E taata anei to ǒ mai?
TE VAI RA te hoê taata e ora ra i Massachusetts (Fenua Marite) e ta ˈna ohipa i te mau mahana atoa, o te hiˈopoaraa ïa e aita anei te hoê poroi i haponohia mai. E mairi noa te mau mahana, aita râ hoê aˈe mea e tupu. Ahia ˈtura matahiti i teie nei to ˈna tiai-noa-raa e aita hoê aˈe poroi i tae mai. Teie râ, te tamau noa nei oia i te hiˈopoa i ta ˈna ohipa, e i te mau taime atoa, aita iho â e poroi. Aita paha te taata e au ra ia ˈna? Aore ra ua ino anei ta ˈna matini?
Aita. Te hiˈopoa mau ra oia i te hoê matini, teie râ, aita teie matini i tamauhia ˈtu i nia i te hoê reni niuniu paraparau. Inaha, o te hoê ïa matini roro uira i tuatihia ˈtu i nia i te hoê “tariˈa” eretoroni rarahi e faaroo ra i te hoê ao atea roa: te hohonuraa o te reva teitei. Te iˈoa o teie matini, o te hoê ïa taoˈa haruharu i te mau aru uira no ǒ mai i te mau taoˈa o te reva teitei, e te tauturu nei teie taata i te hoê pǔpǔ aivanaa ia hiˈopoa i te mau fetia ma te tiaturi e e haru mai ratou i te tahi poroi no ǒ mai i te mau taata maramarama no rapaeau atu i te fenua nei.
A 30 matahiti i teie nei to te tahi atu mau taata mai ia ˈna atoa ra faaroo-noa-raa i te raˈi. I te matahiti 1960, o te taata hiˈopoa fetia ra o Frank Drake te taata matamua i tamata i te rave mai i te mau tapao no te tahi maramarama no rapaeau atu i te fenua nei na roto i te ravea o te hoê taoˈa haruharu i te mau aru uira no te reva teitei. Mai reira mai, te horoa nei te taata i to ˈna tariˈa no te faaroo i te reva teitei. I teie nei mahana, ua rave-ê-na-hia te tahi tau 50 porotarama maimiraa faufaa roa.
I teie nei, te faaohipahia nei te mau taoˈa haruharu atoa o te ao nei no teie maimiraa — i Farani, i Helemani Tooa o te râ, i te mau Pays-Bas, i Auteralia, i te fenua Rusia, i Ra-Parata, i te Fenua Marite e i Kanada. Mai ta te hoê taata i parau, “ua naea-roa-hia te faito o te SETI [parau beretane haapotohia no te Maimiraa i te maramarama no rapaeau atu i te fenua nei] mai to te ao taatoa nei”. Ua haaputuputu te hoê apooraa i niuhia i nia i teie ohipa i te tahi tau 150 mau aivanaa no roto mai e 18 fenua e o tei tia mai no na fenua rarahi e pae.
E haamata paha te opuaraa rahi roa ˈˈe a te SETI i te matahiti 1992. Te opua nei te NASA, te Pu maimiraa marite i te pae no te reva teitei, e faaohipa i te hoê tauihaa haruharu apî puai roa e nehenehe ta ˈna e haruharu mai i te hoê â taime te mau mirioni pehotetoni radio. Te manaˈohia ra e hoê ahuru matahiti te maoro o teie porotarama e e 90 mirioni dala marite; hoê miria taime rahi aˈe to ˈna faito i to te mau maimiraa i ravehia e tae roa mai i teie nei.
Teie râ, no te ite e te vai ra anei te tahi atu mau taata aore ra aita i roto i te rahiraa o teie nei ao, e titauhia hau atu i te mau tauihaa aravihi roa. I roto i te mau tuhaa e rave rahi, ua riro roa teie uiraa ei parau pae varua. Na roto i ta ˈna mau maimiraa papu ore, te faaite mai nei te taata i te tahi o to ˈna mau hinaaro hohonu roa ˈˈe: oia hoi ia hope te mau tamaˈi, ia ore te maˈi e tae noa ˈtu i te itearaa mai i te parau moe o te pohe-ore-raa. No reira, e ohipa rahi mau â teie. Tera râ, i muri aˈe i te mau senekele to ˈna uiui-noa-raa e te mau ahururaa matahiti to ˈna maimi-noa-raa, ua piri roa anei te huitaata nei i ta ˈna tapao e titau ra?