A tamau maite i roto i te taviniraa pionie
TAU 4 500 000 Ite no Iehova o te faaite nei i te parau apî maitai na te ao nei. I rotopu ia ratou, te vai ra hau atu i te 600 000 pionie, oia hoi te feia poro i te Basileia ma te taime taatoa. Te feia i roto i teie nuu pionie rahi, mai te mau taurearea apî roa e tae noa ˈtu te feia tatuhaahia i roto i te 90raa o to ratou matahiti. No roto mai ratou i te mau nunaa atoa e e mau huru oraraa atoa taa ê to ratou.
Ma te feaa ore, te hinaaro nei te taatoaraa o teie mau taata poro ma te taime taatoa e manuïa i roto i te taviniraa pionie. E rave rahi o te opua nei e faariro i teie taviniraa ei toroa na ratou i to ratou oraraa taatoa. Aita vetahi e nehenehe e na reira no te tahi mau tumu. Teie râ, ua nehenehe vetahi e tamau noa i te taviniraa pionie noa ˈtu te mau haafifiraa i te pae moni, te mau maˈi, te manaˈo haaparuparu, e te tahi atu mau fifi. No reira, nafea te mau taata poro ma te taime taatoa ia faaruru i teie mau fifi e ia tamau maite â i roto i te taviniraa pionie?
Te faarururaa i te mau hinaaro i te pae moni
Ia ravehia te taatoaraa, te rave nei te mau pionie i te ohipa i rapaeau no te aufau i ta ratou mau haamâuˈaraa, mai ta te aposetolo Paulo i rave. (Tesalonia 1, 2:9) I roto i te rahiraa o te mau fenua o te ao nei, te faaruru nei ratou i te mau maraaraa taue o te hoo o te maa, te ahu, te fare, e te faurao. Mea pinepine e mea fifi ia noaa mai te ohipa afa taime o ta ratou e hinaaro ra. Mai te peu e te vai ra, mea pinepine teie mau ohipa i te horoa mai i te mau moni ohipa raro roa, e aita e parururaa i nia i te oraora-maitai-raa.
Mai te peu e e ‘tamau noa tatou i te imi na mua i te Basileia o te Atua e te parau-tia na ˈna,’ e nehenehe tatou e tiaturi e e haapao mai Iehova i to tatou mau hinaaro i te pae materia. I roto i te mau fifi i te pae moni, e tia ïa i te mau pionie ‘eiaha e tapitapi no to ananahi ra.’ (Mataio 6:25-34) A tutava ˈi ratou i te faatitiaifaro i teie mau fifi, e paruru te faaroo puai ia Iehova ia ratou i te haapeapearaa faufaa ore.
Ia farerei anaˈe te hoê taata i te mau haafifiraa i te pae moni, peneiaˈe e nehenehe te mau haamâuˈaraa e faaitihia mai. Maoti te tahi mau tauiraa i roto i te tabula moni, e nehenehe e faanavai no te mau mea e titau-mau-hia ra, eiaha râ te tahi noa mau hinaaro materia. No te faaiti i te mau haamâuˈaraa, te vahi nei te tahi mau pionie i te hoê fare e te tahi atu mau kerisetiano. Na roto i te tururaa ˈtu i ta ratou mau tamarii ia tavini ei pionie, te horoa nei te mau metua i te tahi mau taime i te fare ma te faaaufau ore aore ra i te hoê moni raro roa. Te tauturu nei vetahi i te mau pionie i te pae no te maa e te aufauraa i te faurao. Teie râ, eita te mau pionie e hinaaro e riro ei hopoia teimaha na vetahi ê, no te mea te faaue ra te mau Papai ia ratou ia turu ia ratou iho.—Tesalonia 2, 3:10-12.
E nehenehe te mau haamâuˈaraa o te faurao e faaitihia na roto i te vahiraa i te aufauraa e te tahi atu mau pionie. Mai te peu e e piti pionie e pereoo to raua, e nehenehe raua e poro i te hoê â vahi, ma te rave i te hoê pereoo e e faaore i te aufauraa i te mau haamâuˈaraa no e piti pereoo. E nehenehe paha te mau pionie aita to ratou e pereoo e apiti atu e te feia e pereoo to ratou e e turu atoa i roto i te aufauraa i te mau haamâuˈaraa no te faurao. E nehenehe te tino moni no te tere e faaitihia ˈtu â na roto i te pororaa i te mau tuhaa fenua fatata na raro noa. I roto e rave rahi mau fenua, te faaohipa nei te mau pionie i te mau ravea faautaraa huiraatira mama roa.
I rotopu i te feia o tei arai i te mau fifi i te pae moni e o tei tamau maite i roto i te taviniraa ma te taime taatoa, te vai ra o Newton Cantwell e ta ˈna vahine. Ua hoo raua i ta raua fare faaapuraa e ua haamata raua i te taviniraa pionie e e ono o ta raua e hitu tamarii i te matahiti 1932 ra, i te tau o te Toparaa moni Rahi. “Aita i maoro ua pau pauroa te moni i noaa mai na roto i te hooraa i ta mâua fare faaapuraa—te pae rahi no te aufau i te taote,” o ta Taeae Cantwell ïa i papai. “Te haamanaˈo ra matou e i to matou haereraa i te piti o ta matou tuhaa taviniraa, ua navai noa ta matou moni no te aufau oioi e piti hebedoma o te fare tarahu, e e pae noa dala marite i toe mai. Noa ˈtu râ, ua ite mâua e e haapao mai Iehova ia matou ia rave matou i ta matou taviniraa ma te tuutuu ore. . . . Ua haapii matou i te tarani na roto e rave rau mau ravea. Ia haere atu matou i roto i te hoê tuhaa fenua apî, ei hiˈoraa, e paraparau atu vau i te tahi mau fatu fare titoraa mori ma te faataa ˈtu e e toru pereoo ta matou e faahoro ra i te mau mahana atoa no ta matou ohipa kerisetiano. Mea pinepine e noaa mai te tahi tahinuraa i nia i te mori. Ua haapii ta mâua mau tamaroa i te tataˈi i to matou mau pereoo, e ua iti mai ïa te haamâuˈaraa i tera pae.” Ua manuïa ïa te fetii Cantwell i te faaruru i te mau haafifiraa i te pae moni e ua tamau maite ratou i roto i te taviniraa ma te taime taatoa. Tei roto noâ Taeae Cantwell i te tabula a te mau pionie i to ˈna poheraa i te 103raa o to ˈna matahiti.
Te noaaraa mai te ohipa afa taime
E rave rahi mau pionie o te turu nei ia ratou iho i te pae moni na roto i te mau ohipa afa taime. No te turu ia ˈna iho i roto i te taviniraa i Korinetia, ua rave o Paulo i te ohipa hamani ie e to ˈna mau hoa faaroo o Akuila raua o Perisila. (Ohipa 18:1-11) I teie mahana, mea pinepine te mau taeae pae varua i te oaoa i te pûpû i te mau ohipa afa taime na te mau pionie. Te noaa mai nei teie mau ohipa i te tahi atu mau pionie na roto i te mau pu tufaraa ohipa o te pûpû nei i te mau ohipa tataime. Mea faufaa roa te faaroo i roto i te Atua, e tae noa ˈtu te pure rotahi ia noaa mai ta ˈna aratairaa no te rave i te mau faaotiraa i te pae no te ohipa.—Maseli 15:29.
“I muri aˈe i te hutiraa mai i te puai na roto i te feruriraa maoti te pure,” o ta te hoê pionie e parau ra, “ua faaara ˈtu vau i ta ˈu paoti ohipa e ua riro ta ˈu ohipa taviniraa ei hopoia faufaa mau no ˈu nei e eita ta ˈu e nehenehe e farii i te hoê ohipa ma te taime taatoa. I te mahana toru i muri iho, ua anihia mai au mai te peu e e farii anei au i teie ohipa, ma te afa taime râ. Ua oaoa roa vau i te fariiraa.” Eiaha e faaiti i te puai o te pure, e a ohipa ia au i ta outou mau pure.
E manaˈo paha te mau pionie e mea maitai ia faaite atu i te mau paoti ohipa e riro i te tihepu ia ratou e, te tumu ratou e imi ai i te hoê ohipa afa taime, no te turu ïa ia ratou iho i roto i te taviniraa. E nehenehe ratou e faahiti i te mau mahana ratou e vata ˈi e te rahiraa hora i te hebedoma ta ratou e nehenehe e horoa no te hoê ohipa. Ua nehenehe e piti tuahine i te pae tino e faaafa i te hoê ohipa ma te taime taatoa i roto i te hoê taiete aˈo i te pae ture, ia nehenehe raua e rave i te ohipa e piti mahana e te afa i te hebedoma. Ua turu teie raveraa ia raua e tae roa i to raua haereraa i te Fare Haapiiraa Bibilia no Gileada a te Watchtower e te noaaraa mai ta raua tuhaa taviniraa mitionare.
E rave rau mau ohipa e tano e te mau Papai e itehia mai na roto i te paraparauraa e te mau hoa faaroo e vetahi atu aore ra na roto i te maimiraa i te mau poroi a te mau vea. E tauturu mai te haehaa, no te mea e tapea te reira i te mau pionie ia maiti roa i te mau ohipa o ta ratou e rave. (A faaau e te Iakobo 4:10.) No te tamau noa i te taviniraa pionie, e titauhia paha ratou ia rave i te mau ohipa ta te tahi mau taata e hiˈo nei ei mea haihai e te faahaehaa. Mai te peu e e fariihia teie ohipa tera râ te hinaarohia te tahi, e nehenehe e taui i te ohipa a muri aˈe.
Te maˈi e te manaˈo haaparuparu
E tia paha i te tahi ia faaea i ta ratou taviniraa pionie no te mau maˈi ino mau. Mai te peu râ e eita te mau pionie e ru noa, e ite mai paha ratou e e nehenehe te hoê maˈi e rapaauhia aore ra e nehenehe te oraora o te tino e maitai mai ia tamau noa ratou i te taviniraa pionie. E rave rahi te nehenehe e tavini ei pionie noa ˈtu te mau fifi i te pae oraora o te tino no te mea e imi ratou i te rapaauraa, e pee maite ratou i te hoê faatereraa maa e tano no ratou, e e faafaaea maitai ratou e e faaetaeta ratou i te tino. Ua ite te hoê tiaau ratere i te hoê tuahine pionie o tei roohia i te maˈi o te mau fatiraa ivi ino mau e mea titauhia ia tauturuhia oia no te haere na te mau fare i roto i te taviniraa. (Ohipa 20:20) Teie râ, ua faatere raua ta ˈna tane e 33 haapiiraa bibilia e ua tauturu raua e 83 taata ia farii i te parau mau a te Atua. Ua maitai mai oia, e ua haere atu oia i te Haapiiraa o te taviniraa pionie 11 matahiti i muri iho.
E nehenehe te manaˈo paruparu e turai i te tahi ia vaiiho i te taviniraa pionie. (Maseli 24:10) Ua parau te hoê pionie i te hoê tiaau ratere e: “E faaea vau i te taviniraa pionie. . . . E tia ia ˈu ia aufau i ta ˈu mau tarahu.” Te titau ra hoi oia i te mau titia mata e 20 dala marite. “E faaea anei oe i ta oe taviniraa pionie no te hoê tino moni e 20 dala marite?” o ta te tiaau ïa i ani atu. Ua faaauhia ˈtura e ia rave teie pionie i te ohipa hoê mahana i te fare hamaniraa taofe, ia noaa mai ta ˈna e 20 dala, ia hoo mai oia i to ˈna titia mata, e ia tamau noa oia i roto i te taviniraa pionie. Ua faaite maira te tahi atu tauaparauraa e te fifi mau, o te manaˈo paruparu ïa no te mau haamâuˈaraa moni roa o to ˈna pereoo. Ua faaitoitohia ˈtura e ia faaiti mai teie pionie i ta ˈna mau haamâuˈaraa na roto i te faahororaa i roto noa i te tahi tau kilometera maoti hoi i te haere atea. Ua aˈo-atoa-hia oia ia atuatu i to ˈna huru i te pae varua. Ua faaohipa te pionie i teie aˈoraa e e ono avaˈe i muri iho, ua tae maira ta ˈna aniraa no te haere i te Haapiiraa Gileada. I muri aˈe i te noaaraa mai ta ˈna parau tuite, ua tonohia ˈtura oia i te hoê fenua ê e ua tavini oia i reira ma te haapao maitai e rave rahi mau matahiti e tae noa ˈtu i to ˈna poheraa. Oia mau, mea pinepine te mau haamaitairaa rahi i te noaa mai mai te peu e eita tatou e hema i te manaˈo haaparuparu, tera râ, e haamanaˈo noa tatou e tei pihai iho Iehova ia tatou.
A haafaufaa i ta outou hopoia no te taviniraa
Noa ˈtu te mau tamataraa, mai te tau ereraa e te maa ore, ua faariro o Paulo i ta ˈna taviniraa ei taoˈa faufaa. (Korinetia 2, 4:7; 6:3-6) I mua i te haafifiraa e te hamani-ino-raa i teie mahana, e rave rahi mau tavini a Iehova i Afirika, i Asia, i Europa Hitia o te râ, e i te tahi atu mau vahi o tei tapea noa i ta ratou haamaitairaa e tavini ei pionie. No reira, ia farerei outou i te mau tamataraa, a tutava no te tamau noa i roto i teie taviniraa faufaa rahi, ei arueraa ia Iehova.
Ua nehenehe te rahiraa o te mau pionie e faaô i roto i te ohipa pororaa ma te taime taatoa no te mea noa e ua faaohie aˈe ratou i to ratou huru oraraa. Mai ia Paulo, ua patoi ratou i te mau faahemaraa materia e ua faatupu ratou i te mauruuru ‘i te maa e te ahu.’ No te tamau noa i roto i te taviniraa pionie, te titau nei ratou ia mauruuru noa i te mau mea faufaa roa ˈˈe. (Timoteo 1, 6:8) E noaa mai te oaoa na roto i te aupururaa i te mau hopoia taa ê no ǒ mai i te Atua ra, ma te tuu atu i nia ˈˈe i te mau taoˈa materia.
Ei hiˈoraa: Ua fanaˈo o Anton Koerber i te hopoia taa ê e tia ˈtu no te mau faufaa o te Basileia i mua i te mau tia a te hau i te oire no Washington. Ua tavini oia ei pionie tau taime e ua riro oia ei tiaau haaati i te mau matahiti 1950 ra. Ua haere mai te tahi o to ˈna mau hoa tapihoo na mua ˈˈe ia ˈna ra, e te hoê faaauraa ohipa ia nehenehe e noaa mai ia ˈna hoê mirioni dala marite. Tera râ, e titauhia ia horoa oia i to ˈna taime taatoa i roto i te mau ohipa tapihooraa i roto i te area hoê matahiti. I muri aˈe i to ˈna pureraa ia noaa mai te aratairaa e te hoê feruriraa ara maite, ua parau oia e: “Eita ta ˈu e nehenehe e faarue i ta ˈu mau hopoia faahiahia roa e tavini ia Iehova i ǒ nei, noa ˈtu e no te hoê noa matahiti, aita, noa ˈtu e horoahia mai te moni atoa o te ao nei. Mea faufaa aˈe na ˈu ia tavini i to ˈu mau taeae i Washington nei, e ua ite au e te haamaitai ra o Iehova ia ˈu i ǒ nei. Eita iho â ïa e noaa mai hoê mirioni dala marite, tera râ, ia hope te hoê matahiti o teie huru oraraa, eaha ïa to ˈu huru i te pae varua, aore ra i te pae tino?” Ua patoi atura oia i teie faaauraa ohipa. Te tauturu nei te haafaufaaraa i te mau hopoia mai teie te huru i te mau taata e rave rahi ia tamau maite i roto i te taviniraa pionie.
Auê ïa mau haamaitairaa rahi ta te mau pionie e fanaˈo nei! E haamaitairaa mau ia horoa e rave rahi mau hora no te paraparau no nia i te tiaraa arii hanahana o Iehova. (Salamo 145:11-13) No te mea e te horoa nei ratou i teie rahiraa taime i roto i te taviniraa, ua noaa i te mau pionie te haamaitairaa o te afairaa i te tamahanahanaraa i te pae varua i te feia veve e te hepohepo ra, te feia maˈi aore ra te oto ra, e te feia o te taiâ rahi ra e te titau ra i te hoê tiaturiraa papu. No reira, mai te peu e e faatia te mau huru tupuraa ia tatou ia faaô i roto i te ohipa pororaa ma te taime taatoa, e fanaˈo mau â tatou e rave rahi mau haamaitairaa. O ‘te haamaitairaa a Iehova te haafaufaa.’ (Maseli 10:22) E maoti ta ˈna tauturu e ta ˈna haamaitairaa e nehenehe ai te feia poro e rave rahi o te Basileia e tamau maite â ma te oaoa i roto i te taviniraa pionie.