i te ao varua e te pohe ore. (Genese 2:17) E i to ˈna hararaa, ua faahitihia te utua: “E repo hoi oe, e e hoˈi faahou atu â oe i te repo.” (Genese 3:19) I to Adamu raua Eva poheraa, ua riro noa raua mai ta te Bibilia e parau pinepine ra, ei ‘mau taata [aore ra nephe] pohe.’—Numera 5:2; 6:6.
Eita ïa e maere-roa-hia i parau ai Te buka parau paari Americana (beretane) no nia i te nephe i roto i te mau Papai Hebera e: “Te haapiiraa a te Faufaa Tahito no nia i te taata, oia hoi e mea hoê oia, e ere râ te amuiraahia te nephe e te tino.” Te na ô faahou ra: “Nefesh . . . aita roa ˈtu i manaˈohia ma te faataa ê ia ˈna i te tino.”
Eaha ïa te manaˈo o te mau ati Iuda faaroo no nia i te pohe? Ua manaˈo noa ratou e te pohe, o te taa-ê-raa ïa o te ora. Te parau maira te Salamo 146:4 e eaha te tupu ia faarue mai te varua, aore ra te puai ora, i te hoê taata: “Te reva nei hoi to ˈna varua, te hoˈi nei oia i to ˈna ra repo; mou roa ˈtura ta ˈna i opua i taua mahana ra.”c Ua papai atoa te Arii ra o Solomona e “aita . . . a te feia i pohe ra e parau itea.”—Koheleta 9:5.
No te aha ïa e rave rahi ati Iuda i te senekele matamua, mai te pǔpǔ Zélote i Massada, i tiaturi roa ˈi i te pohe-ore-raa te nephe?
Te mana Heleni
No ǒ mai teie manaˈo o te mau ati Iuda i te mau Heleni ra, e ere râ no roto mai i te Bibilia. I rotopu i te mau senekele hitu e te pae hou to tatou tau, e au ra e no roto mai teie manaˈo i te mau haamoriraa faaroo miterio Heleni e tae mai ai i te haapiiraa philosopho Heleni. Mea maoro te tiaturi-rahi-raahia te manaˈo o te hoê oraraa i muri aˈe i te pohe i reira te mau nephe iino e faautuahia ˈi ma te mauiui, e ua haapapuhia e ua parare atura taua haapiiraa ra. Ua aimârô te mau philosopho ma te hopea ore i nia i te huru mau o te nephe. Ua parau Homère e e taui oioi noa te nephe te vahi i te poheraa, ma te mumu, te mauriuri, aore ra ma te ahehe. Ua parau Épicure e e teiaharaa to te nephe, e tino haihai roa râ to ˈna.d
Peneiaˈe râ, o Platon, philosopho Heleni no te senekele maha hou to tatou tau, tei turu rahi roa ˈˈe i te haapiiraa o te pohe-ore-raa te nephe. I roto i ta ˈna faataaraa i te poheraa o ta ˈna orometua haapii ra o Socrate, te tuea ra ta ˈna mau tiaturiraa e ta te pǔpǔ Zélote no Massada i te mau senekele i muri iho. Mai ta te taata ite ra o Oscar Cullmann e faaite ra, “te faaite maira Platon ia tatou mea nafea to Socrate poheraa ma te hau taatoa e te mǎtaˈu ore. E pohe nehenehe to Socrate. Aita roa ˈtu i itehia te riaria o te pohe. Eita ta Socrate e nehenehe e mǎtaˈu i te pohe, i te mea e na te pohe e faatiamâ mai ia tatou i te tino. . . . Ua riro te pohe ei hoa rahi no te nephe. O ta ˈna ïa e haapii ra; e no reira, ua pohe o ˈna ia au i ta ˈna i haapii.”
I te tau o te mau Maccabées, i te piti o te senekele hou te Mesia, to te mau ati Iuda haamataraa i te farii i teie haapiiraa no ǒ mai i te mau Heleni ra. I te senekele matamua o to tatou nei tau, te parau maira o Josèphe e ua farii te mau Pharisea e te mau Esséniens—pǔpǔ faaroo ati Iuda puai—i teie haapiiraa. Te ite-atoa-hia ra teie haapiiraa i roto i te tahi mau pehepehe, tei papaihia paha i taua area tau ra.
E o Iesu Mesia ïa? Ua haapii anei o ˈna e ta ˈna mau pǐpǐ i teie tiaturiraa no roto mai i te haapaoraa Heleni?
Te manaˈo o te mau Kerisetiano matamua no nia i te nephe
Mea taa ê roa te manaˈo o te mau Kerisetiano o te senekele matamua no nia i te nephe i to te mau Heleni. A rave na i te hiˈoraa o te poheraa o Lazaro, te hoa o Iesu. Ahiri e e nephe pohe ore to Lazaro, i taui te vahi, o te tiamâ mai e o te oaoa i te poheraa, e ore anei e taui te aamu i roto i te Ioane pene 11? Papu maitai, e parau ïa Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ ahiri e te ora maitai ra o Lazaro i nia i te raˈi; tera râ, ua faaite e te farii nei oia i te mau Papai Hebera e ua na ô atu ia ratou e te taoto ra o Lazaro, ma te aramoina. (Irava 11) Papu maitai, e oaoa Iesu ahiri e te fanaˈo ra to ˈna hoa i te hoê oraraa apî e te faahiahia; tera râ, te ite ra tatou ia ˈna i te otoraa i mua i te aro o te taata no teie pohe. (Irava 35) Papu maitai, ahiri e tei nia te nephe o Lazaro i te raˈi, ma te fanaˈo i te pohe-ore-raa oaoa, eita ïa Iesu e faaite i te huru ino, ma te faahoˈi mai ia ˈna ia orâ oia tau matahiti faahou i roto i te “fare auri” o te hoê tino hara i rotopu i te huitaata maˈi e te pohe.
I to Lazaro faahoˈiraahia mai i te ora, ua faatia mai anei o ˈna i to ˈna oraraa e maha mahana faahiahia roa ei varua tiamâ e te faataa-ê-hia i te tino? Aita roa ˈtu. E parau mai paha te feia tiaturi i te pohe-ore-raa te nephe, e mea maere roa no te faataa i te mea ta te taata i ite. E ere râ teie manaˈo i te mea papu roa; teie râ, eita anei ta Lazaro e nehenehe e faatia noa ˈtu i te tahi mea i te feia herehia e ana—e mea maere roa te mea o ta ˈna i ite no te faataa? Aita roa ˈtu Lazaro i parau noa ˈˈe te tahi mea o ta ˈna i farerei a pohe ai o ˈna. A feruri na—ua mamû noa oia i nia i te tumu parau ta te rahiraa taata e hinaaro e ite: mai te aha te huru o te pohe! Hoê noa ravea no te faataa i taua mamûraa ra. Aita hoê aˈe mea e faatia. Te taoto ra te taata pohe, ua aramoina.
Te faaite ra anei te Bibilia e ua riro te pohe ei hoa no te nephe, te hoê uputa noa i rotopu i te mau tuhaa o te oraraa? Aita! No te mau Kerisetiano mau mai te aposetolo Paulo, e ere te pohe i te hoê hoa; e “enemi hopea” râ. (Korinetia 1, 15:26) Aita te mau Kerisetiano i faariro i te pohe ei mea ohie, e mea mauiui râ, e te ohie ore, no te mea te reira te faahopearaa o te hara e te orureraa hau i te Atua. (Roma 5:12; 6:23) Aita roa ˈtu te reira i ô i roto i te opuaraa matamua a te Atua no te huitaata nei.
Teie râ, e tiaturiraa to te mau Kerisetiano mau ia pohe anaˈe te nephe. Ua riro te tia-faahou-raa o Lazaro ei hoê o te mau aamu e rave rahi a te Bibilia o te faaite maitai maira i te tiaturiraa mau, a te mau Papai no te mau nephe i pohe—te tia-faahou-raa. Te haapii maira te Bibilia no nia e piti huru tia-faahou-raa. No te rahiraa o te taata e taoto ra i roto i te apoo, te feia parau-tia anei aore ra te feia parau-tia ore, te vai ra te tiaturiraa o te tia-faahou-raa no te oraraa mure ore i roto i te Paradaiso i nia i te fenua nei. (Luka 23:43; Ioane 5:28, 29; Ohipa 24:15) No te hoê pǔpǔ iti o ta Iesu i faaau mai ta ˈna “nǎnǎ iti,” e tia-faahou-raa to ratou no te oraraa pohe ore ei mau varua i nia i te raˈi. E faatere ratou, e te mau aposetolo a te Mesia atoa, e o Iesu Mesia i nia i te huitaata nei e e aratai ia ratou i te tia-roa-raa.—Luka 12:32; Korinetia 1, 15:53, 54; Apokalupo 20:6.
No te aha ïa te mau ekalesia a te Amuiraa faaroo kerisetiano e haapii ai i te pohe-ore-raa o te nephe, eiaha râ te tia-faahou-raa? A hiˈo na i te pahonoraa i horoahia e te taata tuatapapa faaroo ra o Werner Jaeger i roto i The Harvard Theological Review i te matahiti 1959: “Te mea faufaa roa ˈˈe i roto i te aamu o te haapiiraa kerisetiano, oia hoi ua riro te metua o te tuatapaparaa faaroo kerisetiano ra o Origène, ei philosopho pǐpǐ na Platon i te fare haapiiraa i Alexandrie. Ua faaô mai o ˈna i roto i te haapiiraa kerisetiano te taatoaraa o te mau haapiiraa no nia i te nephe pohe ore, no ǒ mai ia Platon ra.” No reira, ua pee maitai te ekalesia i te raveraa a te mau ati Iuda e mau senekele na mua ˈˈe! Ua faarue ratou i te mau haapiiraa a te Bibilia no te farii i te haapiiraa philosopho Heleni.
Nohea roa mai taua haapiiraa ra
Te uiui nei paha vetahi i teie nei, no te turu i te haapiiraa o te pohe-ore-raa o te nephe, No te aha teie noa haapiiraa e haapiihia ˈi, i roto i te hoê huru aore ra te tahi atu, i roto e rave rahi haapaoraa na te ao nei? Te horoa ra te mau Papai i te hoê tumu papu e parare roa ˈi teie haapiiraa i roto i te mau pǔpǔ faaroo o teie nei ao.
Te parau maira te Bibilia ia tatou e “te vai noa nei to te ao atoa i raro aˈe i taua varua ino ra” e te faataa maitai ra ia Satani mai “te arii o teie nei ao.” (Ioane 1, 5:19; Ioane 12:31) Papu maitai, aita te mau haapaoraa a te ao nei i paruruhia i te mana o Satani. Tera râ, te turu rahi nei ratou i te arepurepuraa e te aroraa i roto i te ao nei i teie mahana. E no nia i te nephe, e au ra e te faaite maitai ra ratou i te huru feruriraa o Satani. Nafea ïa?
A haamanaˈo na i te haavare matamua i faahitihia aˈenei. Ua parau te Atua ia Adamu raua Eva e e pohe raua ia hara raua. Ua haapapu râ Satani ia Eva e: “E ore roa orua e pohe.” (Genese 3:4) Ua pohe mau â Adamu raua Eva; ua hoˈi raua i te repo mai ta te Atua i parau. Aita Satani, te “metua hoi no te haavare,” i haapae i ta ˈna haavare matamua. (Ioane 8:44) I roto e rave rahi haapaoraa e atea ê ra i te haapiiraa a te Bibilia aore ra o te huna roa ra i te reira, te horoa-noa-hia ra taua noa manaˈo ra: ‘E ore roa outou e pohe. E pohe to outou tino, e ora noa râ to outou nephe, e a muri noa ˈtu—mai te Atua ra te huru!’ Te vahi anaanatae, ua parau atoa Satani ia Eva e e riro o ˈna “mai te atua ra te huru”!—Genese 3:5.
Mea faahiahia aˈe te hoê tiaturiraa i niuhia i nia i te parau mau, eiaha râ i nia i te haavare aore ra te mau haapiiraa philosopho a te taata. Auê te faahiahia te ite-papu-raa e ua aramoina te feia herehia e tatou i roto i te apoo, eiaha râ te haapeapearaa e teihea roa râ te tahi mau nephe pohe ore! Eita te taotoraa o te feia pohe e haamǎtaˈu mai ia tatou aore ra e haaparuparu ia tatou. E nehenehe ta tatou e parau e tei te hoê vahi faafaaearaa paruruhia te feia pohe. No te aha paruruhia? No te mea te haapapu maira te Bibilia e te ora ra te feia pohe o ta Iehova e here i roto i te hoê auraa taa ê. (Luka 20:38) Te ora ra ratou i roto i to ˈna mehara. E manaˈo tamahanahanaraa hohonu teie no te mea aita to ˈna mehara i taotiahia. Te hinaaro nei o ˈna e faahoˈi mai e rave rahi mirioni taata herehia i te ora e e haafanaˈo ia ratou i te ora mure ore i nia i te fenua o te riro ei paradaiso.—A faaau e te Ioba 14:14, 15.
Te fatata maira te mahana hanahana o te tia-faahou-raa, ia tupu anaˈe te mau parau tǎpǔ atoa a Iehova. (Isaia 55:10, 11) A feruri na i nia i teie parau tohu e tupu i mua nei: “To oe ra mau taata pohe, e ora ïa; to ratou mau tino pohe, e tia faahou ïa: a ara, a himene, e tei parahi i te repo e! e au hoi to oe ra hau i te hau o te mau raau rii ra; e haapuai mai hoi te fenua i te feia i pohe ra.” (Isaia 26:19) No reira, te taoto ra te taata pohe i roto i te hoê apoo i paruruhia mai te hoê aiû i roto i te opu o to ˈna metua vahine. Ua fatata ratou i te “fanauhia,” i te faahoˈihia mai i te ora i nia i te fenua tei riro ei paradaiso!
Eaha te tiaturiraa faahiahia roa ˈˈe i teie?
[Nota i raro i te api]
a Te parauhia ra e e piti vahine e e pae tamarii i ora mai, ua tapuni ratou. Na taua mau vahine ra i faatia i muri aˈe i te ohipa i tupu i te feia haru no Roma.
b Parau mau, mai e rave rahi atoa mau parau e e mea rahi te auraa, e auraa ê atu â to te parau ra neʹphesh. Ei hiˈoraa, e nehenehe oia e faaauhia i te taata no roto ra, te mau manaˈo hohonu iho â râ. (Samuela 1, 18:1) E nehenehe atoa oia e faaauhia i te ora ta te hoê nephe e fanaˈo ra.—Te mau arii 1, 17:21-23.
c Te auraa o te parau Hebera ruʹach, no te parau ra “varua,” oia hoi “aho” aore ra “mataˈi.” No nia i te taata, aita e faaauhia ra i te hoê varua ora, tera râ, mai ta te hoê titionare (The New International Dictionary of New Testament Theology) e faataa ra, i “te puai ora o te taata.”
d E ere o ˈna te taata hopea i manaˈo i teie mau haapiiraa taa ê roa. I te tuhaa matamua o teie senekele, ua parau roa te hoê aivanaa e ua faito na o ˈna te teiaharaa o te mau nephe o te mau taata e rave rahi, na roto i te iritiraa i to ratou teiaharaa i muri noa ˈˈe i te poheraa i to ratou teiaharaa na mua noa ˈˈe i te poheraa.
[Hohoˈa i te api 7]
Ua manaˈo te pǔpǔ Zélote ati Iuda e na te pohe e faatiamâ mai i to ratou mau nephe