No te aha e e taime teie no te faaoti?
I TE 16raa o te senekele hou to tatou nei tau, ua maiti te Atua i te ati Iseraela “ei taoˈa here rahi . . . i te mau taata atoa ra, . . . ei nunaa moˈa.” (Exodo 19:5, 6) Ua ere oioi ratou i to ratou huru moˈa, to ratou viivii ore i te pae faaroo, e ua vaiiho ratou e ia viiviihia ratou e te mau peu haamori idolo e te hairiiri o te mau nunaa tapiri. Ua riro mau ratou “ei nunaa mârô hoi na.” (Deuteronomi 9:6, 13; 10:16; Korinetia 1, 10:7-11) I te roaraa e hau atu i te toru hanere matahiti i muri aˈe i to Iosua poheraa, ua haamau o Iehova i te mau tavana, te mau aratai haapao maitai e mea aravihi no te aratai i te mau ati Iseraela i nia i te eˈa o te haamoriraa mau. Teie nei râ, aita te mau taata i “faarue i ta ratou parau ino, e ta ratou haerea mârô.”—Te mau Tavana 2:17-19.
I muri aˈe i te reira, ua haamau ihora te Atua i te mau arii haapao maitai e te mau peropheta no te turai i te mau taata ia hoˈi i te haamoriraa mau. Ua faaitoito te peropheta ra o Azaria i te arii ra o Asa e to ˈna huiraatira ia imi ia Iehova: “Ia imi outou ia ˈna, e itea ïa oia e outou: ia faarue râ outou ia ˈna, e faarue atoa oia ia outou.” Ua faatupu o Asa i te tahi mau tauiraa i te pae faaroo i roto i te basileia no Iuda. (Paraleipomeno 2, 15:1-16) I muri iho, ua faaapî faahou â te Atua i te titauraa na roto i te arai o ta ˈna peropheta ra o Ioela. (Ioela 2:12, 13) I muri iho faahou â, ua faaue o Zephania i te feia i ora na i Iuda ia “imi ia Iehova.” O te ohipa ïa i ravehia e te arii apî ra o Iosia na roto i te hoê ohipa tauiraa no te faaore i te haamoriraa idolo e te peu viivii.—Zephania 2:3; Paraleipomeno 2, 34:3-7.
Noa ˈtu râ taua mau taime tatarahaparaa, ua ino faahou mai te huru i te pae varua o te mau taata. (Ieremia 2:13; 44:4, 5) Ua faaite tahaa o Ieremia i te faanahoraa i te pae faaroo tei viiviihia e te mau peu haamori idolo, ma te faataa ˈtu i te reira ia au i te peu o te ore e taui faahou: “E tia anei te ati Kusa ia faahuru ê i to ˈna iri, e te nemera i to ˈna opatapata? ei reira outou e tia ˈi ia rave i te parau maitai, tei mataro i te rave i te parau ino.” (Ieremia 13:23) No taua tumu ra te Atua i faautua ˈi ma te teimaha mau i te basileia no Iuda. Ua haamouhia o Ierusalema e to ˈna ra hiero i te matahiti 607 hou to tatou nei tau, e ua afai-tǐtǐ-hia te feia i ora mai i Babulonia, i reira to ratou vairaa e 70 matahiti.
A hope ai taua area tau ra, ua faaite te Atua i te aroha faito ore. Ua aratai oia i te arii ra o Kuro no te faatiamâ mai i te mau ati Iseraela, te hoê toea o tei hoˈi i Ierusalema no te patu faahou i te hiero. Maoti hoi i te huti mai i te hoê haapiiraa o te mau ohipa atoa i tupu, ua faarue faahou â ratou i te haamoriraa mau, ma te turai ia Iehova ia faahiti faahou i ta ˈna titauraa: “E fariu mai outou ia ˈu, e na ˈu e fariu atu ia outou.”—Malaki 3:7.
No te aha o Iseraela i faaruehia ˈi
Eaha te huru i te pae faaroo o te mau ati Iseraela i te tau o Iesu? Ua riro mau â te mau aratai faaroo haavare ei mau “aratai matapo” tei haapii i “tei tuuhia mai e te taata anaˈe ra.” ‘Ua faahapa ratou i te mau ture a te Atua i ta ratou ra mau tutuu.’ Te faahanahana noa ra te mau taata i te Atua “i to ratou vaha,” ua atea ê râ to ratou mafatu ia ˈna ra. (Mataio 15:3, 4, 8, 9, 14) E horoa-faahou-hia anei no ratou, ei nunaa i te ravea no te tatarahapa? Aita. Ua parau o Iesu e: “E hopoi-ê-hia te basileia o te Atua nei ia outou, e e tuuhia ˈtu i te nunaa e faahotu mai i te huero ra.” Ua parau faahou â oia e: “Ei teie nei, to outou utuafare,” te hiero i Ierusalema, “e tuuhia ˈi i te ano.” (Mataio 21:43; 23:38) Ua rahi roa ta ratou hape. Aita ratou i farii ia Iesu ei Mesia e ua haapohe ratou ia ˈna, na roto i te maitiraa i te Kaisara no Roma haavî ei arii no ratou.—Mataio 27:25; Ioane 19:15.
Aita te mau ati Iseraela i hinaaro e taa e te mau taime Iesu i faatupu ai i ta ˈna taviniraa e tau haavaraa ïa te reira. I te feia taiva i ora na i Ierusalema, ua parau o Iesu e: “Aita oe i haamanaˈo e e taime teie oe e hiˈopoahia ˈi.”—Luka 19:44, T.a.a.
I te Penetekose o te matahiti 33, ua haamau te Atua i te hoê nunaa apî, aore ra taata, te mau pǐpǐ i faatavaihia a ta ˈna Tamaiti, o Iesu Mesia, o tei maitihia i roto i te mau opu e te mau nunaa atoa. (Ohipa 10:34, 35; 15:14) Te vai ra anei i te tahi noa ˈˈe tiaturiraa e e tauihia te faanahoraa ati Iuda i te pae faaroo? Ua horoa te nuu Roma i te pahonoraa i te matahiti 70 o to tatou nei tau, na roto i te haamou-roa-raa ia Ierusalema tae roa i nia i te niu. Ua faarue-taatoa-hia taua faanahoraa ra i te pae faaroo.—Luka 21:5, 6.
Te haerea apotata rahi a te amuiraa faaroo kerisetiano
E riro atoa te mau kerisetiano i faatavaihia e te varua moˈa ei “nunaa moˈa, e feia hoohia.” (Petero 1, 2:9; Galatia 6:16) Aita râ te amuiraa kerisetiano o te senekele matamua i tapea maoro i to ratou viivii ore i te pae faaroo.
Ua tohu te mau Papai i te hoê tau apotata rahi, aore ra te hoê faarueraa i te faaroo mau. Te zizania taipe i roto i te parabole a Iesu o te mau taata e faahua kerisetiano ra o te tamata i te tapea i te tupuraa o te sitona taipe, aore ra te mau kerisetiano mau, te feia i faatavaihia e te varua moˈa a te Atua. Te faaite ra te parabole e te parareraa o te amuiraa faaroo kerisetiano hape, faaterehia e te enemi rahi a te Atua, te Diabolo, e haamata te reira, “ia taoto râ te taata.” Ua tupu te reira i muri aˈe te poheraa o te mau aposetolo haapao maitai a te Mesia, i te roaraa o te tau taotoraa i te pae varua. (Mataio 13:24-30, 36-43; Tesalonia 2, 2:6-8) Mai tei tohuhia e te mau aposetolo, ua haapiˈo e rave rahi feia e faahua kerisetiano ra i to ratou eˈa i roto i te nǎnǎ. (Ohipa 20:29, 30; Timoteo 1, 4:1-3; Timoteo 2, 2:16-18; Petero 2, 2:1-3) O Ioane te aposetolo hopea tei pohe. I te area matahiti 98 o to tatou nei tau, ua papai oia e fatata roa i te haamata te “hora hopea,” te tuhaa hopea o te tau o te mau aposetolo.—Ioane 1, 2:18, 19.
Na roto i te faatupuraa i te taairaa e te puai faaroo e politita tei haamanahia e te emepera Roma o Constantin, ua ino roa mai te huru pae varua, i te pae o te haapiiraa, e i te pae morare o te amuiraa faaroo kerisetiano. Ua farii e rave rahi feia papai aamu e “te upootiaraa o te Ekalesia i te roaraa o te senekele maha” ua riro ïa ia au i te huru hiˈoraa o te kerisetiano, ei “haapeapearaa.” ‘Ua erehia i te amuiraa faaroo kerisetiano i to ˈna faito morare teitei’ e ua farii oia e rave rahi peu e te manaˈo philosopho etene, mai te “haamoriraa ia Maria” e te haamoriraa i te mau “Peata,” oia atoa hoi te haapiiraa no nia i te Toru Tahi.
I muri aˈe i to ˈna manuïaraa ma te haavarevare, ua ino roa mai te huru o te amuiraa faaroo kerisetiano. Ua faatupu mai te mau ture, te mau tatararaa i te pae o te haapiiraa tumu a te mau pâpa e a te mau apooraa, ma te ore e faahiti i te parau o te Tiribuna haava i te hairesi, te mau tamaˈi faaroo, e te mau tamaˈi “moˈa” i rotopu i te mau katolika e te mau Porotetani, i te hoê huru faanahoraa i te pae faaroo o te ore roa e nehenehe e tauihia.
I roto i ta ˈna buka A World Lit Only by Fire, ua papai o William Manchester e: “Ua fanaˈo te mau pâpa no te paeraa e te onoraa o te senekele i te hoê huru oraraa mai to te mau emepera no Roma ra. O ratou te feia moni roa i roto i te ao nei, e ua monihia ratou e ta ratou mau karatino na roto i te hooraa i te pureraa moˈa.” I te roaraa o te tau o te apotata rahi, ua imi te tahi mau pûpû iti aore te mau taata tataitahi i te kerisetianoraa mau tei moe, ma te faatupu i te mau huru o te sitona taipe. Mea pinepine ua farerei ratou i te mau hamani-ino-raa rahi mau. Te parau noâ ra taua buka ra e: “I te hoê taime mai te huru ra e te mau peata mau o te amuiraa faaroo kerisetiano, to te mau porotetani e to te mau katolika, ua riro mai ei feia hamani-ino-hia tei ereere roa i roto i te auahi.” Ua tamata vetahi tei piihia te mau taata reforomatio ra mai ia Martin Lutero e o Ioane Kalavino, i te haamau i te hoê faanahoraa i te pae faaroo o te faaoromai e o tei taa ê i te Ekalesia katolika o tei farii râ i ta ratou atoa mau haapiiraa tumu. Ua ô hohonu atoa ratou i roto i te mau ohipa politita.
I roto i te mau aua Porotetani, ua tutava-noa-hia i te faatupu i te hoê huru faaararaa i te pae faaroo. I te roaraa o te senekele 18 e 19, ei hiˈoraa, ua hope taua mau tutavaraa na roto i te ohipa mitionare i te fenua ěê. Teie nei râ, na roto i te fariiraa i te mau manaˈo o te mau mamoe, i teie nei mahana e aita roa ˈtu te huru i te pae varua o te “nǎnǎ” Porotetani e faaitoito noa ˈˈe. Aita i maoro roa, ua farii te taata porotetani e tuatapapa i te parau o te faaroo o Oscar Cullmann e “i roto iho i te ekalesia, te vai ra te hoê fifi i te pae faaroo.”
Ua faatupu-atoa-hia i te mau tauiraa e te mau patoiraa i roto i te Ekalesia katolika iho. Mai te senekele 11 e tae atu i te 13, i mua i te parareraa o te ino e te ruperuperaa i te pae faufaa o te upoo faatere haapaoraa, ua haamauhia te mau faanahoraa o te mau monahi o tei maiti i te eˈa o te veve. Tera râ, te vai ara tamau nei ratou e, ia au i te feia tuatapapa, ua faahaehaahia ratou e te anairaa tiaraa teitei a te mau ekalesiatiko. I muri iho tae mai nei te patoiraa i te Reforomatio no te 16raa o te senekele tei faaterehia e te apooraa no Trente e ua faatupuhia no te aro i te Reforomatio a te mau porotetani.
I te afaraa o te mau avae matamua o te senekele 19, i te roaraa o te tau o te haamau-faahou-raahia i te tiaraa a te mau ekalesiatiko, ua amo te Ekalesia Katolika i te tiaraa mana e ua tapea noa oia i te peu tahito. Aita roa ˈtu râ i parauhia e e faatupuhia i te hoê noa ˈˈe tauiraa no te haamau faahou i te kerisetianoraa mau. Tera râ, ua tutava-rahi-hia no te haapaari i te mana o te upoo faatere i mua i te mau tauiraa o te ao nei i te pae faaroo, i te pae politita, e i te pae totiare.
Aita i maoro aˈenei i te mau matahiti 1960, mai te huru ra e ua hinaaro te Ekalesia Katolika e faanaho i te hoê ravea no te hoê tauiraa hohonu mau e te apooraa eukumene o te Vaticana II. Teie nei râ, ua faahepohia i te hoê opaniraa etaeta i te hoê huru faaapîraa o te apooraa, e te pâpa e ohipa ra i taua taime ra no te faaore i te manaˈo o te melo o te ekalesia e haere tamau ra i mua. Ua faataahia taua ohipa ra, ta vetahi i pii te faatanoraa a Wojtyła, e te hoê pǔpǔ Katolika ei “huru ohipa apî a Constantin.” Mai tei faataa-papu-hia i roto i te vea Jesuite La Civiltà Cattolica, te farerei nei te Ekalesia Katolika, mai te tahi atu mau haapaoraa i “te hoê fifi rahi e te taatoa: rahi no te mea o te aa mau o te faaroo e te oraraa kerisetiano tei ô roa; te taatoa no te mea o te mau tuhaa atoa o te kerisetianoraa tei roohia.”
Aita te mau haapaoraa o te amuiraa faaroo kerisetiano i roo mau i te tereraa o te tauiraa, eita atoa ratou e nehenehe e faatupu, tae roa i te taime te kerisetianoraa mau e haamau-faahou-hia i te tau o te “auhuneraa,” na roto i te haaputuraa i te sitona taipe i roto i te hoê amuiraa viivii ore. (Mataio 13:30, 39) Te tupu nei te hoê uiraa na roto i te anairaa roa mau o te mau taparahiraa taata e te mau hape i ravehia na nia i te iˈoa o te haapaoraa, teie e parau nei e e kerisetiano ratou aore ra eita, Mea tano anei ia manaˈo e e tupu i te tahi mau tauiraa i roto te amuiraa faaroo kerisetiano?
Eita te hoê tauiraa e nehenehe e tupu?
Te parau nei te buka a te Apokalupo no nia i te hoê vahine faaturi rahi o te amo nei i te iˈoa maere mau “Babulonia rahi.” (Apokalupo 17:1, 5) Ua imi e rave rahi feia taio Bibilia i te faataa i taua parau taipe maere mau. Ua inoino roa e rave rahi taata no te ruperupe rahi i te pae faufaa e te peu hairiiri o te mau upoo faatere haapaoraa. Ua manaˈo vetahi e te faahohoˈa ra o Babulonia Rahi i te anairaa tiaraa a te mau ekalesiatiko. I rotopu ia ratou te vai ra o Jan Hus, te hoê peresibutero katolika ratere tei tutui-oraora-hia i te matahiti 1415, e o Aònio Paleario, te hoê taata italia o te tuatapapa i te aamu o te taata o tei tarîhia e o tei tutuihia i te matahiti 1570. Ua tutava raua e piti atoa ra ma te ore e manuïa no te faatupu i te mau tauiraa i roto i te Ekalesia Katolika ma te tiaturi e e hoˈi atu i nia i to ˈna “tiaraa hanahana o te omuaraa.”
Ma te taa ê hoi, te faaite ra te pene 17 e 18 o te Apokalupo e te faahohoˈa ra o Babulonia Rahi i te hau emepera o te mau haapaoraa hape atoa.a Aita teie tuhaa o te “vahine faaturi rahi” e taui noa ˈˈe no te mea “ua taea hoi i te raˈi ta ˈna ra mau hara.” Oia mau, i teie 20raa o te senekele, fatata te mau haapaoraa atoa, eiaha noa te mau haapaoraa i roto i te amuiraa faaroo kerisetiano, teie e amo nei i te hopoia no te mau tamaˈi o te tamau noa ra i te faatahe i te toto e no te toparaa i te pae morare mehameha mau o te haapeapea nei i te huitaata. I te hopearaa, ua faaoti te Atua i te haamouraa o “Babulonia”.—Apokalupo 18:5, 8.
Teie te taime no te “haere ê mai i rapae au”
Te faaite ra te tupuraa o te mau parau tohu bibilia e te tano maitai ra te “hopea” o te “amuiraa o te mau mea” iino no to tatou nei tau. (Mataio 24:3) Eita te mau taata atoa o te hinaaro ra ma te aau rotahi e haamori i te Atua e apee noa i to ˈna iho mau manaˈo aore ra te mau mea ta ˈna e au ra. E tia ia ˈna ia ‘imi ia Iehova a nehenehe noa ˈi e itehia,’ oia mau, i teie nei iho â, no te mea ua fatata roa te “ati rahi” i tohuhia e Iesu. (Isaia 55:6; Mataio 24:21) Ia au i te ohipa i tupu i nia i te mau ati Iseraela, eita o Iehova e farii i te hoê haapaoraa viivii no te mea noa e mea maoro oia i te oraraa. Maoti hoi i te tataˈi i te hoê pahi tei fatata roa i te tomo, e tia i te feia atoa o tei hinaaro i te farii maitai o te Atua e te ora ia auraro ma te ore e tiai i te faaueraa i faauruahia i roto i te Apokalupo 18:4: “A haere ê mai na outou i rapae, [ia Babulonia Rahi], e au mau taata e, ia ore outou ia riro ei rave atoa i ta ˈna ra mau hara, ia ore outou ia pohe atoa i to ˈna ra mau pohe.”
Tera râ “haere i rapae” no te haere ihea? Ihea roâ e itehia ˈi te ora? Aita anei e fifi ia imi i te haapuraa i roto i te vahi tano ore? Nafea e itehia ˈi te haapaoraa otahi roa tei fariihia e te Atua? E ite-noa-hia te pahonoraa i roto i te Parau a te Atua. (Timoteo 2, 3:16, 17) Te titau nei te mau Ite no Iehova ia tuatapapa outou i te Bibilia ma te hohonu atu â. E nehenehe atu ai outou e taa e o vai tei maitihia e te Atua ei “taata no to ˈna ra iˈoa,” o ta ˈna e paruru i te roaraa o te mahana riaria o to ˈna ra riri.—Ohipa 15:14; Zephania 2:3; Apokalupo 16:14-16.
[Nota i raro i te api]
a No te ite i te auraa taipe o Babulonia Rahi ia au i te faataaraa tano a te mau Papai, a hiˈo i te mau pene 33 tae noa ˈtu i te mau pene 37 o te buka Te Apokalupo: Fatata roa to ˈna tatararaa rahi hopea nei, tei neneihia i te matahiti 1988 e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
[Hohoˈa i te api 7]
Ia tomo te pahi o ta outou faaroo, a paiuma i nia i te pahi faaora o te kerisetianoraa mau