VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • g90 8/4 api 22-24
  • Te mau taata e ere no te fenua nei—Te pahonoraa

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te mau taata e ere no te fenua nei—Te pahonoraa
  • A ara mai na! 1990
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te pahono nei te Bibilia
  • Te vai ra anei te ora i nia i te tahi atu mau palaneta?
  • E ere o tatou anaˈe
  • Te mau taata e ere no te fenua nei—Te hoê moemoeâ tahito roa
    A ara mai na! 1990
  • OVNI—E mau vea anei na te Atua?
    A ara mai na! 1996
  • Te mau taata e ere no te fenua nei—Teihea roa ratou?
    A ara mai na! 1990
  • E nehenehe te Poiete e horoa i te auraa i to outou oraraa
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1999
Ite hau atu â
A ara mai na! 1990
g90 8/4 api 22-24

Te mau taata e ere no te fenua nei—Te pahonoraa

I TE 17 no febuare 1600, ua tutui-oraora-noa-hia o Giordano Bruno i nia i te tahua rahi no Roma. Ta ˈna hapa? Ua faaino oia i te Ekalesia na roto i ta ˈna mau papai, na roto hoi i te parauraa e e rave rau mau ao orahia i roto i te ao taatoa nei. I te senekele e XI, ua faautua ê na te mau upoo faatere haapaoraa i teie haapiiraa — tei parauhia te haapiiraa no nia i te huru rauraa o te mau ao — ei haapiiraa hairesi; ia haapii noa ˈtu te hoê taata i teie manaˈo, o to ˈna pohe iho â ïa. Mai tei roohia i nia ia Giordano Bruno.

E tae roa mai i te senekele XIX, ua tamau noâ te haapaoraa i te aimârô no nia i te vairaa o te mau mea ora i roto i te tahi atu mau ao. I roto i te roaraa o te mau senekele, ua turu noa na te mau upoo faatere haapaoraa e te mau aivanaa tei riro to ratou manaˈo ia ratou, e o te fenua te pû o te ao nei, e oia atoa, ua poietehia te ao nei i te matahiti 4004 hou to tatou nei tau, e te vai aturâ.

No reira, e maere anei tatou i te mea e ua iti roa te faatura o te mau aivanaa e rave rahi e te feia no to tatou nei tau no te haapaoraa? Hau atu, e rave rahi tei ore roa ˈtu e faatura faahou i te Bibilia iho no teie nei tumu, ma te faariro ia ˈna ei pu no te mau manaˈo haavare atoa. Teie râ, e manaˈo hape roa te reira.

Aita te Bibilia e faataa ra ia ˈna iho mai te hoê buka aivanaa, tera râ, eita roa ˈtu o ˈna e hape noa ˈˈe ia faahiti o ˈna i te parau no te ao taatoa nei aore ra no te tahi atu tumu parau i te pae no te ite aivanaa. No reira, aita roa ˈtu te mau Papai i parau noa ˈˈe e o te fenua e te taata iho te pû o te ao atoa nei. Tera râ, te faaite ra te parau i faauruahia mai e te Atua e ua ite maitai te feia papai i te Bibilia e mea haihai roa te taata nei i pihai iho i te rahiraa o te ao taatoa nei. — Salamo 8:3, 4a.

Te haapii ra anei te mau Papai e te vai ra te mau taata e ora ra i rapaeau atu i te fenua nei?

Te pahono nei te Bibilia

Te faahiti nei te Bibilia i te parau no te mau taata e ora ra i rapaeau mai i te fenua nei, hau atu râ, te faaite nei oia e mea rahi roa ratou. E huru ora fifi roa ˈˈe ia faataa teie, e huru ora anaanatae roa ˈtu â e mea papu aˈe to ˈna vai-mau-raa ia faaauhia i ta te feia turu i te haapiiraa no te faraa mai te ora ma te tumu ore, te feia papai buka aamu e te feia taviri hohoˈa i nehenehe e feruri. Inaha, te hoê taata no rapaeau atu i te fenua nei, e ere anei ïa i te hoê taata e ere no to tatou palaneta aore ra no to ˈna reva mataˈi?

Te uiui nei te mau aivanaa no nia i te vai-mau-raa o te mau mea ora o te ore e nehenehe e iteahia mai. Te haapapu maira te Bibilia e te vai mau ra teie mau huru taata. Teie râ, aita ratou i fa noa mai ma te tumu ore. Aita, mai te tahi atu mau mea ora e vai ra i roto i te ao taatoa nei, ua riro ratou ei ohipa no roto mai i te Tumu o te ora, oia hoi te Atua ra o Iehova, te hoê Taata tino varua tei poiete i te mau muriadi feia tino varua ê atu: te mau melahi, te mau kerubi e te mau seraphi. E toroa e e mau ohipa taa ê to teie mau taata tino varua i roto i ta ˈna faanahonahoraa rahi i te raˈi ra. — Salamo 104:4; Hebera 12:22; Apokalupo 19:14.

Te vai ra anei te ora i nia i te tahi atu mau palaneta?

Te parau nei vetahi feia teitei i te pae faaroo e eita roa te Atua e poiete i te hoê ao ahiri e aita ta ˈna e opuaraa taa maitai, e no reira, mai te peu e te vai ra te tahi palaneta e nehenehe e orahia i nia iho, te vai ra iho â ïa te ora i reira. Tera anei ta te Bibilia e haapii ra? Aita. Inaha, aita te mau Papai e turu ra i te manaˈo ra e ua poiete te Atua i te mau taata maramarama i nia i te hoê palaneta ê atu i te fenua nei. Nafea râ hoi?

Ahiri e ua poiete te Atua i teie mau huru taata, ua poiete ïa o ˈna ia ratou na mua ˈˈe ia Adamu raua o Eva. I te hoê pae, e nehenehe ratou e tapea noa i to ratou haapao maitai i to ratou Poiete, aore ra i te tahi atu pae, e nehenehe ratou e hara e e riro mai ei feia tia ore, mai na taata matamua.

I te mea e ua riro mai ratou ei feia tia ore, e titau iho â ïa ratou i te hoê taata e hoo faahou mai ia ratou. Inaha, teie ta hoê taata papai i parau: “Mea peapea roa ia manaˈo e, i te mahana pae [te mahana i taparahihia ˈi o Iesu Mesia], i te mau mahana pae atoa, i te hoê vahi o te ao nei, te rîhia ra o Iesu i nia i te pou no te mau hara a te hoê taata.” Teie râ, aita teie parau i niuhia i nia i te mau Papai, o te parau nei e ‘i pohe ai o Iesu i te hara, hoê roa râ poheraa’. — Roma 6:10.

I teie nei, ahiri e ua vai tia noâ teie mau taata: eaha ïa te ohipa e tupu? E haamanaˈo anaˈe na e i to Adamu raua o Eva hararaa, ua patoi atu raua i te tiaraa o te Atua ia faatere i te ao o te mau taata maramarama. Ahiri e i taua tau ra, te vai ra i nia i te hoê palaneta ê atu te feia hoê â to ratou huru e tei riro ei totaiete taata au maite no te mea te auraro ra ratou i te faatereraa a te Atua, eita anei ratou e titauhia ia faaite e e faatereraa tano mau â teie? E manaˈo papu roa te reira, no te mea i nia i teie nei â uiraa, ua faaohipa ê na te Atua i te mau taata tia ore ei ite no ˈna. — Isaia 43:10.

E tia anei ia faaoti e ua poiete faufaa ore noa te Atua i taua mau mirioni mau mahana ra — e oia atoa paha te mau palaneta? Eita roa. Ua ite tatou, no te mea hoê anaˈe Iesu Mesia, e o te fenua anaˈe te palaneta e orahia ra i nia iho no teie taime i roto i te ao taatoa nei; ua ite atoa tatou e e tapea noa mai oia i te hoê tiaraa otahi roa ei palaneta i reira to te Poiete faatitiaifaroraa i te tia-mau-raa o to ˈna mana arii. Eaha râ te ohipa e tupu i mua nei, aita ïa tatou i ite.

E ere o tatou anaˈe

Tera mahana i muri aˈe i tera mahana, tera matahiti i muri aˈe i tera matahiti, te tamau noa nei te feia hiˈopoa i te reva teitei o te SETI i te heheu i te raˈi no te haruharu i te mau tapao no ǒ mai i te tahi ora maramarama. Te manaˈo nei ratou e e titauhia paha hoê ahuru â matahiti, aore ra hoê senekele, hou e itea mai ai te tahi ohipa. Auê ïa huru maamaa e! Te pûpû nei ratou i to ratou oraraa, to ratou mau tiaturiraa e te mau tino moni faito ore no te maimi i te hoê poroi tei tae ê na mai i te huitaata nei ahia ˈtura senekele i teie nei. Oia mau, ua riro te Bibilia iho ei poroi no ǒ mai i te hoê Maramarama no te reva teitei mai, te hoê poroi hau aˈe i ta te mau aivanaa e tiai noa nei. — A hiˈo i te tumu parau i te api 23.

Mea nafea to te huitaata nei fariiraa i te poroi mau hoê roa no ǒ mai i te reva teitei ra? Oia hoi, mea nafea to te rahiraa o te mau taata faariroraa i te Bibilia? Aita roa ˈtu ratou e tâuˈa ra; te taviri nei ratou i to ˈna auraa no to ratou iho maitai; te faaino nei ratou i te Tumu o te Bibilia na roto i te mau haapiiraa niu ore aore ra haavare e rave rahi, e e tae roa atoa ratou i te parau e aita e Atua e e poroi haavare Ta ˈna. Inaha, aita iho â ïa teie mau huru e faaoaoa ra i te Poiete. Teie râ, ua faaea anei oia i te faatae mai i te poroi i te mau taata? Aita. Na roto i te arai o ta ˈna Parau, te haapii nei oia i teie nei i te mau mirioni taata i roto i te mau eˈa o te hau. Te ohipa nei teie mau taata ei mau tia no Iehova e te afai nei ratou i ta ˈna mau poroi na te ao nei e fariihia nei e te hoê pǔpǔ iti taata noa, inaha, te patoi nei te rahiraa o te taata i te reira. — Isaia 2:2-4; Mataio 24:14.

Auê te oaoa e, inaha, e nehenehe ta tatou tataitahi e aparau atu i te Taata faufaa roa ˈˈe o te ao taatoa nei! No reira, eita e titauhia i te mau matini moni roa aore ra e tiai i te mau senekele ia tae mai te mau poroi na roto mai i te aanoraa o te reva teitei. E noaa ia outou i teie mau poroi i teie nei iho â ia haapii outou i te Bibilia e ia maimi outou i te mau haapapuraa e taa ˈi ia outou i te tumu hau ê i te taata nei o taua Buka nei. Ua riro te pure e ta outou huru oraraa ei mau ravea no te pahono i taua mau poroi ra. Aita, e ere o tatou anaˈe, no te mea ua tǎpǔ mai te Poiete e ‘aita oia i atea ê atu ia tatou atoa nei’. — Ohipa 17:27; hiˈo atoa Paraleipomeno 1, 28:9.

E tiâ i te Atua ia faatae mai i te parau i te huitaata atoa nei. Inaha, ua tǎpǔ mai oia e taui roa i te tereraa o te Aamu na roto i te faaoraraa mai i te taata i te hoê taparahiraa rahi e fatata maira; no reira, e faahuˈahuˈa roa oia i teie nei faanahoraa o te ore roa e nehenehe e taui-faahou-hia no te haamau i te hoê faatereraa o ta ˈna iho i faaineine, te hoê faatereraa o te haa mau â no te maitai o te taatoaraa (Daniela 2:44; Isaia 9:6, 7). Oia mau, e ere te poroi ta te Maramarama rahi no te reva teitei mai e faatae mai i mua nei, i te parau vaha noa, e haapapu roa mairâ oia na roto i te mau ohipa. — Tesalonia 2, 1:6-9.

[Nota i raro i te api]

a Mai te peu e e hinaaro outou i te mau haapapuraa no te au-maite-raa o te Bibilia e te ite aivanaa, a hiˈo i te buka ra La Bible: Parole de Dieu ou des hommes?, neneihia na te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.

[Tumu parau tarenihia i te api 23]

Te mau poroi ta Te poroi ta ratou e

te mau aivanaa e maimi nei patoi nei—Te Parau a te

i te tahi maramarama Atua, te Bibilia:

no rapaeau atu i te fenua nei

e tiai noa nei:

*E nehenehe e riro ei parau hape, *No roto mau â i te hoê

inaha, e ere i te mea varavara; maramarama e ere no te

e parau haavare atoa paha. fenua nei tei teitei aˈe

i te taata nei.

—Isaia 55:9;

Timoteo 2, 3:16.

*E nehenehe e hopoi mai i te ite *E horoa mau â i te hoê

e te maitai o te mau mirioni ite i te mau mirioni

matahiti maimiraa. feia e e haafanaˈo atu

ai ia ratou i te hoê

paari tahito roa ˈtu â

i te ao nei.—Ioba 36:26;

Salamo 103:14;

Isaia 48:17;

Apokalupo 4:11.

*E nehenehe e faaite mai nafea *E haapii mau â i te hau

ia ape i te hoê haamouraa atomi mai teie atu nei i te

e e faaore roa i te mau tamaˈi. mau mirioni feia; te

tǎpǔ maira to ˈna Tumu e

e atuatu o ˈna i te

fenua nei e a muri noa

ˈtu e e haamou oia i te

feia e faaino nei ia

ˈna.—Salamo 104:5;

Isaia 2:2-4;

Apokalupo 11:18.

*E nehenehe e tauturu mai ia *Ua faaite mau â to ˈna

tatou ia rapaau i te mau maˈi e Tumu i to ˈna mana no te

e upootia atoa i nia i te pohe; e faaora i te mau maˈi

pohe noa ïa te taata na roto i atoa. Te tǎpǔ nei oia e

te mau ati manaˈo-ore-hia. e ore roa te pohe e e

ore atoa to ˈna mau

faahopearaa, inaha, e

fanaˈo ïa te taata i

te ora mure ore.—Luka

7:22; Ioane 20:30, 31;

Apokalupo 21:4.

*E nehenehe e faahope i te *Mai teie atu nei, “aita

‘vai-hoê-noa-raa o te huitaata [to ˈna Tumu] i atea ê

nei i roto i te reva teitei’. atu ia tatou atoa

nei”.—Ohipa 17:27.

*Eita paha e nehenehe e tatara i teie *E taa-maitai-hia oia

mau poroi. E titau te haponoraa ˈtu na te mau taata atoa. E

i te hoê pahonoraa e te faatupuraa nehenehe tatou e taio i

i te tahi aparauraa i te mau tausani teie poroi e e pahono

e tae noa ˈtu i te mau mirioni atu. E faaroohia ta

matahiti. tatou mau poroi i te

taime iho â tatou e

faahiti ai i te parau.

—Ioane 17:3;

Tesalonia 1, 5:17;

Petero 1, 3:12.

*E mau manaˈo papu ore anaˈe *Ua niuhia to tatou

hoi te mau parau atoa i nia nei. faaroo i roto i teie mau

parau atoa i nia i te

mau ohipa papu e i nia i

te feruriraa

afaro.—Hebera 11:1.

[Hohoˈa i te api 24]

E nehenehe ta tatou e paraparau atu i te Taata faufaa roa ˈˈe o te ao taatoa nei.

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono