Te faatia ra te feia poro i te Basileia
‘Te auhune’ i Venezuela
I te hoê taime, ua faaau Iesu i te ohipa pororaa i te auhune o te matahiti. (Mataio 9:36-38) O te Atua ra o Iehova te Fatu o te auhune, e te rahi mau nei te auhune na te fenua atoa nei. Mai te reira atoa i roto i te mau tuhaa fenua poro-varavara-hia i Venezuela.
Te faataa ra te amaa a te Taiete Watch Tower i Venezuela i te ohipa i tupu i to te hoê pǔpǔ Ite pororaa i roto i te tuhaa fenua no Sabana Grande, i te Hau no Guárico. Te faatia ra te mau Ite e: “Mea nahonaho maitai te fare o ta matou i faaea no te faatupu i te mau putuputuraa, no reira, ua titau oioi atu matou i te mau taata ia haere mai i te mau putuputuraa i reira. Aita te taata i ite i te mau Ite no Iehova. Noa ˈtu e e maha pǔpǔ no te Ekalesia evanelia i roto i te oire, e hiaai rahi to te taata no te haapii i te Bibilia.
“Ua poro matou e toru hora i te poipoi e e toru hora i te avatea, ma te poro haere na te mau fare e ma te titau i te mau taata i te putuputuraa i te po i muri iho. Aita ta matou e parahiraa, no reira, ua ani matou i te taata ia afai mai i to ratou iho parahiraa. A fatata ˈi te putuputuraa i te haamata, ua tae maira te mau taata, e ta ratou mau parahiraa. I te otiraa te putuputuraa, ua parau atura matou e te hinaaro ra matou e papai i te iˈoa o te feia e hinaaro ra e fanaˈo i te hoê haapiiraa bibilia tamoni ore i to ratou fare. Ua hinaaro na feia e 29 paatoa o tei tae mai ia tapaohia to ratou iˈoa.
“A tamau ai matou i te uputa i muri i te taata hopea, ua ite atura matou e toru taata e tia noa ra i te poro fare. I te area o te hora iva, te faaineine ra matou i te parahi no te tamaa, ua patoto maira ratou i te opani. Ua ani mai ratou i te mau uiraa mai teie te huru: ‘Eaha teie ohipa pororaa ta outou e rave nei i roto i teie oire? Eaha te tumu outou i faatupu ai i te hoê putuputuraa i ǒ nei i teie po?’
“Ua ani matou ahiri e ua ofati matou i te tahi ture. Ua pahono maira ratou e aita e ua parau maira e orometua ratou no e toru ekalesia evanelia o te oire. Ua peapea roa ratou no te mea aita e taata i roto i ta ratou fare pure i taua po ra. Ua titau atura matou ia ratou ia tomo mai e ua faataa ˈtura matou i ta matou ohipa. Ua horoa atoa ˈtu matou i te tahi mau buka e ua ani atura ia hoˈi mai ratou i te mahana maha i mua nei.
“Te mahana maha i muri iho, ua hoˈi mai te mau orometua e na muri ia ratou, e 22 taata o te hinaaro ra e faaroo i ta matou parau. Ua manaˈo hoi te mau orometua e, i te mea e e vahine matou, eita matou e manuïa i mua ia ratou i roto i te hoê tauaparauraa. Teie râ, ua manuïa matou i roto i teie farereiraa. I te pae hopea, ua faataa ˈtura matou e te papai ra matou i te hoê tabula no te feia e hinaaro ra e haapii hau atu â no nia i te Bibilia. Ua hinaaro vetahi o te mau hoa o te mau orometua ia tapao-atoa-hia to ratou iˈoa, e ua parau roa mai vetahi e te hinaaro ra ratou e haere mai na muri ia matou i roto i te ohipa pororaa!
“Ua faataa ˈtura matou e e tia ia ratou ia noaa i te hoê ite hau atu â no nia i te Bibilia e ia faaineinehia ratou hou ratou e nehenehe ai e apiti mai ia matou i roto i te ohipa pororaa. I te mau mahana atoa, e haere mai te mau taata i te fare, no te ani e ia faataa ˈtu matou i te Bibilia ia ratou. I te tahi mau taime, ua paraparau matou i te maororaa po, e e parau roa ˈtu matou ia ratou ia hoˈi i to ratou fare. I to matou faarueraa i te tuhaa fenua, ua peapea roa ratou e ua faaite mai e ia hoˈi mai matou, e haere atoa ratou i roto i te pororaa na muri ia matou. Ua tǎpǔ ratou e, i roto i te area taime, e rave ratou i te mau tauiraa e titauhia.”
I to te mau Ite faarueraa i te tuhaa fenua, e 40 taata o te hinaaro ra e haapii i te Bibilia. Ua horoahia ˈtu te iˈoa o teie mau taata anaanatae i te amuiraa fatata roa ˈˈe, oia hoi e 50 kilometara te atea. I muri iho, ua haere mai vetahi mau Ite no te tahi atu oire e ora i roto i taua oire nei, e ua faanahohia te hoê pǔpǔ feia poro itoito o te Basileia.