Ua haapii anei te Ekalesia matamua e e Toru Tahi te Atua?
Tuhaa 2—Ua haapii anei te mau Metua Aposetolo i te haapiiraa no nia i te Toru Tahi?
I roto i Te Pare Tiairaa o te 1 no titema 1991, ua tuatapapa te Tuhaa 1 o teie mau tumu parau ahiri e ua haapii o Iesu e ta ˈna mau pǐpǐ i te haapiiraa no nia i te Toru Tahi—e faataa ra e te Metua, te Tamaiti, e te varua moˈa, e toru ïa feia hoê â ratou, hoê anaˈe râ Atua. Te faaite maira te haapapuraa maramarama maitai no roto mai i te Bibilia, te feia tuatapapa aamu, e tae noa ˈtu te feia tuatapapa faaroo, e aita ratou i haapii i te reira. Eaha ïa no te mau raatira faaroo no muri iho noa mai—ua haapii anei ratou i te Toru Tahi?
“TE MAU METUA APOSETOLO” o te parau ïa e faaohipahia ra no te feia ekalesia o tei papai no nia i te kerisetianoraa i te pae hopea o te senekele matamua e te omuaraa o te senekele piti o to tatou nei tau. Vetahi o teie mau taata, o Clément no Roma ïa, o Ignatius, o Polycarpe, o Hermas, e o Papias.
Te parauhia ra e ua ora ratou i te anotau o vetahi mau aposetolo. No reira, ua ite maitai ïa ratou i te mau haapiiraa a te mau aposetolo. No nia i te parau ta teie mau taata i papai, te na ô ra Te buka parau paari beretane apî e:
“Ia amui-paatoa-hia ratou, e faufaa rahi aˈe to te mau papai a te mau Metua Aposetolo i te pae no te aamu i te tahi atu papai kerisetiano taa ê atu i te Faufaa Apî.”1
Ahiri e ua haapii te mau aposetolo i te haapiiraa no nia i te Toru Tahi, ua haapii atoa ïa taua mau Metua Aposetolo ra i te reira. E ite-papu-hia ïa te reira i roto i ta ratou haapiiraa, inaha, aita ˈtu mea faufaa aˈe ia haapii atu i te taata maoti râ te faaiteraa e o vai te Atua. No reira, ua haapii anei ratou i te haapiiraa no nia i te Toru Tahi?
Te hoê faataaraa faaroo matamua
Hoê o te mau faataaraa matamua e ere no roto i te Bibilia no nia i te faaroo kerisetiano, tei roto ïa i te hoê buka e 16 pene poto tei parauhia Te Didache, oia hoi Haapiiraa a te mau aposetolo hoê ahuru ma piti. Te parau nei vetahi feia tuatapapa aamu e ua papaihia teie buka na mua ˈˈe aore ra i roto i te area o te matahiti 100 o to tatou nei tau. Aita i itehia e na vai i papai i teie buka.2
Te faataa ra Te Didache i te mau mea te tia i te mau taata ia ite no te riro mai ei kerisetiano. I roto i te 7raa o to ˈna pene, te faataa ra oia i te bapetizoraa “i te iˈoa o te Metua, o te Tamaiti e o te Varua Moˈa,” te mau parau atoa ta Iesu i faahiti i roto i te Mataio 28:19.3 Teie râ, aita roa ˈtu o ˈna e faahiti ra e hoê â ratou e toru i te pae no te huru mure ore, te puai, te tiaraa, e te paari. I roto i te 10raa o to ˈna pene, te faahiti ra Te Didache i te faˈiraa faaroo i muri nei mai te hoê pure ra te huru:
“Te haamauruuru nei matou ia oe, e te Metua Moˈa ra, no to oe Iˈoa moˈa o ta oe i tuu i roto i to matou mafatu; e no te ite e te faaroo e te pohe-ore-raa o ta oe i faaite mai ia matou nei na roto i te arai o to oe ra Tavini o Iesu. Ia hanahana oe e a muri noa ˈtu! O oe, te Fatu Mana hope, tei poiete i te mau mea atoa no te maitai o to oe ra Iˈoa . . . E horoa noa mai oe na matou i te maa e te inu i te pae varua, e te ora mure ore na roto i te arai o to oe ra Tavini o Iesu.”4
Aita e Toru Tahi i roto i teie faataaraa. I roto i te buka Te mana o te mau manaˈo heleni i nia i te kerisetianoraa (beretane), te faahiti ra o Edwin Hatch i te tuhaa i nia nei e te na ô ra oia e:
“I roto i te tuhaa i raro aˈe i te mana o te kerisetianoraa, aita e itehia ra i te tahi haereraa i mua rahi i nia i teie mau manaˈo ohie roa. Te haapiiraa i haafaufaahia oia hoi, te vai nei te Atua, hoê anaˈe Oia, e Atua mana hope e te mure ore Oia, ua hamani Oia i te ao nei, e tei nia To ˈna aroha i Ta ˈna mau ohipa atoa. Aita e opuaraa no te tahi mau tauaparauraa philosopho papu ore.”5
Clément no Roma
O Clément no Roma, te manaˈohia ra e ua riro oia ei “epikopo” i roto i taua oire ra, te tahi atu tumu matamua no te mau papai no nia i te kerisetianoraa. Te tiaturihia ra e ua pohe oia i roto i te area o te matahiti 100 o to tatou nei tau. I roto i te mau parau tei manaˈohia e na ˈna i papai, aita oia e faahiti ra i te parau no te Toru Tahi, ma te papu aore ra na roto i te tahi ravea taa ê. I roto i te Episetole matamua a Clément i to Korinetia, te na ô ra oia e:
“Ia ora na outou, e ia hau, no ǒ mai te Atua Mana hope ra na roto ia Iesu Mesia, ia rahi outou.”
“Ua poro te mau aposetolo i te Evanelia ia tatou nei no ǒ mai i te Fatu ra o Iesu Mesia; ua na reira atoa o Iesu Mesia no ǒ mai i te Atua. No reira, ua tonohia mai te Mesia e te Atua, e te mau aposetolo e te Mesia.”
“Ia horoa mai te Atua, o te ite i te mau mea atoa, e o ˈna hoi te Raatira o te mau varua atoa e te Fatu o te mau mea ora atoa—o tei maiti i to tatou Fatu o Iesu Mesia e ia tatou nei na roto Ia ˈna ia riro tatou ei nunaa faataa-ê-hia—na te mau taata atoa o te tiaoro i To ˈna Iˈoa hanahana e te moˈa, i te faaroo, te mǎtaˈu, te hau, te faaoromai, e te faaruru tamau.”6
Aita o Clément e parau ra e hoê â o Iesu aore ra te varua moˈa e te Atua. Te faataa ra oia i te Atua Mana hope (eiaha noa “te Metua”) ma te faataa ê ia ˈna i te Tamaiti. Te faahitihia ra te Atua i nia i te hoê tiaraa teitei aˈe, inaha “ua tonohia” mai te Mesia e te Atua, e ua “maiti” te Atua i te Mesia. Ma te faaite e e piti taata taa ê e te aifaito ore te Atua e te Mesia, ua parau o Clément e:
“E tau tatou ma te pure mehara e te taparu ia tapea noa te Poiete o te ao atoa nei i te numera tia o te feia i maitihia e ana i roto i te ao nei, na roto i ta ˈna Tamaiti herehia o Iesu Mesia. . . . Te taa ra ia matou e o oe anaˈe [te Atua] ‘te teitei aˈe i rotopu i te teitei’ . . . O oe anaˈe te tiai o te mau varua e te Atua o te mau mea ora atoa.”
“Ia taa i te mau nunaa atoa e o oe te Atua hoê roa, e o Iesu Mesia ta oe Tamaiti.”7
Ua pii o Clément i te Atua (eiaha noa “te Metua”) “te teitei aˈe,” e ua faahiti oia ia Iesu mai te “Tamaiti” a te Atua. Ua papai atoa oia no nia ia Iesu e: “I te mea e te faahoˈi ra oia i te hanahana o te Atua, mai to ˈna faito teitei aˈe i nia i te mau melahi, mai te reira atoa te hanahana o to ˈna tiaraa i nia i to ratou.”8 Te faahoˈi ra Iesu i te hanahana o te Atua, aita râ o ˈna i aifaito i teie hanahana, mai ta te avaˈe e faahoˈi i te maramarama o te mahana, aore râ o ˈna e aifaito i te pu o taua maramarama ra, oia hoi te mahana.
Ahiri e e tiaraa aifaito to te Tamaiti a te Atua e te Atua iho, oia hoi te Metua i te raˈi ra, aita ïa e faufaa ia parau o Clément e mea teitei aˈe Iesu i te mau melahi, inaha, mea papu maitai te reira. E te faaite ra ta ˈna faataaraa parau e te faˈi ra o ˈna e, noa ˈtu e mea teitei aˈe te Tamaiti i te mau melahi, mea haehaa aˈe râ oia i te Atua Mana hope ra.
Mea papu maitai te tiaraa o Clément: Mea haehaa aˈe te Tamaiti i te Metua e tei muri iho o ˈna ia ˈna. Aita roa ˈtu o Clément i hiˈo noa ˈˈe ia Iesu mai te mea ra e te tufa ra o ˈna i te tiaraa atua e te Metua. Ua faaite oia e tei nia te ora o te Tamaiti i te Metua, oia hoi te Atua, e te na ô ra oia ma te papu maitai e o te Metua ‘te Atua hoê ra,’ e eita o ˈna e tufa i To ˈna tiaraa e te tahi taata ê atu. E aita roa ˈtu o Clément e faaaifaito ra i te varua moˈa e te Atua. No reira, aita roa ˈtu ïa e Toru Tahi i roto i te mau papai a Clément.
Ignatius
Ua ora o Ignatius, te hoê epikopo no Anetiohia, mai te area o te afaraa o te senekele matamua o to tatou tau e tae roa ˈtu i te omuaraa o te piti o te senekele. Mai te peu e e fariihia e mea mau iho â te mau parau e manaˈohia ra e na ˈna i papai, aita hoê e faahiti ra e e tiaraa aifaito to te Metua, te Tamaiti, e te varua moˈa.
Mai te peu noa ˈtu e ua parau o Ignatius e hoê â te tiaraa o te Tamaiti e to te Metua i te pae no te huru mure ore, te puai, te tiaraa, e te paari, e ere noâ i te Toru Tahi, no te mea aita oia i parau e hoê â te varua moˈa e te Atua i roto i taua mau tuhaa ra. Aita râ o Ignatius i parau e hoê â tiaraa to te Tamaiti e to te Atua te Metua i roto i teie mau tuhaa aore ra te tahi atu. Area ra, ua faaite oia e tei raro aˈe te Tamaiti i Tei teitei, te Atua Mana hope ra.
Te pii ra o Ignatius i te Atua Mana hope ra “te Atua mau hoê roa, tei ore i fanauhia e te ore e naeahia, te Fatu o te mea atoa, te Metua e Tei faatavai i te Tamaiti fanau tahi,” ma te faaite i te hoê taa-ê-raa i rotopu i te Atua e Ta ˈna Tamaiti.9 Te faahiti ra oia i “te Atua Metua, e te Fatu o Iesu Mesia.”10 E te na ô ra oia e: “Hoê anaˈe Atua, te Mana hope, o tei faaite Ia ˈna iho na roto i Ta ˈna Tamaiti o Iesu Mesia.”11
Te faaite ra o Ignatius e e ere te Tamaiti i te taata tiaraa mure ore, inaha ua poietehia o ˈna, no te mea te na ô ra oia e ua parau te Tamaiti e: “Ua poiete te Fatu [te Atua Mana hope] Ia ˈu, te haamataraa o Ta ˈna mau ohipa.”12 Oia atoa, ua parau o Ignatius e: “Te vai ra te hoê Atua o te ao atoa nei, te Metua o te Mesia, ‘no ˈna hoi te mau mea atoa’; e hoê Fatu o Iesu Mesia, to tatou Fatu, ‘na roto hoi ia ˈna te mau mea atoa.’”13 Ua papai atoa oia e:
“Eita te Varua Moˈa e faahiti i Ta ˈna iho mau mea, ta te Mesia râ, . . . mai ta te Fatu i faaite atoa mai ia tatou i te mau mea o tei noaa mai Ia ˈna no ǒ mai i te Metua. Inaha, Ta ˈna [ta te Tamaiti] ïa e parau ra, ‘te parau o ta outou e faaroo ra, e ere ïa Na ˈu, na te Metua râ, o tei tono mai Ia ˈu.’”14
“Te vai ra hoê Atua o tei faaite ia ˈna iho na roto ia Iesu Mesia ta ˈna Tamaiti, o tei riro ei Parau na ˈna o tei fa mai mai roto mai i te maniania ore e i roto i te mau tuhaa atoa, o te faaoaoa ia ˈna [te Atua] o tei tono mai ia ˈna. . . . Ua auraro Iesu Mesia i te Metua.”15
Oia mau, te pii ra o Ignatius i te Tamaiti “te Atua te Parau.” Ia faaohipa râ oia i te parau ra “Atua” no te Tamaiti, e ere ïa te auraa e hoê â o ˈna e te Atua Mana hope. Te pii atoa ra te Bibilia i te Tamaiti “te Atua” i roto i te Isaia 9:6. I roto i te Ioane 1:18 [ia au i te Tatararaa a te ao apî] te parauhia ra te Tamaiti “te atua fanau tahi.” I te mea e ua faatoroahia oia i te puai e te mana no ǒ mai i te Atua ra o Iehova, te Metua, e nehenehe ïa te Tamaiti e parauhia ma te tano e “te puai,” te reira hoi te auraa tumu o te parau ra “atua.”—Mataio 28:18; Korinetia 1, 8:6; Hebera 1:2.
Teie râ, te fariihia ra anei na rata e 15 e parauhia ra e na Ignatius i papai, ei mau rata mau? I roto i te buka Te mau metua na mua ˈtu ia Nicée (beretane), Buka I, te na ô ra te feia nenei ra o Alexander Roberts e o James Donaldson e:
“I teie nei, te tuea nei te manaˈo o te taatoaraa o te feia hiˈopoa, e mau rata haavare na rata matamua e vau tei parauhia e na Ignatius i papai. Te vai ra i roto iho i taua mau rata nei te mau tapao papu maitai e ua papaihia i muri iho roa . . . e i teie nei te fariihia ra e e tia ia tuuhia ratou i te hiti mai te mau rata haavare.”
“No nia i na Episetole toohitu e fariihia ra e na Eusèbe . . . te vai ra ia tatou nei e piti hiˈopoa-faahou-raa heleni, hoê mea poto e te tahi mea roa. . . . Noa ˈtu e ua fariihia . . . te hiˈopoaraa poto ei mea hau aˈe i te hiˈopoaraa roa, te vai ra te hoê manaˈo tei parare i rotopu i te feia ite, e eita e nehenehe e hiˈohia mai te hoê papai tei ore i anoihia te tahi parau, e eita atoa e nehenehe e haapapu ma te feaa ore e e papai mau teie.”16
Mai te peu e e farii tatou i te tatararaa poto o ta ˈna mau papai ei parau mau, te faaore ra oia i te tahi mau pereota (i roto i te tatararaa roa) o te faaite ra i te Mesia tei auraro i te Atua, teie râ, aita te parau i vaiihohia i roto i te tatararaa poto e faaite ra i te Toru Tahi. E noa ˈtu e eaha te mau papai mau, te faaite ra ratou e e tiaturi na o Ignatius e te Atua e ta ˈna Tamaiti, e piti ïa raua. E ere roa ˈtu e piti feia aifaito, inaha, te tuu-noa-hia ra te Tamaiti i nia i te hoê tiaraa haehaa aˈe i te Atua e ma te auraro ia ˈna. No reira, noa ˈtu e eaha to tatou manaˈo no nia i te mau papai a Ignatius, aita te haapiiraa no nia te Toru Tahi e itehia ra i roto.
Polycarpe
Ua fanauhia o Polycarpe no Semurina i te pae hopea o te senekele matamua e ua pohe oia i te afaraa o te piti o te senekele. Te parauhia ra e ua farerei oia i te aposetolo Ioane, e te parauhia ra e na ˈna i papai i te Episetole a Polycarpe i to Philipi.
Te vai ra anei te tahi mea i roto i te papai a Polycarpe e haapapu ra i te Toru Tahi? Aita, aita hoi te reira e faahitihia ra. Inaha, ua tuea maitai ta ˈna mau parau e ta Iesu e ta ta ˈna mau pǐpǐ i haapii na. Ei hiˈoraa, i roto i ta ˈna Episetole, te na ô ra o Polycarpe e:
“Ia faaitoito te Atua e te Metua o to tatou Fatu ra o Iesu Mesia, e o Iesu Mesia iho, o ˈna hoi te Tamaiti a te Atua, . . . ia tatou i roto i te faaroo e te parau mau.”17
A tapao na e, mai ia Clément, aita o Polycarpe e faahiti ra i te hoê taairaa no te Toru Tahi i rotopu i te “Metua” e te “Tamaiti” ei feia aifaito i roto i te tiaraa atua. Area ra, te faahiti ra oia i “te Atua e te Metua” o Iesu, eiaha noa râ ‘Te Metua o Iesu.’ No reira, te faataa ê ra oia i te Atua ia Iesu, mai ta te feia i papai i te Bibilia i rave pinepine. Te na ô ra o Paulo i roto i te Korinetia 2, 1:3: “Ia haamaitaihia te Atua, te Metua o to tatou Fatu ra o Iesu Mesia.” Aita o ˈna e parau noa ra, ‘Ia haamaitaihia te Metua o Iesu’ teie râ, “Ia haamaitaihia te Atua, te Metua” o Iesu.
Ua parau atoa Polycarpe e: “E hau no ǒ mai i te Atua Mana hope ra, e no ǒ mai i te Fatu ra o Iesu Mesia, to tatou Faaora.”18 I ǒ nei â, te faataa-ê-hia ra o Iesu e te Atua Mana hope, e ere hoi oia i te hoê taata i roto i te hoê Atua e toru taata aifaito.
O Hermas e o Papias
O Hermas te tahi atu Metua Aposetolo, e ua papai oia i te tuhaa matamua o te senekele piti. I roto i ta ˈna papai te Tiai Mamoe, te faahiti ra anei oia i te tahi parau o te turai ia tatou ia tiaturi e ua manaˈo oia e e Toru Tahi te Atua? A tapao na i te tahi o ta ˈna mau faahitiraa parau:
“Eita te Varua Moˈa e parau ia faaoti anaˈe te taata e ia parau te varua, teie râ, e parau oia i te taime te Atua e faaoti ai e ia parau oia. . . . Ua tanu te Atua i te ǒ vine, oia hoi, ua poiete Oia i te taata, e ua horoa maira i Ta ˈna Tamaiti na ratou; e ua faatoroa te Tamaiti i Ta ˈna mau melahi i nia ia ratou no te haapao ia ratou.”19
“Mea paari aˈe te Tamaiti a te Atua i ta ˈna poieteraa atoa.”20
I ǒ nei, te parau ra Hermas e ia faaoti te Atua (eiaha noa te Metua) ia parau te varua, e parau oia, ma te faaite i te tiaraa teitei aˈe o te Atua i nia i te varua. E te na ô ra oia e ua horoa te Atua i te ǒ vine na ta ˈna Tamaiti, ma te faaite i te tiaraa teitei aˈe o te Atua i nia i te Tamaiti. Te faaite atoa ra oia e mea paari aˈe te Tamaiti a te Atua i ta ˈna, oia hoi ta te Tamaiti, mau mea poietehia, oia hoi, ta te Tamaiti a te Atua i poiete ei Taata rave ohipa Rahi a te Atua, ‘no te mea na roto hoi ia ˈna i poietehia ˈi te tahi atu mau mea atoa i roto i te raˈi e i nia i te fenua nei.’ (Kolosa 1:15, 16) Inaha, e ere te Tamaiti i te mea mure ore. Ua poietehia oia ei taata varua tiaraa teitei, na mua ˈˈe i te tahi atu mau taata varua, mai te mau melahi, o tei poietehia na roto i to ˈna arai.
Te papai ra o J. N. D. Kelly, i roto i ta ˈna buka Te mau haapiiraa kerisetiano matamua (beretane), no te faataa i te manaˈo o Hermas no nia i te Tamaiti a te Atua:
“I roto i te tahi mau tuhaa, te taio nei tatou i te parau no te hoê melahi tei teitei aˈe i na melahi e ono no roto i te apooraa iho a te Atua, e o tei faataa-tamau-hia mai ‘tei tura hau aˈe’, ‘te moˈa’, e ‘te hanahana’. Ua mairihia teie melahi i te iˈoa ra o Mihaela, e te faaotiraa papu oia hoi te faariro ra o Hermas ia ˈna mai te Tamaiti a te Atua e ua faaaifaito oia ia ˈna e te raatira melahi ra o Mihaela.”
“Te vai atoa ra te haapapuraa e . . . ua tamatahia i te faaau i te Mesia mai te tahi melahi teitei roa ˈˈe . . . Mea papu maitai e aita e tapao no te haapiiraa o te Toru Tahi i roto i te auraa papu.”21
Te parau-atoa-hia ra e ua matau o Papias i te aposetolo Ioane. E au ra e ua papai oia i te omuaraa o te piti o te senekele, teie râ, tau toetoea noa o ta ˈna mau papai te vai ra i teie mahana. I roto i teie mau papai, aita roa ˈtu oia e faahiti ra i te tahi parau no nia i te haapiiraa Toru Tahi.
Te hoê haapiiraa tuea maitai
No nia i te tiaraa teitei roa ˈˈe o te Atua e to ˈna taairaa e o Iesu, te tuea ra te haapiiraa a te mau Metua Aposetolo e te haapiiraa a Iesu, ta te mau pǐpǐ, e te mau aposetolo, mai tei faataahia i roto i te Bibilia. Te faahiti paatoa nei ratou i te Atua, eiaha mai te hoê Toru Tahi, mai te hoê râ Taata taa ê, mure ore, mana hope, o tei ite i te mau mea atoa. E te faahiti ra ratou i te Tamaiti a te Atua mai te hoê taata varua taa ê, haehaa aˈe, e te auraro, ta te Atua i poiete no te tavini Ia ˈna ei faatupuraa i To ˈna hinaaro. E aita roa ˈtu te varua moˈa e apitihia ra i nia i te hoê â faito e te Atua.
No reira, i roto i taua mau papai a te mau Metua Aposetolo no te pae hopea o te senekele hoê e te omuaraa o te senekele piti, aita roa ˈtu e parau e turu ra i te Toru Tahi a te amuiraa faaroo kerisetiano. Ua faahiti ratou i te parau no te Atua, no Iesu, e no te varua moˈa mai ta te Bibilia e rave ra. Ei hiˈoraa, a hiˈo na i te Ohipa 7:55, 56:
“Î aˈera râ oia [Setephano] i te Varua Maitai, e hiˈo tamau maite atura i nia i te raˈi, e ite atura i te hanahana o te Atua, e ia Iesu i te tia-maite-raa i te rima atau o te Atua ra. Ua na ô aˈera oia, Inaha, te ite atura vau i te raˈi ua vevetehia, e te Tamaiti a te Atua i te tiaraa i te rima atau o te Atua ra.”
Ua ite o Setephano i te hoê orama o te Atua i nia i te raˈi e o Iesu e tia ra i pihai iho Ia ˈna. Te tia ra te Tamaiti i pihai iho i Tei parauhia, eiaha noa “te Metua,” “te Atua” râ, mea taa ê roa hoi to ˈna tiaraa e to Iesu. E aita o Setephano i ite i te toruraa o te taata. Aita te varua moˈa i itehia i nia i te raˈi na muri ia Iesu e to ˈna Metua.
Hoê â huru e te Apokalupo 1:1, e na ô ra e: “Te apokalupo [faaiteraa] a Iesu Mesia, ta te Atua i tuu mai ia ˈna ra.” I reirâ, te faaitehia ra te Mesia i faatiahia i nia i te raˈi ei taata taa ê roa i te Atua, e aita te varua moˈa e faahitihia ra. Ahiri e o Iesu te piti o te taata i roto i te Toru Tahi, i te mea e ua ite oia i te mau mea atoa, e nehenehe anei e ‘horoahia ˈtu’ i te tahi faaiteraa ia ˈna ra?
Te haapapu maitai ra teie mau irava e aita e Toru Tahi. E aita e irava i roto i te Bibilia taatoa o te faahiti ra e e Toru Tahi te Atua. O ta te mau papai a te mau Metua Aposetolo ïa e faaite ra. Aita roa ˈtu ratou i haapii i te Toru Tahi a te amuiraa faaroo kerisetiano.
Te tahi atu pǔpǔ faufaa roa o te mau papai no nia i te kerisetianoraa, ua fa mai ïa i muri aˈe i roto i te piti o te senekele. E mau ohipa teie a te feia ekalesia o tei parauhia te feia paruru. Ua haapii anei ratou i te Toru Tahi? I roto i te hoê vea i mua nei, e tuatapapa te Tuhaa 3 o teie mau tumu parau i ta ratou mau haapiiraa.
Faahororaa:
1. Te buka parau paari beretane apî, 15raa o te Neneiraa, 1985, Micropædia, Buka 1, api 488.
2. Te hoê titionare no te tuatapaparaa faaroo kerisetiano, neneihia e Alan Richardson, 1969, api 95; Te buka parau paari beretane apî, 15raa o te neneiraa, 1985, Micropædia, Buka 4, api 79.
3. Te mau metua aposetolo, Buka 3, a Robert A. Kraft, 1965, api 163.
4. Hoê â buka, mau api 166-167.
5. Te mana o te mau manaˈo heleni i nia i te kerisetianoraa, a Edwin Hatch, 1957, api 252.
6. Te mau metua na mua ˈtu ia Nicée, Alexander Roberts e James Donaldson, feia nenei, Nenei-faahou-raa marite o te Neneiraa Edinburgh, 1885, Buka I, mau api 5, 16, 21.
7. Te vairaa buka o te mau papai kerisetiano tahito, Buka 1, Te mau metua kerisetiano matamua, hurihia e neneihia e Cyril C. Richardson, 1953, mau api 70, 71.
8. Ibid., api 60.
9. Te mau metua na mua ˈtu ia Nicée, Buka I, api 52.
10. Hoê â buka, api 58.
11. Hoê â buka, api 62.
12. Hoê â buka, api 108.
13. Hoê â buka, api 116.
14. Hoê â buka, api 53.
15. Te mau metua aposetolo, Buka 4, a Robert M. Grant, 1966, api 63.
16. Te mau metua na mua ˈtu ia Nicée, Buka I, mau api 46, 47; Buka parau paari a te mau papai bibilia, tuatapapa faaroo, e ekalesiatiko, a John McClintock e James Strong, nenei-faahou-hia e te Baker Book House Co., 1981, Buka IV, mau api 490-3; Te buka parau paari katolika, 1910, Buka VII, mau api 644-647.
17. Te mau metua na mua ˈtu ia Nicée, Buka I, api 35.
18. Hoê â buka, api 33.
19. Te mau metua na mua ˈtu ia Nicée, Buka II, mau api 27, 35.
20. Loeb’s Classics of Similitude, e te hoê huriraa beretane a Kirsopp Lake, 1976, api 249.
21. Te mau haapiiraa a te mau kerisetiano matamua, a J. N. D. Kelly, Piti o te neneiraa, 1960, mau api 94, 95.