‘I te iˈoa o te varua moˈa’
“E teie nei, e haere outou e faariro i te mau fenua atoa ei pǐpǐ, a bapetizo atu ai ia ratou i roto i te iˈoa o te Metua, e no te Tamaiti, e no te [varua moˈa].”—MATAIO 28:19.
1. Eaha te parau apî ta Ioane Bapetizo i faaohipa no nia i te varua moˈa?
I TE matahiti 29 o to tatou nei tau, te rohi ra o Ioane Bapetizo i Iseraela no te faaineine i te eˈa no te Mesia, e i roto i ta ˈna taviniraa, ua faaite oia i te tahi mea apî no nia i te varua moˈa. Oia mau, ua ite ê na te mau ati Iuda eaha ta te mau Papai Hebera e parau ra no nia i te varua. Teie râ, ua maere paha ratou i to Ioane parauraa e: “O vau nei te bapetizo nei ïa ia outou i te pape ia tatarahapa outou, oia râ o te haere mai i muri iho ia ˈu nei, . . . e bapetizo ïa oia ia outou i te [varua moˈa].” (Mataio 3:11) Ua riro ‘te bapetizoraa i te varua moˈa’ ei parau apî.
2. Eaha te parau apî tei taaihia e te varua moˈa ta Iesu i faahiti?
2 O Iesu ïa te taata e haere mai i muri iho. I roto i to ˈna oraraa i nia i te fenua, aita o Iesu i bapetizo mau i te tahi taata i te varua moˈa, noa ˈtu e ua faahiti oia i te parau no te varua e rave rahi taime. Hau atu, i muri aˈe i to ˈna tia-faahou-raa, ua faahiti oia i te varua moˈa na roto i te tahi huru apî. Ua parau atu oia i ta ˈna mau pǐpǐ e: “E teie nei, e haere outou e faariro i te mau fenua atoa ei pǐpǐ, a bapetizo atu ai ia ratou i roto i te iˈoa o te Metua, e no te Tamaiti, e no te [varua moˈa].” (Mataio 28:19) Te auraa o te parau ra “i te iˈoa o,” oia hoi “ei faˈiraa i.” E taa ê te bapetizoraa i te pape ei faˈiraa i te Metua, te Tamaiti, e te varua moˈa i te bapetitoraa i te varua moˈa. Ua riro atoa te reira ei parau apî tei taaihia e te varua moˈa.
Bapetizohia i te varua moˈa
3, 4. (a) Afea te mau bapetizoraa matamua i roto i te varua moˈa i te tupuraa? (b) Taa ê atu i te bapetizoraa ia ratou, mea nafea to te varua moˈa ohiparaa i nia i te mau pǐpǐ a Iesu i te Penetekose o te matahiti 33 o to tatou nei tau?
3 No nia i te bapetizoraa i te varua moˈa, ua tǎpǔ Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ na mua noa ˈˈe i to ˈna revaraa i nia i te raˈi e: “E bapetizohia râ outou i te [varua moˈa] i teie nei pue mahana.” (Ohipa 1:5, 8) I muri iti noa ˈˈe, ua tupu ihora taua parau tǎpǔ nei. Ua pou maira te varua moˈa i nia i tau 120 pǐpǐ tei haaputuputu i roto i te hoê piha teitei i Ierusalema a rave ai Iesu, mai nia mai i te raˈi, i ta ˈna mau bapetizoraa matamua i te varua moˈa. (Ohipa 2:1-4, 33) Eaha ˈtura te faahopearaa? Ua riro maira te mau pǐpǐ ei tuhaa no te tino varua o te Mesia. Mai ta te aposetolo Paulo e faataa ra, “i bapetizohia hoi [r]atou e te [v]arua hoê i roto i te tino hoê ra.” (Korinetia 1, 12:13) I taua taime atoa ra, ua faatavaihia ratou no te riro ei mau arii e ei mau tahuˈa no a muri aˈe i roto i te Basileia no te raˈi a te Atua. (Ephesia 1:13, 14; Timoteo 2, 2:12; Apokalupo 20:6) Ua riro atoa te varua moˈa ei titiro matamua e ei tapao no teie faufaa hanahana no a muri aˈe, e ere râ te reira anaˈe.—Korinetia 2, 1:21, 22.
4 Tau matahiti na mua ˈtu, ua parau o Iesu ia Nikodemo e: “Ia ore te taata ia fanau faahou ra, e ore oia e ite i te basileia o te Atua ra. . . . Ia ore te taata ia fanau i te pape e te [v]arua, e ore oia e ô i te basileia o te Atua ra.” (Ioane 3:3, 5) I teie nei, e 120 taata o tei fanau-faahou-hia. Na roto i te varua moˈa, ua faatavaihia ratou ei mau tamarii varua a te Atua, ei mau taeae no te Mesia. (Ioane 1:11-13; Roma 8:14, 15) Na roto i te hoê ravea taa ê roa, mea faahiahia roa ˈtu â teie mau ohipa atoa a te varua moˈa i te mau semeio. Hau atu, taa ê atu i te mau semeio o tei tupu i te hoê noa taime, aita te varua moˈa i faaea i muri aˈe i te poheraa o te mau aposetolo, ua tamau noa râ oia i te ohipa mai te reira te huru e tae roa mai i to tatou nei mahana. Te fanaˈo nei te mau Ite no Iehova i te faufaa taa ê i te mea e te vai ra i rotopu ia ratou i te mau melo hopea o te tino o te Mesia tei bapetizohia i te varua, e te tavini nei ratou ei “tavini haapao maitai e te paari” no te horoa i te maa pae varua i te tau mau ra.—Mataio 24:45-47.
Bapetizohia “i te iˈoa o . . . te varua moˈa”
5, 6. Mea nafea to te mau bapetizoraa matamua i te varua moˈa i te aratairaa i te mau bapetizoraa i roto i te pape?
5 Eaha râ no te bapetizoraa i te pape i tǎpǔhia mai na nia i te iˈoa o te Metua, o te Tamaiti, e o te varua moˈa? Aita taua mau pǐpǐ matamua ra o tei bapetizohia i te varua i fanaˈo i taua huru bapetizoraa i te pape ra. Ua noaa ê na ia ratou i te bapetizoraa i te pape a Ioane, e i te mea e ua farii Iehova i te reira i taua tau taa ê ra, aita ïa e faufaa ia bapetizo-faahou-hia ratou. Teie râ, i te Penetekose o te matahiti 33 o to tatou nei tau, ua noaa i te hoê nahoa taata rahi i te bapetizoraa apî i roto i te pape. Mea nafea te reira i te tupuraa?
6 I te bapetizoraahia na 120 i te varua moˈa, ua tupu te hoê haruru puai o tei haaputuputu mai i te mau nahoa taata. Ua maere roa teie feia i te faarooraa ˈtu i te mau pǐpǐ i te paraparauraa i te mau reo huru rau, oia hoi te mau reo ěê e taahia ra e te feia i tia mai i reira. Ua faataa te aposetolo Petero e ua riro teie semeio ei tapao haapapuraa e ua niniihia te varua o te Atua e Iesu, o tei faatiahia mai i te pohe e o te parahi ra i teie nei i te rima atau o te Atua i nia i te raˈi. Ua faaitoito Petero i te feia e faaroo ra ia ˈna e: “E teie nei, ia ite atoa te fetii o Iseraela e, ua faariro-mau-hia oia e te Atua ei Fatu e ei Mesia, o Iesu mau nei â ta outou i [patiti i nia i te pou] nei.” Ua faahope atura oia i te na ôraa e: “E tatarahapa, e ia bapetizohia outou atoa i roto i te iˈoa o Iesu Mesia ia matara te hara, e horoahia mai ïa te [varua moˈa] ia outou.” Fatata e 3 000 feia o tei pahono mai.—Ohipa 2:36, 38, 41.
7. Mea nafea to e 3 000 taata bapetizohia i te Penetekose o te matahiti 33 o to tatou nei tau, bapetizoraahia i te iˈoa o te Metua, te Tamaiti, e te varua moˈa?
7 E nehenehe anei e parau e ua bapetizohia teie mau taata i te iˈoa o (oia hoi ei faˈiraa i) te Metua, te Tamaiti, e te varua moˈa? E. Noa ˈtu e aita o Petero i parau atu ia ratou ia bapetizo na nia i te iˈoa o te Metua, ua faˈi ê na ratou ia Iehova ei Fatu Mana hope, inaha, e ati Iuda i te pae tino ratou, e melo no te hoê nunaa o tei pûpûhia No ˈna. Ua parau o Petero e: ‘A bapetizo i te iˈoa o te Tamaiti.’ No reira, te auraa o to ratou bapetizoraa, o to ratou ïa faˈiraa ia Iesu ei Fatu e ei Mesia. I teie nei, ua riro ratou ei mau pǐpǐ no ˈna e ua farii ratou e e tupu te faaoreraa i te hara na roto ia ˈna. I te pae hopea, ua riro te bapetizoraa ei faˈiraa i te varua moˈa, e e ravehia ei pahonoraa i te parau tǎpǔ e e noaa ia ratou i te varua ei ǒ horoa noa.
8. (a) Taa ê atu i te bapetizoraa i te pape, eaha te tahi atu bapetizoraa ta te mau kerisetiano faatavaihia i fanaˈo? (b) Taa ê atu i na 144 000, o vai te fanaˈo i te bapetizoraa i te pape i te iˈoa o te varua moˈa?
8 Te feia i bapetizohia i roto i te pape i te mahana o te Penetekose 33 o to tatou nei tau, ua bapetizo-atoa-hia ratou i roto i te varua, ma te faatavaihia ei mau arii e ei mau tahuˈa no a muri aˈe i roto i te Basileia no te raˈi. Ia au i te buka Apokalupo, e 144 000 anaˈe ratou. No reira te feia e bapetizohia i te varua moˈa e o te ‘tapaohia’ i te pae hopea ei feia aiˈa no te Basileia, e 144 000 anaˈe ïa ratou. (Apokalupo 7:4; 14:1) Teie râ, te taatoaraa o te mau pǐpǐ apî—noa ˈtu eaha to ratou tiaturiraa—e bapetizohia ïa ratou i roto i te pape i te iˈoa o te Metua, te Tamaiti, e te varua moˈa. (Mataio 28:19, 20) Eaha ïa te auraa o te bapetizoraa i te iˈoa o te varua moˈa no te mau kerisetiano atoa, noa ˈtu e no roto ratou i te “nǎnǎ iti” aore ra te mau “mamoe ê atu”? (Luka 12:32; Ioane 10:16) Hou e pahono ai i teie uiraa, e hiˈo anaˈe na i te tahi mau ohipa a te varua i te tau kerisetiano.
Te hotu o te varua
9. Eaha te ohipa a te varua moˈa tei riro ei mea faufaa roa no te mau kerisetiano atoa?
9 Te hoê ohipa faufaa a te varua moˈa, o te tautururaa ïa ia tatou ia faatupu i te huru taata kerisetiano. Oia mau, no to tatou huru tia ore, e hara iho â tatou. (Roma 7:21-23) Teie râ, ia tatarahapa tatou ma te aau mehara, e faaore mai Iehova i ta tatou hapa na nia i te niu o te tusia o te Mesia. (Mataio 12:31, 32; Roma 7:24, 25; Ioane 1, 2:1, 2) Hau atu, te tiai ra Iehova ia aro tatou i to tatou hinaaro e hara, e e tauturu te varua moˈa ia tatou ia na reira. “E haapao i ta te [v]arua ra,” o ta Paulo ïa e parau ra, “e eiaha e faatupu i to te tino ra hinaaro.” (Galatia 5:16) Te faaite ra o Paulo i muri iho e e nehenehe te varua e faatupu i te mau huru maitatai roa ˈˈe i roto ia tatou nei. Ua papai oia e: “Area te hotu o te varua ra, o te here ïa, te oaoa, te hau, te faaoromai, te hamani maitai, te maitai, te faaroo, te mǎrû, te hitahita ore.”—Galatia 5:22, 23, T.a.a.
10. Mea nafea te hotu o te varua ia tupu i roto i te hoê kerisetiano?
10 Nafea te varua ia faatupu i teie huru hotu i roto i te hoê kerisetiano? Eita te reira e tupu ohie noa mai no te mea e e mau kerisetiano pûpûhia e bapetizohia tatou. E tia ia tatou ia rave i te mau tutavaraa. Teie râ, ia amui atu tatou i roto i te tahi atu mau kerisetiano o te faaite ra i teie mau huru, ia pure tatou i te Atua ia horoa mai i to ˈna varua no te tauturu ia tatou ia faatupu i te mau huru taa maitai, ia ape tatou i te mau amuimuiraa iino e ia haapii tatou i te Bibilia ia noaa mai te aˈoraa e te mau hiˈoraa maitatai, i reira ïa te hotu o te varua e tupu ai i te rahi i roto ia tatou.—Maseli 13:20; Korinetia 1, 15:33; Galatia 5:24-26; Hebera 10:24, 25.
Nominohia e te varua moˈa
11. I roto i teihea auraa te mau matahiapo e nominohia ˈi e te varua moˈa?
11 Ua faahiti Paulo, ia ˈna i paraparau atu i te mau matahiapo no Ephesia, i te tahi atu ohipa a te varua moˈa ia ˈna i parau e: “E teie nei, e ara ia outou iho, e te nǎnǎ atoa i faarirohia ˈi outou e te [varua moˈa] ei episekopo i nia ihora, ia faaamu hoi outou i te ekalesia o te Atua, o ta ˈna i hoo i [te] toto [o ta ˈna iho Tamaiti].” (Ohipa 20:28) Oia mau, e nominohia te mau tiaau o te amuiraa, aore ra te mau matahiapo, e te varua moˈa. Mea nafea ïa? E tia i te mau matahiapo nominohia ia faaî i te mau titauraa i faataahia i roto i te Bibilia i faauruahia. (Timoteo 1, 3:1-13; Tito 1:5-9) E nehenehe ratou e faatupu i teie mau titauraa na roto noa i te tauturu a te varua moˈa. Hau atu, e pure te tino matahiapo o te faaau i te hoê matahiapo apî ia aratai mai te varua moˈa ia ratou no te faataa ahiri e te faaî ra o ˈna i te mau titauraa aore ra eita. E e ravehia te nominoraa i raro aˈe i te hiˈopoaraa a te tavini haapao maitai e te paari faatavaihia i te varua.
Arataihia e te varua
12. Mea nafea te varua ia ohipa i nia ia tatou na roto i te Bibilia?
12 Te farii nei te mau kerisetiano e ua papaihia te mau Papai Moˈa i raro aˈe i te mana o te varua moˈa. No reira, te tuatapapa hohonu nei ratou i te mau Papai ia noaa mai te paari faauruahia e te varua, mai ta te mau ite no Iehova hou te tau kerisetiano i rave. (Maseli 2:1-9) E taio ratou i te mau Papai, e feruri hohonu ratou i nia iho, e e vaiiho ratou i te reira ia aratai i to ratou oraraa. (Salamo 1:1-3; Timoteo 2, 3:16) No reira, e tauturuhia ratou e te varua ia ‘maimi i te mau mea hohonu a te Atua ra.’ (Korinetia 1, 2:10, 13; 3:19) Te aratairaa i te mau tavini a te Atua na roto i teie huru raveraa, o te hoê ïa ohipa faufaa roa a te varua o te Atua no to tatou nei tau.
13, 14. Eaha ta Iesu i faaohipa no te arai i te mau fifi i roto i te amuiraa, e mea nafea oia ia ohipa mai te reira te huru i teie mahana?
13 I muri aˈe, i roto i te buka Apokalupo, ua faatae atu o Iesu tei faatiahia mai i te mau poroi i na amuiraa toohitu no Asia Iti. (Apokalupo, pene 2 e te 3) I roto i teie mau poroi, te faaite ra oia e ua hiˈopoa oia i te mau amuiraa e ua taa ia ˈna i to ratou huru i te pae varua. Ua itea mai ia ˈna e ua riro vetahi ei hiˈoraa maitai i te pae no te faaroo. I roto i te tahi atu, ua vaiiho te mau matahiapo i te mau pǔpǔ faaroo ěê, te peu taiata, e te huru pumahana ia faaino i te nǎnǎ. Ua pohe te amuiraa no Saradi, taa ê atu i te tahi noa feia haapao maitai, i te pae varua. (Apokalupo 3:1, 4) Mea nafea to Iesu faatitiaifaroraa i teie mau fifi? Maoti te varua moˈa. Ia ˈna i aˈo atu i na amuiraa toohitu, ua faahope Iesu i ta ˈna poroi i te mau taime atoa na roto i te parau ra: “E tariˈa to ˈna ra, e faaroo oia i ta te [v]arua e parau i te ekalesia ra.”—Apokalupo 2:7, 11, 17, 29; 3:6, 13, 22.
14 I teie atoa mahana, te hiˈopoa nei Iesu i te mau amuiraa. E ia ite oia i te tahi mau fifi, te faatitiaifaro nei â oia i te reira na roto i te ravea o te varua moˈa. E nehenehe te varua e tauturu ia tatou ia ite e ia arai i te mau fifi na roto i ta tatou taioraa i te Bibilia. E noaa atoa mai te tauturu na roto i te mau buka bibilia e neneihia e te tavini haapao maitai e te paari faauruahia e te varua. Aore ra e nehenehe e horoahia mai e te mau matahiapo nominohia e te varua i roto i te amuiraa. Noa ˈtu eaha te huru, noa ˈtu e e horoahia te aˈoraa i te feia tataitahi aore ra i te amuiraa taatoa, te pee ra anei tatou i te mau parau a Iesu: “E tariˈa to ˈna ra, e faaroo oia i ta te [v]arua e parau”?
Te varua e te ohipa pororaa
15. Nafea te varua i te ohiparaa i nia ia Iesu no nia i te ohipa pororaa?
15 I te hoê taime, a poro ai Iesu i roto i te hoê sunago i Nazareta, ua faaite oia i te tahi atu ohipa a te varua. Te na ô ra te papai e: “Ia hohora aˈera oia i taua buka ra, ite ihora oia i te vahi i papaihia ra e, Tei nia iho ia ˈu te [v]arua o [Iehova] ra, oia i faatahinu mai ia ˈu ei poro haere i te parau maitai i te taata rii, ua tono mai oia ia ˈu ei faaora i te feia aau oto, ei poro haere i te ora no te tîtî e ia hiˈo faahou te matapo, e ei tuu hoi i te feia i paruparu. Ua parau atura oia ia ratou, Teie nei parau i papaihia ta outou i faaroo iho nei, ua tupu ïa i teie nei mahana.” (Luka 4:17, 18, 21; Isaia 61:1, 2) Oia mau, ua faatavaihia Iesu e te varua moˈa no te poro i te parau apî oaoa.
16. I te senekele matamua, mea nafea te varua moˈa i te raveraa i te hoê tuhaa faufaa i roto i te pororaa i te parau apî maitai?
16 Na mua iti noa ˈˈe i to ˈna poheraa, ua faaite atea o Iesu e e faatupu ta ˈna mau pǐpǐ i te hoê ohipa pororaa rahi. Ua parau oia e: “E mata na râ te evanelia i te faaite-haere-hia i te mau fenua atoa nei.” (Mareko 13:10) Ua tupu teie mau parau no te taime matamua i te senekele hoê, e mea faufaa mau â te tuhaa i ravehia e te varua moˈa. Na te varua moˈa i aratai ia Philipa ia haere atu e poro i te eunuka etiopia. Ua aratai te varua moˈa ia Petero ia Korenelio ra, e ua rave te varua moˈa ia tonohia o Paulo raua o Baranaba ei mau aposetolo mai Anetiohia mai. I muri aˈe, ua hinaaro o Paulo e poro i Asia e i Bitunia, ua tapea râ te varua moˈa ia ˈna na roto i te tahi ravea. Ua hinaaro te Atua ia faahaerehia te ohipa pororaa i Europa.—Ohipa 8:29; 10:19; 13:2; 16:6, 7.
17. I teie mahana, mea nafea te varua moˈa e rave ai i te hoê tuhaa i roto i te ohipa pororaa?
17 I teie mahana, e tuhaa rahi atoa ta te varua moˈa i roto i te ohipa pororaa. I roto i te hoê tupuraa rahi atu â no nia ia Isaia 61:1, 2, ua faatavai te varua moˈa i te mau taeae o Iesu ia haere ratou e poro. I te tupuraa hopea o Mareko 13:10, ua poro teie feia faatavaihia, tauturuhia e te feia rahi roa, i te parau apî maitai i “te mau nunaa atoa” i roto i te auraa mau. (Apokalupo 7:9) E te turu nei te varua ia ratou paatoa i roto i teie tuhaa. Mai i te senekele matamua ra, te iriti nei oia i te mau tuhaa fenua e te aratai nei oia i te haereraa i mua o te ohipa. Te faaitoito nei oia i te mau taata, ma te tauturu ia ratou ia aro i to ratou mamahu e ia faarahi i to ratou aravihi no te haapii. Hau atu, ua parau o Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ e: “E no ˈu nei e hopoihia ˈi outou i te aro o te mau tavana e te hui arii, ei ite no ratou e no te mau [nunaa]. Ia tuu râ ratou ia outou, eiaha e taiâ i te huru o ta outou e parau atu . . . E ere hua hoi o outou tei parau o te [v]arua râ o to outou Metua ra tei parau i roto ia outou na.”—Mataio 10:18-20.
18, 19. I roto i teihea auraa te varua e apiti ai i te vahine faaipoipo apî no te titau i te feia aau haehaa ‘ia rave noa mai i te pape ora’?
18 I roto i te buka Apokalupo, te haapapu faahou ra te Bibilia i te tuhaa a te varua moˈa i roto i te ohipa pororaa. I reira, te na ô ra te aposetolo Ioane e: “E te parau nei te [v]arua e te vahine faaipoipo apî, E haere mai. E o tei faaroo ra, a parau atoa oia e, E haere mai. E o tei poihâ ra, a haere mai. E tei hinaaro ra, a rave noa mai oia i te pape ora.” (Apokalupo 22:17) Te titau nei te vahine faaipoipo apî, faahohoˈahia e te toea o te mau 144 000 e vai noa râ i nia i te fenua, i te mau taata atoa ia rave noa mai i te pape ora. A tapao na râ, te na ô atoa ra te varua moˈa e, “E haere mai!” I roto i teihea auraa?
19 I te mea ïa e no roto mai te poroi e porohia ra e te pǔpǔ a te vahine faaipoipo—tei apitihia mai i teie mahana e te feia rahi roa o te mau mamoe ê atu—i te Bibilia, tei papaihia i raro aˈe i te mana o te varua moˈa. E ua iriti taua varua nei i te mafatu e te feruriraa o te pǔpǔ o te vahine faaipoipo apî ia maramarama oia i te Parau faauruahia e ia tatara ˈtu oia ia vetahi ê. Te oaoa nei te feia e bapetizohia ei mau pǐpǐ apî no Iesu Mesia, i te rave noa mai i te pape ora. E te putapû nei ratou i te apiti atu e te varua e te vahine faaipoipo apî i te na ôraa e “E haere mai!” ia vetahi ê. I teie mahana, hau atu i te maha mirioni taata o te apiti nei e te varua i roto i teie ohipa.
A faatura i te auraa o to outou bapetizoraa
20, 21. Nafea tatou ia faatura i te auraa o to tatou bapetizoraa i te iˈoa o te varua moˈa, e nafea tatou ia faariro i teie bapetizoraa?
20 Te bapetizoraa i te iˈoa o te varua moˈa, o te faaiteraa ïa i mua i te aro o te taata e te faˈi ra tatou i te varua moˈa e te farii ra tatou i ta ˈna tuhaa e rave ra i roto i te mau opuaraa a Iehova. E titau te reira ia tahoê atu tatou e te varua, ma te ore e rave i te tahi mea o te haafifi i ta ˈna ohipa i roto i te nunaa o Iehova. E faˈi ïa tatou e e turu atu tatou i te tavini haapao maitai e te paari. E tahoê atu tatou e te faanahoraa a te mau matahiapo i roto i te amuiraa. (Hebera 13:7, 17; Petero 1, 5:1-4) Te ora nei tatou maoti te paari i te pae varua, eiaha râ to te pae tino, e te vaiiho nei tatou i te varua ia ohipa i nia i to tatou huru taata, ia riro atu â tatou mai te Mesia ra te huru. (Roma 13:14) E te apiti atu nei tatou ma to tatou mafatu atoa i te varua e te vahine faaipoipo i te na ôraa e “E haere mai!” i te mau mirioni taata o te pahono mai.
21 E ohipa faufaa roa te bapetizoraa na nia ‘i te iˈoa o te varua moˈa’! E mau haamaitairaa rahi mau râ te noaa mai! Ia tamau noa te numera o te feia e bapetizohia i te maraa, e tia ˈi. E ia tamau noa tatou paatoa i te faatura i te auraa o taua bapetizoraa ra, a tavini ai tatou ia Iehova e a tamau noa ˈi i te ‘itoitohia i te varua.’—Roma 12:11.
Eaha ta outou e haamanaˈo ra no nia i te varua moˈa?
◻ Ua ohipa te varua moˈa i te Penetekose o te matahiti 33 o to tatou nei tau, na roto i teihea mau ravea?
◻ Nafea tatou ia faatupu i te mau hotu o te varua?
◻ Mea nafea te mau matahiapo e nominohia ˈi e te varua moˈa?
◻ Mea nafea to Iesu arairaa i te mau fifi i roto i te amuiraa na roto i te varua moˈa?
◻ Mea nafea te varua ia rave i te hoê tuhaa faufaa roa i roto i te ohipa pororaa?
[Hohoˈa i te api 15]
Te bapetizoraa ta Petero i poro, mea na nia atoa ïa i te iˈoa o te Metua e te varua moˈa
[Hohoˈa i te api 17]
E tuhaa faufaa roa to te varua i roto i te pororaa i te parau apî maitai