Te pororaa ma te faaoromai i te fenua o te pape toetoe paari e te auahi
TEI te moana Ataranetita Apatoerau te vairaa te fenua Islande i te afaraa i rotopu ia Marite Apatoerau e ia Europa. Noa ˈtu e tei raro aˈe noa mai oia i te Reni menemeneraa o te Poro toetoe apatoerau, mea mǎrû aˈe to ˈna ahuaraˈi i tei manaˈohia, auaa maoti te haaveavearaa a te opape piihia Gulf Stream. Ua piihia o Islande te fenua o te pape toetoe paari e te auahi no te mea te vai ra i reira te mouˈa pape toetoe paari rahi roa ˈˈe i Europa e oia atoa hoê o te mau vahi mouˈa auahi ohipa roa ˈˈe i te ao nei. Ua tui te roo o to ˈna mau pape pihaa veavea e rave rahi e te mau solfatara, oia hoi te mau fenua mouˈa auahi e mâˈi mai te mau au pape e te mau mǎhu soufre.
E huaai te mau 260 000 taata o te piti o te motu rahi roa ˈˈe no Europa na te mau Vikings, o tei parahi i reira hau atu i te 1 100 matahiti i teie nei. Fatata hoê â te reo Islande i te reo tahito o te fenua Scandinavie o te anotau o te mau Vikings. Aita teie reo i taui no te mea mea au roa na te feia no Islande ia taio i ta ratou mau aamu tahito, o tei papaihia te pae rahi i te senekele 13 ra.
I te 16raa o te senekele, ua haamatahia te Bibilia i te hurihia na roto i te reo no Islande. Ua matara te “Faufaa Apî” i te matahiti 1540 e te Bibilia taatoa i te matahiti 1584. Hau atu i te 90 % o te taata tei roto i te Ekalesia Evanelia a Lutero, te haapaoraa haamanahia a te Hau. Noa ˈtu e te vai ra te Bibilia i roto fatata i te mau fare atoa, mea iti te taata o te tiaturi nei e e Parau na te Atua oia. E manaˈo huru rau to te rahiraa o te feia no Islande no nia i te haapaoraa, e e feia manaˈo tiamâ te rahiraa.
Ua taeahia te parau apî maitai i Islande
Te feia matamua no Islande o tei faaroo i te parau apî maitai o te Basileia, te ora ra ïa ratou i Kanada i taua tau ra. O Georg Fjölnir Lindal te hoê o ratou. No Islande mai to ˈna mau metua, e te paraparau ra oia i te reo no taua fenua ra. I muri noa ˈˈe i to ˈna pûpûraa i to ˈna ora no te Atua ra o Iehova, ua riro maira oia ei taata poro i te parau apî maitai ma te taime taatoa. I te matahiti 1929, e 40 to ˈna matahiti i reira, ua afai atura oia i te parau apî maitai i te feia o taua fenua o te pape toetoe paari e te auahi ra.
Auê ïa ohipa rahi mau no te hoê anaˈe taata! Fatata e 320 kilometera to Islande mai apatoerau mai e tae atu i apatoa e tau 500 kilometera mai te pae hitia mai e tae atu i te pae tooa o te râ. Te pae miti, e mau ooa atoa, fatata ïa e 6 400 kilometera te roa. I taua tau ra, aita e purumu papu e mea iti roa te mau pereoo aore ra te tahi atu faurao apî no te ratere haere. Teie râ, ua poro Taeae Lindal i te motu taatoa i roto e hoê ahuru matahiti e ua opere oia i te mau tausani buka. Ua ratere oia na te pae miti na nia i te pahi, e i to ˈna haereraa ˈtu i te mau fare faaapuraa i roto i te fenua, ua rave oia e piti puaahorofenua, hoê no te uta ia ˈna e te tahi no te amo i ta ˈna mau buka e ta ˈna mau tauihaa.
Fatata e 18 matahiti, o Taeae Lindal anaˈe te Ite i Islande. Noa ˈtu ta ˈna ohipa puai, aita oia i ite i te hoê noa ˈˈe taata ia rave i te tiaraa no te Basileia i roto i taua tau ra. Ua hope to ˈna faaearaa maoro o ˈna anaˈe i te 25 no mati 1947, i te taeraa mai te feia tuite matamua no te Fare Haapiiraa Bibilia no Gileada a te Taiete Watchtower. Ua taa ïa ia outou i to ˈna oaoa i to Iehova pahonoraa mai i te pae hopea i ta ˈna mau pure ia rahi atu â te mau rave ohipa no te auhune. (Mataio 9:37, 38) Ua tamau noa Taeae Lindal i ta ˈna taviniraa i Islande e tae roa i to ˈna hoˈiraa ˈtu i Kanada i te matahiti 1953.
Ua rahi atu â te mau rave ohipa no te auhune
Na mitionare o tei haere mai i te matahiti 1947, e piti ïa taeae no Danemata. Ua tae mai te tahi atu mau mitionare e piti matahiti i muri iho. A tamau noa ˈi ratou i te poro e te tahi mau hoa o tei haere mai e faaea i Islande, e mau tausani buka o tei operehia. Mea au roa na te rahiraa o te feia no Islande ia taio, aita râ i rahi te feia o tei farii mai i te parau apî maitai. I muri aˈe e 27 matahiti to ratou tanuraa e to ratou pîpîraa, ua haamata aˈera te mau taeae faaoromai i te ite i te mau hotu o ta ratou ohipa. I te matahiti 1956, e hitu taata apî o tei rave i to ratou tiaraa no te Basileia e o tei pûpû i to ratou ora no Iehova.
I roto i na ahuru matahiti hopea aˈenei, ua hau atu te numera o te feia poro o te Basileia i te tataipitihia. I teie nei, te vai ra e hitu amuiraa e hoê pǔpǔ atea ê, te taatoaraa e 280 feia poro i te parau apî maitai. E tere na tatou na roto i teie motu no te farerei haere i teie mau amuiraa.
Na roto i te oire pu
Ua haamaitai-rahi-hia te mau taeae e te mau tuahine o tei faaoromai i taua mau matahiti atoa ra. I teie nei, e piti amuiraa ruperupe maitai i Reykjavík, te oire pu. Te putuputu nei ratou i roto i te hoê Piha no te Basileia nehenehe roa i roto i te hoê â fare tahua e te amaa, tei avarihia i te matahiti 1975.
Tei roto o Friðrik e o Ada i na taata e hitu o tei bapetizohia i te matahiti 1956. “Te haamanaˈo ra vau e ua faaohipa matou no ta matou mau putuputuraa i te hoê piha nainai i te tahua teitei i reira te mau mitionare e faaea ˈi,” o ta Friðrik ïa e parau ra. “O te hoê ïa piha e 12 parahiraa, tera râ, ia hau atu te taata e haere mai i tei matauhia, e iriti na matou i te opani o te piha nainai i pihai iho mai. Auê ïa te taa-ê-raa i teie mahana e i te mea e te faaî ra e piti amuiraa i te Piha no te Basileia!”
Na Friðrik i haapao i te Tuhaa no te maa i te faatupuraahia te mau tairururaa matamua. “Na ˈu iho i rave i te rahiraa o te ohipa, e i te hoê â taime, e ere i te mea varavara ia rave au e piti aore ra e maha oreroraa parau i roto i te porotarama i te mahana tataitahi. Ia rave anaˈe au i te ohipa i roto i te fare tutu, e taamu ïa vau i te hoê ahu tunuraa maa. E ia tae i te taime no te vauvau i te oreroraa parau, e omono mai au i to ˈu pereue a horo atu ai i roto i te piha. Mea pinepine te mau taeae i te faahaamanaˈo mai ia ˈu ia tatara i to ˈu ahu tunu maa. I teie nei, e 400 e tae atu i te 500 taata o te tae mai nei i te mau tairururaa, e oia atoa te mau matahiapo maitatai roa o te apiti nei i te vauvauraa i te mau oreroraa i roto i te porotarama. E rave rahi atoa rima tauturu i te Tuhaa no te maa.”
O Keflavík te amuiraa fatata roa ˈˈe i Reykjavík, tau 50 kilometera i te pae tooa o te râ. E faahoro atu matou na roto i te mau fenua repo mouˈa auahi. Ahuru i nia i te hanere o Islande o tei tapoˈihia i te repo mouˈa auahi. Te mau raau tupu matamua e fa mai i roto i teie mau fenua, o te mau rimu ïa, teie râ i te mau fenua repo mouˈa auahi tahito aˈe, e ite atu outou i te tahi mau maa oviri e te mau tumu raau haehaa.
E 19 feia poro i roto i te amuiraa no Keflavík e ua haamauhia oia i te matahiti 1965. Tei pihai iho mai te tauraa manureva rahi, e tei reira atoa te hoê pu a te nuu marite. Noa ˈtu e aita te mau Ite i nehenehe e poro na te mau fare i teie pu, e rave rahi mau haapiiraa bibilia o tei faaterehia i reira, e e rave rau mau taata o tei haapii i te parau mau.
Te vai ra te tahi atu amuiraa i Selfoss, e 55 kilometera i te pae hitia o te râ no Reykjavík. I ǒ nei, te itehia ra te fenua faaapu e faaamu animala heeuri e te mau nǎnǎ puaatoro e te mamoe, e te vahi hamaniraa û rahi roa ˈˈe no Islande. I nia i to matou tere, e mahemo matou ia Hveragerði, te hoê oire iti i roto i te hoê peho haviti mau. I te atea ê, e ite atu matou i te mau au pape no roto mai i te mau pape pihaa veavea na roto i te peho taatoa. Hoê teie o te mau vahi puna pape veavea rahi roa ˈˈe o te fenua, e e rave rahi mau fare tanuraa maa mahanahana o tei patuhia no te faaohipa i teie mau faufaa e no te faatupu i te mau tomati, te mau totoma, e te mau tiare rau no roto mai i te mau fare mahanahana.
I roto i teie vahi, te vai ra te hoê amuiraa iti itoito e 19 feia poro o te Basileia. Ua faarue o Sigurður raua o Guðrún Svava ia Reykjavík no te turu i teie pǔpǔ iti i te tau a haamauhia ˈi te amuiraa i te matahiti 1988. O Sigurður anaˈe te matahiapo i ǒ nei. Hou oia a riro mai ai ei Ite no Iehova fatata e ahuru matahiti i teie nei, e taata faataˈi upaupa tuiroo oia, e ua hauti oia i te pahu i roto e rave rahi mau pǔpǔ upaupa. I teie mahana, ta ˈna imiraa, o te horoiraa hiˈo ïa, e te haapii atoa nei oia i te upaupa. E rave rahi mau fifi o ta ˈna i farerei i to ˈna oraraa ei taata hauti upaupa, mai te raveraa i te raau taero, te inu-hua-raa i te ava, e te manuïa-ore-raa o to ˈna faaipoiporaa. Auê oia i te oaoa i teie nei e, i te mea e e tapao ta ˈna i roto i te oraraa e te tavini ra oia ia Iehova!
I te pae Hitia o te râ roa
E faarue matou ia Selfoss, e faahoro atu ai e 680 kilometera, te rahiraa o te taime na nia i te mau purumu pirihao e te ofaifai. Te haere tia ˈtu nei matou i te amuiraa i muri iho, i te oire no Reyðarfjörður, i nia i te pae miti hitia o te râ. Hoê afa hora i muri iho, te faura maira o Hekla, te mouˈa auahi tuiroo roa ˈˈe no Islande. Ua paaina oia e maha taime i teie senekele.
I te matahiti 1973, ua tupu te hoê paainaraa mouˈa auahi rahi i Vestmannaeyjar (mau Motu Westmann). Ua hopoihia te taatoaraa o te huiraatira oia hoi tau 5 300 taata ma te peapea ore i te fenua rahi i roto noa i tau hora. I muri aˈe i te patu-faahou-raahia te oire, ua hoˈi mǎrû noa ˈtura te pae rahi o te taata i reira. E piti Ite e ora ra i teie nei i reira e o te poro nei i te parau apî maitai i te mau taata o teie oire iti. E faahoro faahou matou e piti hora, e e fanaˈo matou i te hohoˈa nehenehe mau o te mouˈa pape toetoe paari haviti mau no Vatnajökull, te mouˈa paari rahi roa ˈˈe no Islande, maoti te faito e 8 300 kilometera tuea. I roto i to matou tere, e mahemo atoa ia matou e rave rahi mau toparaa pape e te mau anavai nehenehe roa.
I muri aˈe hoê ahuru hora i nia i te purumu, e tapae atu matou i te vahi ta matou e opua ra e haere. I Reyðarfjörður, ua farerei matou i te mau 12 feia poro o te amuiraa apî roa ˈˈe i Islande. Aita e Ite i ora i teie vahi e tae roa i te taime a haamauhia ˈi te hoê fare mitionare i te pae hopea o te matahiti 1988. Ua tonohia o Kjell e o Iiris, e feia faaipoipo mitionare no Tuete, o tei tavini i Islande mai te matahiti 1963 mai â, e ohipa i rotopu i te mau 15 000 taata no teie fenua mataeinaa. E rave rahi o te ora ra i roto i te mau oire iti taiâraa na te pae miti, i nia i te atearaa tau 500 kilometera.
Te faatia ra o Kjell e: “Aita e feaaraa e ua haamaitai rahi mai Iehova i te ohipa o te Basileia i teie tuhaa no Islande. I te 1 no tenuare 1993, ua haamauhia te hoê amuiraa, e te faatere nei matou e rave rahi mau haapiiraa bibilia maitatai e te mau taata o te rave nei i te mau haereraa i mua faahiahia roa. Noa ˈtu e ua taui te mau faurao mai te tau a ratere ai o Taeae Lindal na nia i te puaahorofenua, e ere noâ i te mea ohie ia faahoro na roto i te mau area mouˈa na nia i te mau purumu heehee i te mau avaˈe pouri o te tau toetoe, noa ˈtu e te hoê pereoo jeep. I te hoê taime, ua puhihia te pereoo i nia i te purumu e ua faaohu oia e piti aore ra e toru taime i nia i te hoê aivi. Auê matou i te oaoa e i te ora mai ma te pepe ore!”
I muri aˈe e 30 matahiti i Islande, te parau ra o Iiris e: “I roto i te roaraa o te mau matahiti e rave rahi o tei haere mai mai te mau fenua ê no te tauturu. Noa ˈtu e e rave rahi o tei reva no te mau tumu huru rau, e tuhaa rahi mau â ta ratou i roto i te ohipa tanuraa e te pîpîraa. Te oaoa nei mâua i te mea e ua nehenehe mâua e faaea mai, inaha i teie nei te fanaˈo nei mâua i te haamaitairaa e ite i te auhune i te tupuraa mai. Te faaoioi nei Iehova i ta ˈna ohipa i ǒ nei atoa.”
Ua tupu te rahiraa o te maraaraa no te mea e rave rahi mau taata haere apî mai o te poro nei i to ratou mau hoa rave ohipa. Ua haapii o Atli i te parau mau e te mau mitionare e ua haamata oia i te paraparau ia vetahi ê i te taiete paturaa fare i reira oia e rave ai i te ohipa. E piti o to ˈna mau hoa rave ohipa o te apiti nei i roto i te ohipa pororaa, hoê tei bapetizohia e ta ˈna vahine i te avaˈe novema 1992. Te haapii ra te toru o te hoa rave ohipa i te Bibilia e te mau Ite.
Te raveraa i te purumu Apatoerau
I to matou faarueraa ia Reyðarfjörður, ua tere tia ˈtura matou i te pae tooa o te râ. Te amuiraa i muri iho, e 300 kilometera ïa te atearaa, i te oire no Akureyri. Ua tonohia te feia poro taa ê ma te taime taatoa no te ohipa i reira i te omuaraa o te mau matahiti 1950. Mai te haamataraa mai â, ua farerei te ohipa i te patoiraa etaeta a te mau ekalesiatiko. Ua piahia te mau tumu parau i roto i te vea no te faaara i te taata i mua i te mau Ite no Iehova. E rave rahi mau taata o te oire o tei rave atoa i te ohipa hiˈohiˈo. Auaa râ te faaoromai e te tuutuu ore o te mau pionie e te mau mitionare huru rau, i teie mahana, te vai ra te hoê amuiraa itoito e te here e 35 feia poro o te Basileia.
E taata tâiˈa o Friðrik, hoê o te mau matahiapo, na mua ˈˈe. I muri aˈe i to ˈna haereraa ˈtu i te hoê tairururaa mataeinaa i te matahiti 1982, ua papu ia ˈna e o te parau mau ta ˈna e haapii ra. Ua hoˈi atura oia i Akureyri ma te opua e poro i to ˈna mau fetii, to ˈna mau hoa, e to ˈna mau hoa rave ohipa. Ua rave o Friðrik i te mau faanahoraa no te faarue i ta ˈna ohipa ei taata taiˈa ia nehenehe oia e horoa hau atu â i te taime no te amuiraa. Ua parau atura oia i to ˈna hoa vahine, o Helga, e eita ta raua e nehenehe faahou e faaea e tae roa i te taime e faaipoipo ai raua, i te mea e te opua ra oia e riro ei Ite no Iehova. Ua hinaaro atoa o Friðrik e ia haapii o ˈna i te Bibilia no te mea eita oia e ‘faaipoipo e te hoê vahine aita to roto i te parau mau.’ (Korinetia 1, 7:39) Ua maere oia i to Helga haamataraa i te haapii. Ua faaipoipo raua i te avaˈe febuare 1983 e ua bapetizohia raua i muri noa ˈˈe. I muri iho, ua farii atoa te metua vahine e te tuahine o Friðrik i te parau mau.
O Akranes ta matou vahi faaearaa hopea, e 350 kilometera ia Akureyri, na roto e toru anairaa mouˈa e e rave rahi mau peho nehenehe mau. Ua tâhia te purumu i ǒ nei, e mea au roa ïa te tere pereoo ia faaauhia i te mau purumu ofaifai e te ǒaǒa o ta matou i tere mai nei i te rahiraa o te eˈa. Te vai ra i Akranes te amuiraa nainai roa ˈˈe no Islande—e pae feia poro, e piti e tavini ra ei matahiapo. E piti utuafare fetii o tei farii i te titauraa no Makedonia, o tei faarue i te mau amuiraa rahi aˈe no Reykjavík, e o tei faaea i teie oire iti no te tavini i te vahi e hinaaro-rahi-hia ra. (Ohipa 16:9, 10) Hau atu i te piti matahiti i teie nei, ua poro ratou ma te faaoromai i te parau apî maitai i roto i teie tuhaa fenua, ma te tiaturi e e faatupu Iehova i te mau ohipa.—Korinetia 1, 3:6.
Te mau tiaturiraa oaoa no te maraaraa
Maoti te mau fare tanuraa maa haamahanahanahia e te mau pape pihaa veavea e te ravea turamaraa a te taata nei, ua nehenehe te feia faaapu no Islande e faatupu e rave rau mau maa hotu, mau pota, e te tahi atu mau raau tupu. Oia atoa, maoti te parau mau i te pae varua, te mahanahana o te ravea haaferuriraa mǎrû, e te haamaitairaa o te varua moˈa o Iehova, ua ite mai te mau Ite no Iehova i te mau faahopearaa faahiahia mau i roto i te aua no Islande.
I teie matahiti, e 542 taata o tei haere mai i te oroa Haamanaˈoraa i te poheraa o te Mesia, e fatata roa e 200 haapiiraa bibilia o te faaterehia nei. Hau atu, te horoa maira te fariiraa i te faaitoitoraa e tavini i te mau tuhaa fenua tufa-ore-hia i te haapapuraa e e faaroo te feia atoa e au i te mamoe i roto i teie motu rahi i te reo o te Tiai mamoe Maitai, o Iesu Mesia. (Ioane 10:14-16) Auê ïa faahopearaa oaoa no te mau taata poro taiva ore o te Basileia o tei faaite i te tuutuu ore e te faaoromai rahi i te pororaa i te parau apî maitai i roto i te fenua o te pape toetoe paari e te auahi i roto i na matahiti e 64 i mairi aˈenei!
[Hohoˈa fenua i te api 24]
(Hiˈo i te papai)
Akureyri
Akranes
Keflavík
Selfoss
Vestmannaeyjar
Reyðarfjörður
Hekla
Geysir
VATNAJÖKULL
REYKJAVÍK
[Faaiteraa i te tumu]
Ia au i te hoê hohoˈa fenua a Jean-Pierre Biard