Te faatia ra te feia poro i te Basileia
E poro-haere-hia te parau apî maitai o te Basileia
MAI te mau hanere matahiti mai â, ma te aravihi ua faaohipa te enemi tumu o te Atua, te Diabolo ra o Satani, i te mau faatereraa politita e te haapaoraa hape no te turu i ta ˈna mau tutavaraa no te haafifi i te parareraa o te Kerisetianoraa mau. Eita râ tera mau ohipa e manuïa. Ua tohu o Iesu e ‘e poro-haere-hia te parau apî maitai o te Basileia [eaha ra, ‘e poro-haere-hia paha’ aore râ, ‘e nehenehe e poro-haere-hia’] e ati noa ˈˈe teie nei ao, ia ite te mau fenua atoa.’—Mataio 24:14.
Ua ite-papu-hia te manuïa-ore-raa o Satani i Heleni. I tera fenua ua tamata te Ekalesia Orthodoxe no Heleni i te opani i te mau Ite no Iehova ia poro haere i te parau apî maitai o te Basileia. Tera râ, ma te haapapuhia e teie ohipa i tupu, i te taime tano e maimi te mau parau mau o te Bibilia i te mau taata mafatu tia noa ˈtu te patoiraa.
Tau 30 matahiti i muri mai, ua faarii te hoê perepitero orthodoxe heleni i te parau apî maitai e hau atu â ua faaite oia i to ˈna hinaaro ia riro ei hoê o te mau Ite no Iehova. Tera râ, ua patoi ino mau to ˈna mau fetii i to ˈna hinaaro e ua faateimâha ratou ia ˈna ia faarue oia to ˈna mau taairaa e te mau Ite no Iehova. No te haamauruuru i to ˈna mau fetii, ua tamau noa oia i te taviniraa ei perepitero; tera râ, ua faaite noa oia e maoti te tauturu a te mau Ite no Iehova i ite ai oia te parau mau e ua faarue oia i te reira ei tauiraa no te hoê tiaraa teitei i roto i te hoê haapaoraa hape.
Noa ˈtu ra te reira, i te tahi mau taime te faaite nei oia i te maitai no nia i te mau Ite no Iehova i te taime e tia ia parau. E e rave rahi taime ua aˈo roa ˈtu oia i te mau taata tei hinaaro i te ite i te parau mau, ia haapii iho a ratou e te mau Ite no Iehova. E tau matahiti i muri mai, ua na reira iho a te tahi o tei aˈohia e a ˈna.
Aita i maoro roa, ua maˈi-rahi-hia ihora te perepitero e ua ite atura e fatata roa oia i te pohe. I to ˈna vai-noa-raa i te fare maˈi, ua haaputuputu oia i ta ˈna mau tamarii, e ua haere pauroa mai ratou i pihai iho i te roi o to ratou ra metua tanea. Ua faataa atura oia ia ratou e mai te peu e e pohe o ˈna, e farerei faahou ratou. Ua paraparau atura ia ratou i te mau haapiiraa Bibilia i nia i te tia-faahou-raa o te mau taata e Iehova no te ora i roto i te hoê paradaiso i nia i te fenua nei, tera râ mai te peu te hinaaro mau ra ratou ia na reira iho â, e tia iho â ïa ia ratou ia haapii i te parau mau mai te Bibilia e ia faataa ê mai ratou i te haapaoraa hape. Ua taparu ihora ia ratou ia apee i te mau Ite no Iehova e ia haapii ratou maoti ta ratou hiˈoraa nafea e riro ei kerisetiano mau.
I muri noa iho, pohe atura te perepitero. Tera râ, ei faahopearaa maitatai i nia i ta ˈna mau tamarii ta ˈna aˈoraa tau aroha. Mai te rahiraa o ta ˈna fetii, ua patoi ino mau ta ˈna tamahine i te mau Ite no Iehova e ta ratou mau ohipa. Teie nei râ aita oia e nehenehe faahou e faahua ite ore i te piiraa a ta ˈna metua tane tei pohe, no reira i muri noa iho ua farerei ihora oia i te mau Ite no Iehova e haamata ihora i te haapii i te Bibilia. Aita i maoro roa ua riro ihora o ˈna iho ei Ite no Iehova, ma te pûpûraa ˈtu i to ˈna ora no te Atua ra o Iehova e ma te faataiperaa ˈtu te reira na roto i te bapetizoraa.
I Heleni e i roto atoa i te tahi atu tau 230 fenua, te tiaturi nei te mau Ite no Iehova i te mana o te varua moˈa o te Atua. E maoti te turu taatoa o te varua moˈa, te faatupu maite nei ratou i te parau tohu a Iesu: “E noaa râ to outou mana i te [v]arua [moˈa] ia haere mai i nia iho ia outou: e ei ite hoi outou no ˈu i Ierusalema nei e Iudea atoa hoi e ati noa ˈˈe, e Samaria, e tae noa ˈtu i te hopea o te fenua ra.”—Ohipa 1:8.
[Nota i raro i te api]
a Te faatia nei te Ekalesia orthodoxe heleni i te faaipoipo i ta ˈna mau perepitero.