VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • g97 8/1 api 11-15
  • ‘Ia paruparu au ra, i reira vau e puai ai’

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • ‘Ia paruparu au ra, i reira vau e puai ai’
  • A ara mai na! 1997
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te iteraa i to mâua mau hinaaro i te pae varua
  • Te pororaa na roto i te niuniu paraparau
  • Te Paradaiso i nia i te fenua nei auaa te puai o Iehova
  • Ino roa ˈˈe i te maˈi SIDA!
    A ara mai na! 1989
  • Ua ite au i te hau e te Atua e e to ˈu mama
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2015
  • To ˈu hinaaro uˈana e tavini i te Atua
    A ara mai na! 1992
A ara mai na! 1997
g97 8/1 api 11-15

‘Ia paruparu au ra, i reira vau e puai ai’

UA PAARI au i roto i te hoê oire iti, o Petaluma te iˈoa, i te pae apatoerau no San Francisco, i Kalifonia. E vahine faaroo to ˈu mama, area to ˈu papa ra, aita oia i tâuˈa i te haapaoraa. Ua tiaturi noa na vau i te hoê poiete—aita râ vau i ite e o vai ra oia.

I to ˈu paariraa mai, e tamarii oaoa na vau. Te haamanaˈo ra vau ma te oaoa i taua mau taime peapea ore ra! Aita râ vau i ite i taua taime ra, e te tupu ra te tahi mau mea i roto i to ˈu nei tino o te taotia rahi i to ˈu tiamâraa a muri aˈe. I te matahiti 1960, te matahiti hopea o ta ˈu tau haapiiraa tuarua, te haamanaˈo ra vau e ua faaite atu vau i to ˈu hoa rahi mau e, te mauiui ra to ˈu mau rimarima.

Ua mauiui atoa ˈtura to ˈu avae e ua afai to ˈu mama ia ˈu i te fare maˈi i San Francisco, e ono mahana to ˈu faaearaa i reira. Ahuru ma vau ïa matahiti to ˈu i tera taime, e ua faaite mai te mau hiˈopoaraa e ua roohia vau i te maˈi rumati o te puoiraa ivi. Ua pâmuhia vau i te raau parauhia auro hyposulfite de soude, na roto i te mau patia, e i muri iho i te raau prednisone, e i muri aˈe, i te tahi atu raau cortisone. Ia taio-pauroa-hia, 18 matahiti to ˈu raveraa i taua mau raau ra, e i roto i te tupuraa tataitahi, ua mǎrû mai te mauiui no te tahi tau matahiti, e tae atu ai i te taime, aita i manuïa faahou, e ua horoahia mai te tahi raau apî. Eita e moehia te mauiui tamau, e ua imi au i te mau ravea atoa ia noaa mai te tahi atu rapaauraa ê. Ua itea mai ia ˈu te tahi mau ravea monoraa o tei tauturu rii noa mai. Auaa râ, aita vau e mauiui faahou ra mai te tau i parare uˈana ˈi te maˈi na roto i to ˈu tino.

I te hoê mahana, i te matahiti 1975 ra, ua ite mai ta ˈu tamaiti i te hoê buka ta to ˈu mama i papai no nia i to ˈu tamariiriiraa. I reira to ˈu iteraa e, i te onoraa o to ˈu avaˈe, ua haamata te hoê taote i te rapaau ia ˈu i te hihi-X, no te mea ua oru roa to ˈu arapoa. Te manaˈo ra vau e, o teie mau rapaauraa hihi-X i ravehia i nia ia ˈu i to ˈu nainairaa ra, te tumu o to ˈu maˈi i teie mahana. Mai te peu e te reira mau, e hape rahi ïa tera!

Ua faaipoipo vau i te matahiti 1962. I te matahiti 1968, i te haamataraa to ˈu maˈi i te parare, ua rave mâua ta ˈu tane ra o Lynn, i te ohipa i roto i ta mâua iho fare euraa faraoa. E tia mai na mâua i te hora 4 i te aahiata, e na ta ˈu tane e faarapu i te faraoa ota e i te tahi taime, e varea oia i te taoto i nia i te mau pute faraoa ota a ama ˈi te faraoa i roto i te umu. Na mâua e tâpûpû e e puohu, e i muri iho, na Lynn e haere atu e opere. I te hoê taime, ua haere mai te hoê taata hoo paruru i ta mâua fare euraa faraoa, e ua paraparau mai oia no nia i te Basileia o te Atua i tǎpǔhia mai. Ua au roa mâua i ta ˈna mau parau, tera râ, mea rahi roa ta mâua ohipa. Ua parare ta mâua taiete opere faraoa, e ua rahi roa ˈtu â ta mâua ohipa. Ua oaoa roa ïa mâua i te hooraa mai te tahi atu fare euraa faraoa i ta mâua taiete! Ua rave o Lynn i te ohipa na ratou, e ua rave au i te ohipa i roto i te hoê fare faaneheneheraa tino. No te mea râ ua rahi roa to ˈu maˈi rumati, ua nehenehe au e rave i te ohipa e toru noa mahana i te hebedoma, e i muri iho, ua faaea​ roa ˈtura vau i ta ˈu ohipa.

I taua tau ra, e haere tamau mai na te hoê Ite no Iehova i to mâua fare no te afai mai i te mau vea ra Te Pare Tiairaa e te A ara mai na! Ua horoa noa ˈtu vau i te tahi tino moni iti e ua rave mai au i te mau vea, ma te manaˈo e te tauturu ra vau ia ˈna. E ia reva anaˈe oia, e tuu noa ˈtu vau i te mau vea i nia i te paepae, aita e taiohia tau mahana, e i muri iho, e faarue atu vau aore ra ta ˈu tane. Ua mâuˈa noa ïa, no te mea ua taa ia mâua i teie nei, i to ratou faufaa i te pae varua. Tera râ, i taua tau ra, e au ra e e ere te mau ohipa faaroo i te mea faufaa roa no mâua.

Te iteraa i to mâua mau hinaaro i te pae varua

I te hoê po, ua tauaparau mâua ta ˈu tane e, te oraraa, e ere noa ïa te amuraa i te maa, te taotoraa e te rave-puai-raa i te ohipa. Ua haamata ˈtura mâua i te maimi i te huru pae varua e erehia ra i roto i to mâua oraraa. Ua haere atura mâua i te hoê fare pure iti i raro mai i te aroâ, aita râ mâua i ite mai i te itoito pae varua o ta mâua e maimi ra. Ua paraparau noa hoi te mau melo ekalesia no nia i to ratou iho mau fifi.

Fatata hoê matahiti to te Ite no Iehova afai-noa-raa mai i te mau vea, tera râ, aita ta ˈu mau peu i taui, e tae roa ˈtu i te taime a taio ai au i te A ara mai na! o te 8 no Atopa 1968, oia hoi “Ua maoro roa anei?” Ua au roa vau i te mea o ta ˈu i taio, e te vahi oaoa, ua au roa atoa ta ˈu tane. Ua haamata ˈtura mâua i te haapii e ua huti rahi mai mâua i te parau mau, mai te rimu ra te huru. Ua farii oioi noa mâua i te mau mea faahiahia atoa o ta mâua i haapii. Ua bapetizohia mâua i te matahiti 1969 ra.

A mairi ai te tau, mea fifi roa ˈtura no ˈu ia tia mai i nia e ia parahi, e mea fifi atoa ia haere. E tutava na vau no te ofatiraa i to ˈu nau turi, no te tauma e no te pou mai i te pereoo. Ua haapii au ia ora e teie mau taotiaraa e te mauiui ma te taˈi i te rahiraa o te taime. E pinepine na vau i te faaunauna faahou i to ˈu mata, e ia oti, e haere ïa mâua i te mau putuputuraa aore ra i roto i te pororaa. Ua haere noa vau na te mau fare e tae roa ˈtu i te taime eita ta ˈu e nehenehe faahou. Ua tamata vau i te haere e poro hoê aore ra e piti taime i te hebedoma, e tae roa ˈtu i te taime i etaeta e i mauiui roa ˈi to ˈu turi e to ˈu avae, e aita ˈtura ta ˈu e nehenehe faahou e na reira. Te hepohepo pinepine ra vau e, e hiˈa noa ˈtu vau e eita e nehenehe faahou e tia mai. Na te paraparauraa ˈtu ia Iehova e tauturu mai ia ˈu. I te tahi mau taime, e tuô na hoi au ia ˈna ma te roimata rahi.

I te tahi mau taime, eita te roimata e tahe. No te mea, te mau taata i roohia i te maˈi rumati o te puoiraa ivi, e mǎrô to ratou mata. I te tahi mau taime, no te mǎrô hoi o te mata, e fifihia vau i te taio. I reira ra, e faaroo ïa vau i te mau ripene Bibilia. E pinepine na vau i te haere ma te tapo te mata no te mea, ia hauti au i to ˈu arumata, mai te mea ra e te paraˈuhia ra to ˈu mata. Mai te mea ra ïa e e matapo vau. I te tahi mau taime, e tia ia ˈu ia tuu i te tahi mau roimata haavare no te tamǎrû i to ˈu mata i te mau pae minuti atoa. Te mea ino roa ˈtu â, e parai na vau i te raau i nia i to ˈu mata, a taamu atu ai i te maororaa e pae aore ra e ono mahana, haapao ora roa. E ere i te mea ohie ia mauruuru noa, ia aro anaˈe oe i te hoê maˈi maoro, o te ore paha e ora i roto i teie nei faanahoraa.

I te matahiti 1978, ua tia ˈtura ia ˈu ia rave i te hoê parahiraa huira. E ere i te mea ohie ia rave i taua faaotiraa ra. Ua faanuu noa hoi au i teie ohipa, aita râ ta ˈu e ravea faahou. Ua ite au e e tae iho â i tera taime, tera râ, ua manaˈo vau e peneiaˈe, e tae mai te ao apî a te Atua na mua ˈˈe. Ua hoo mai o Lynn i te hoê parahiraa teitei a te taata papai hohoˈa fare, e vairaa aano e pae huira to ˈna. E teretere noa ïa vau na roto i te fare na nia i teie parahiraa.

E fifi na vau i te tapea mai i te hoê taoˈa, no te mea eita ta ˈu e nehenehe e faatoro atea i to ˈu rima, e eita atoa e mau maitai mai i roto i to ˈu mau rimarima tei fefe roa e tei tioi hoi. Ua faaohipa ˈtura vau i ta ˈu “tarau.” E teie raau, e nehenehe ta ˈu e ohi mai i te mau tauihaa i nia i te tahua, e tatara i te opani o te hoê afata vairaa aˈua e e rave mai i te hoê farii, aore ra i te hoê mea i roto i te faatoetoeraa. Ua rahi atu to ˈu aravihi i te faaohiparaa i ta ˈu “tarau,” e ua nehenehe vau e rave i te tahi mau ohipa fare. E tunu anei i te maa, e horoi i te aˈua, e auri e e tufetu i te ahu, e e taahu. E teoteo vau ia rahi atu to ˈu aravihi, e te oaoa nei au i te rave i ta ˈu tuhaa i roto i te utuafare. Teie râ hoi, te mau ohipa o ta ˈu i matau i te rave i mutaa ihora tau minuti rii noa, tau hora ïa te maoro ia rave anaˈe i teie nei.

Te pororaa na roto i te niuniu paraparau

Ua titauhia i te taime, tera râ, ua noaa mai ia ˈu te itoito no te tamata i te poro na roto i te niuniu paraparau. Ua manaˈo hoi au e, eita e maraa ia ˈu, i teie nei râ, mea au roa na ˈu teie huru pororaa, e mea maitai roa te mau faahopearaa. Ua maere au i te mea e, fatata hoê â huru e te pororaa na te mau fare, no te mea e nehenehe ta ˈu e paraparau i te taata no nia ia Iehova e ta ˈna mau opuaraa.

Teie hoê o te mau omuaraa parau o ta ˈu e faaohipa nei: “Iaorana, o —— Tane anei? O Maass Vahine to ˈu nei iˈoa. Te paraparau poto noa nei au i te taata, e mai te peu tau minuti ta oe, peneiaˈe e nehenehe tâua e paraparau rii? (Teie te pahonoraa matauhia: “No nia i te aha?”) Mea riaria ia ite i te mau ohipa e tupu ra na te ao nei i teie mahana, e ere anei? (E vaiiho vau i te taata ia pahono.) Te hinaaro nei au e faaite atu i te hoê manaˈo no roto mai i te Bibilia, o te horoa nei i te hoê tiaturiraa papu no to tatou oraraa a muri aˈe.” I reira vau e taio atu ai i te Pure a te Fatu, e mai te peu e e nehenehe, te Petero 2, 3:13. Ua horoa ˈtu vau i te tahi mau hoˈi-faahou-raa e farerei, na te tahi atu mau tuahine kerisetiano aore ra na Lynn, e na ratou i haapao atu i muri iho.

I te roaraa o te mau matahiti, ua fanaˈo vau e rave rahi aparauraa maitatai roa, e ua hapono atoa vau i te mau vea iti, te mau vea, e te mau buka i te feia o tei anaanatae. Ua haamata vetahi i te haapii i te Bibilia na roto i te niuniu paraparau. Ua parau mai te hoê vahine o ta ˈu i paraparau e, ia au i to ˈna manaˈo, ua navai noa ia haapii oia i to ˈna pae. Tera râ, i muri aˈe e rave rau aparauraa, ua farii oia i te haere mai i to mâua fare no te hoê haapiiraa Bibilia, i to ˈu faaiteraa ˈtu ia ˈna i to ˈu huru tupuraa.

I te tahi atu taime, ua niuniu vau i te tahi mau taata, e ua horoa mai te hoê poroi haruharuhia i te hoê numera niuniu apî. E niuniu noa vau na to ˈu iho vahi, tera râ, noa ˈtu tei te vahi ê teie numera apî, ua opua ˈtura vau e taniuniu noa ˈtu. I muri aˈe i to mâua paraparauraa maa taime iti, ua parau maira te vahine i pahono mai i te niuniu e, te hinaaro ra oia e ta ˈna tane, e farerei i te tahi mau taata e mau Kerisetiano mau ratou. Ua haere atura mâua o Lynn i to raua fare, hoê hora te atea, no te haapii e o raua.

Te oaoa rahi nei â vau i te paraparauraa ia vetahi ê, no nia ia Iehova e ta ˈna parau tǎpǔ, oia hoi e haamau i te mau raˈi apî e te fenua apî, i reira te parau-tia e vai ai. Aita i maoro aˈenei, ua parau mai te hoê vahine, e rave rahi avaˈe to mâua paraparau-noa-raa, e: “I te mau taime atoa tâua e paraparau ai, e taa ia ˈu e te rahi noa ˈtura to ˈu ite.” Ua taa ia ˈu e, teie ite o ta ˈu e tufa nei na vetahi ê, e aratai ïa oia i te ora mure ore, e e faatupu oia i te oaoa o te anaana, noa ˈtu to ˈu hapepa. I te tahi mau taime, e rahi aˈe ta ˈu taviniraa i te tahi atu mau taime, e te hinaaro nei hoi au e ia rahi noa ˈtu â! Ua ite au e te ite maira Iehova i te huru tupuraa o te taata tataitahi, e te mauruuru nei oia i te ohipa o tei maraa ia tatou i te rave, noa ˈtu e mea iti roa. Te manaˈonaˈo pinepine nei au i te Maseli 27:11: “E tau tamaiti, ia paari hoi oe, ia oaoa tau aau, ia tia ia ˈu ia patoi atu i tei faaino mai ia ˈu nei,” e te hinaaro nei au e tahoê e te feia o te haapapu nei e e haavare o Satani.

Ua riro te mau putuputuraa ei faaitoitoraa ia ˈu, noa ˈtu e te fifi nei au i te haere. Mea rahi hoi te mau faanahoraa ta Iehova i rave, ia faaamu-maitai-hia tatou i te pae varua, e te hinaaro nei au e ia fanaˈo rahi au i te reira. Te oaoa rahi nei mâua no te mea, ua farii ta mâua e piti tamarii i te parau mau! Ua faaipoipo ta mâua tamahine, o Terri, i te hoê taeae maitai roa, e maha tamarii ta raua o ta ˈu e poihere nei. Ua oaoa roa to mâua mafatu i te iteraa e te here atoa ra ta mâua mau mootua ia Iehova! Ua maiti ta mâua tamaiti, o James, e ta ˈna vahine, o Tuesday, i te tavini ia Iehova i te Betela no Brooklyn i New York, te reira hoi te pu rahi a te mau Ite no Iehova.

Te Paradaiso i nia i te fenua nei auaa te puai o Iehova

Te tamata nei au i te haamanaˈo noa i te parau tǎpǔ faahiahia a Iehova, no te paradaiso i nia i te fenua nei. I teie nei atoa, mea rahi o ta ˈna mau mea i poiete, o te faaanaanatae nei ia tatou. Mea oaoa roa na ˈu ia mataitai i te hoê toparaa mahana nehenehe mau. Te faahiahia nei au i te mau tiare huru rau e to ratou noanoa. Mea au roa na ˈu te mau roti! Eita ta ˈu e nehenehe e haere pinepine i rapaeau i te fare, ia haere atu râ vau, e oaoa roa vau i te mahanahana o te mahana i nia ia ˈu. E tapo vau i to ˈu mata e e feruri au i te hoê vahi haviti mau i nia i te mouˈa, e to ˈu utuafare e faafaaea ra ma te oaoa, i roto i te hoê mahora aihere tei î i te tiare oviri. E faaroohia te taheraa o te anavai pape, e te pue noa ra te mereni papepape monamona maitai na matou pauroa! Ia nehenehe anaˈe, e peni au i te hohoˈa o te mau mea o te tauturu ia ˈu ia feruri i te Paradaiso i mua nei i tǎpǔhia no te fenua nei. E ia peni anaˈe au, mai te mea ra ïa e tei roto atoa vau i tera vahi. Ua papu ia ˈu e, e nehenehe ta Iehova e faatupu i taua mau moemoeâ nehenehe mau ra o ta ˈu e poihere nei.

Mea au na ˈu ia haamanaˈo noa i te irava i roto i te Iakobo 1:12. Te na ô ra: “E ao to te taata e faaoromai i te ati, ua tia-anaˈe-hia mai hoi oia ra, e roaa ïa ia ˈna te korona ora, i ta te Fatu i parau mai e no te feia i hinaaro ia ˈna ra.” Ua faaau Paulo i to ˈna maˈi, mai te hoê ‘melahi a Satani o te haavî mai ia ˈna.’ Ua pure oia e ia faaore Iehova i to ˈna fifi, tera râ, ua parauhia mai oia e, ua faatiahia te puai o te Atua na roto i to ˈna paruparu. Te auraa ra, te manuïa o Paulo noa ˈtu to ˈna paruparu, ua riro ïa ei haapapuraa e, tei nia ia ˈna te puai o te Atua. Ua parau o Paulo e: “Ia paruparu hoi au ra, te puai ra ïa vau i reira.” (Korinetia 2, 12:7-10) Te matara ra ia ˈu e, noa ˈtu te haihai o ta ˈu e rave nei, auaa ïa te puai o te Atua i nia ia ˈu.

Ua papai o Ioane i te hoê aamu o tei faaitoito mau ia ˈu. E aamu ïa no nia i te hoê taata, e 38 matahiti to ˈna tarava-noa-raa i nia i te hoê roi. E tarava na oia, i pihai iho i te tahi atu feia maˈi, na te hiti o te hoê apoo pape, ma te tiaturi e te hinaaro uˈana e ia tamǎrûhia oia i roto i teie pape. Aita râ oia i tapae i roto i te pape, o te nehenehe hoi e faaora ia ˈna ia au i to ˈna manaˈo. I te hoê mahana, ua ite atura o Iesu ia ˈna e ua na ô atura: “Te hinaaro na oe i te ora?” E pahono vau i teie uiraa ma te roimata oaoa! “Ua parau atura Iesu ia ˈna, A tia, a rave i to roi a haere.” (Ioane 5:2-9) E rave rahi i rotopu ia tatou o te tiai ru nei i te faaroo i teie huru piiraa!—Faatiahia e Luretta Maass.

[Hohoˈa i te api 12]

Ua manaˈonaˈo vau i te hoê tamahine iti o tei here i te taata, e teie ïa o ˈna, e hahaere nei ma te oaoa i rotopu i te mau tiare

[Hohoˈa i te api 13]

Ia ieie anaˈe au, e feruri au i te hoê tamaroa e hauti ra e ta ˈna mau rore, e ta ˈna atoa urî na pihai iho

[Hohoˈa i te api 14]

Te imi ra vau i te mau numera niuniu no te ohipa pororaa

Te taumi ra vau i te mau pitopito o te niuniu paraparau

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono