VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • g97 8/1 api 9-10
  • Te hoê ao aita e nounou

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te hoê ao aita e nounou
  • A ara mai na! 1997
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Fifi i te pae no te haapiiraa i te taata?
  • Te ohiparaa mai te Atua
  • “Haamou i te feia e faaino ra i te fenua nei”
  • E nehenehe anei te hoê taata e taui mau i te ao?
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2005
  • Te haapeapea mau ra te hoê taata
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1999
  • Nafea te nounou ia mana i nia ia tatou?
    A ara mai na! 1997
  • E taui anei te Atua i to ˈna manaˈo?
    Te pahono ra te Bibilia
Ite hau atu â
A ara mai na! 1997
g97 8/1 api 9-10

Te hoê ao aita e nounou

“MAI te peu e eita e taui-taatoa-hia te huru feruriraa o te taata, aita ïa e mea e taui e maitai roa ˈi te taata nei, e eita te ati o ta to tatou ao e farerei atu . . . e nehenehe e apehia.”—Václav Havel, peretiteni o te Repubilita no Tekolovakia.

Te farii nei e rave rahi taata e e ore teie faanahoraa o te ao nei e nehenehe e ora. Te manaˈo nei vetahi, mai ia Václav Havel, e o te hoê tauiraa rahi i roto i te huru feruriraa e i te mau ohipa a te taata te ravea hoê roa. Ei hiˈoraa, te na ô ra te hoê taata hiˈopoa i te huru o teie nei ao e: “No te mau hanere mirioni taata veve roa, e ere to ratou manaˈo no nia i te maa e te tahi atu mau mea faufaa o te oraraa i te mea maitai roa . . . mai te peu e eita te mau nunaa o te ao nei e taui roa i te mau peu o teie tau.”—Food Poverty & Power.

Teie râ, mea tano anei ia haamau i to tatou mau tiaturiraa no te ora mai, i nia i te tahi mau huru tauiraa hohonu i roto i te huru o te taata? E nehenehe anei ta tatou e tiaturi i te mau faatereraa no te “taui roa i te mau peu o teie tau”? Te manaˈo nei vetahi e e nehenehe. ‘Ua horoa mai te Atua i te tiamâraa e maiti, e tei ia tatou noa te tauiraa i te mau mea,’ o ta ratou ïa e parau ra. Tera râ, te haamatara maira te mau tupuraa fifi o te aamu i te mau uiraa faufaa roa no nia i te hinaaro e te aravihi o te taata e rave i te mau tauiraa e titauhia. E ere teie i te manaˈo ino, e manaˈo tano râ. E vaiiho anei outou i te hoê taote ia tâpû ia outou mai te peu e ua ite outou e ua pohe te tahi atu o ta ˈna mau taata maˈi na mua ˈtu?

Fifi i te pae no te haapiiraa i te taata?

“Te fifi, e fifi ïa i te pae no te haapiiraa,” o ta Ted Trainer ïa e parau ra, i roto i te Developed to Death—Rethinking Third World Development. Te parau nei o ˈna e mai te peu e eita te taata e nehenehe e haapiihia ia taa e mea titauhia te mau tauiraa hohonu, “eita ta tatou e nehenehe e tiaturi e e fanaˈo atu tatou i te hoê ao e vai maoro mai.” Papu maitai, e tia ia haapii i te taata no nia i te faufaaraa o te hoê tauiraa i roto i te mau haerea e te mau ohipa, mai te peu e e tia i te ao nei ia ora mai. Inaha, e mea faufaa iho â, e te faaite ra te Bibilia i teie huru porotarama haapiiraa. Te parau ra oia e e “î hoi te fenua i te ite ia Iehova.” E ore roa ïa te tahi taata e ‘faaino, e ore e rave ino’ i nia i te fenua taatoa.—Isaia 11:9.

Tera râ, e ere na te rahiraa haapiiraa, e ere atoa na te porotarama haapiiraa a te Atua, e tamâ i te fenua i te feia nounou, o te haamauiui nei e o te rave ino rahi nei. E taui noa te haapiiraa i te feia e hinaaro ra e taui, te feia e hinaaro ra e faaohipa i te mau faaueraa a te Atua. Ia au i ta Iesu Mesia i parau, mea iti ratou. (Mataio 7:13, 14) No reira, aita te Bibilia e niu ra i ta ˈna parau tǎpǔ e taui, i nia i te tahi tiaturiraa hape e ia tae i te hoê mahana e ite te huitaata nei i te rahi o te fifi e e taui ratou i to ratou mau haerea. Te parau ra oia e e ohipa roa mai te Atua no te tamâ i te fenua nei i te feia nounou.

Te ohiparaa mai te Atua

E rave rahi e manaˈo nei e e moemoeâ aore ra e manaˈo hape teie parau e e ohipa roa mai te Atua. “Ua faahepo te haereraa te maramarama i mua i te senekele 18 ia tatou ia faarue i te manaˈo mahanahana e e ohipa mai te Atua no te faatitiaifaro i te huitaata nei,” o ta te buka ra World Hunger: Twelve Myths ïa e parau ra. E tia anei râ ia tatou ia tiaturi i te mau haapapuraa maramarama e te mau haapiiraa philosopho a te feia i erehia i te faaroo i roto i te “hoê Atua o te ohipa mai”? E ere anei e manaˈo hape ta ratou mau ravea?

E mea paari aˈe ia niu i to tatou tiaturiraa e ora mai i nia i te mau parau tohu papu i roto i te Bibilia o te haamatara ra i te ohiparaa mai te Atua. E ere noa i te hoê “manaˈo mahanahana” ia tiaturi i te mau parau tǎpǔ a te Atua—o teie anaˈe to tatou tiaturiraa hoê mau no te ora mai!

“Haamou i te feia e faaino ra i te fenua nei”

Eaha mau na ta te Atua e tǎpǔ maira? A tahi, te tǎpǔ maira oia e e tamâ oia i te fenua i te feia e haaviivii nei e e faaino nei i te fenua nei. Te parau ra te Apokalupo 11:18 (MN) e ua faataa oia i te hoê “taime i maitihia” no te “haamou i te feia e faaino ra i te fenua nei.” Eaha ïa te auraa? Oia hoi, te hopea no te feia atoa e haavî nei i teie tau i te feia veve e te feia paruparu. E na te Atua e “faaau i te parau i te haehaa i ǒ te mau taata ra; e te tamarii a tei ati i te veve ra na ˈna e faaora; e e haavî ofatifati roa oia i tei hamani ino ra.” E faaore oia i te feia nounou e e vaiiho oia i te feia o ta ratou i hamani ino ia ruperupehia. “O tei veve ra e ua tiaoro maira, na ˈna ïa e faaora . . . E faaora oia ia ratou i te haavare e te rave ino ra.”—Salamo 72:4, 12-14.

Auê ïa tauiraa o te tupu e! Ia au i te aposetolo ra o Petero, no te hohonu o teie tauiraa e faatupu oia i “te raˈi apî e te fenua apî.” (Petero 2, 3:13) I roto i teie “fenua apî,” e fanaˈo te taatoaraa i te maa navai maitai o te fenua. (Mika 4:4) I teie nei â atoa, te pue ra te maa na te mau taata atoa. O te opereraa ma te tano ore noa te fifi. “Ua manaˈohia e e nehenehe tatou e tanu ma te navai i nia i te mau tuhaa fenua e nehenehe e faaapuhia no te faatamaa e 38-48 miria taata,” o ta Anne Buchanan ïa e parau ra, i roto i ta ˈna buka ra Food Poverty & Power.

E ora mai teie palaneta. “Aitâ” to ˈna Poiete “i hamani ia vaiiho-taata-ore-noa-hia, ua hamani râ oia ia taatahia.” (Isaia 45:18) Te ohiparaa mai te Atua i nia i te feia nounou, oia hoi te auraa e tupu te “ati rahi” maa taime poto noa. (Mataio 24:21) E fanaˈo ïa te feia e ora ˈtu i taua ati ra i te hoê fenua paradaiso, o tei î i te mau taata tei tiamâ roa mai i te nounou. (Salamo 37:10, 11; 104:5) E tupu ïa mai ta te Bibilia e tǎpǔ ra e: “Na Iehova, e horoi i te roimata i te mau mata atoa ra.”—Isaia 25:8.

E nehenehe outou e fanaˈo ma te oaoa i te ohiparaa mai te Atua no te tamâ i te fenua nei i te nounou. Mai te peu e te hinaaro mau ra outou e rave i te hinaaro o te Atua, a farii i te mau tauturu atoa e horoahia ra ia nehenehe outou e ora mai i teie nei i te hoê ao nounou. A ohipa no te ora mai i te “ati rahi.” Ua ineine te mau Ite no Iehova i te tauturu ia outou ia haapii atu i te mea te tia ia outou ia ite. A haere e farerei ia ratou i te Piha no te Basileia i to outou vahi aore ra a papai i te vahi nohoraa piri roa ˈˈe i te api 5.

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono