Te mau taata e ere no te fenua nei—Te hoê moemoeâ tahito roa
E ERE te feia no rapaeau atu i te fenua nei, no roto mai i te feruriraa o te mau taata papai aamu no teie nei tau. Te tahi tau 23 senekele i teie nei, e haapii na te hoê philosopho heleni o Métrodore te iˈoa e mai te hoê aua rarahi roa e faatupu i te hoê anaˈe maa sitona, eita atoa e nehenehe e manaˈo e hoê anaˈe ao e orahia ra i roto i te ao taatoa nei. Area o Lucrèce ra, te hoê rohipehe roma no te senekele I hou to tatou nei tau, ua papai ïa oia e “i roto i te tahi atu mau tuhaa o te reva teitei, te vai ra te mau fenua e te mau huru taata ěê”.
I roto i te roaraa o te mau senekele, ua patoi noa na te amuiraa faaroo kerisetiano i teie manaˈo, tei parauhia te huru-rau-raa o te mau ao. Teie râ, mai te senekele XVIII mai â e tae roa ˈtu i te omuaraa o te senekele XX, ua tiaturi papu te rahiraa o te feia maramarama — e i rotopu ia ratou, te vai atoa ra vetahi o te mau aivanaa tuiroo roa ˈˈe o te Aamu — e te vai ra te ora i nia i te tahi atu mau palaneta. Inaha, ua faahapa-rahi-hia te hoê orometua haapii no te afaraa o te senekele XIX i to ˈna tamataraa i te patoi i teie haapiiraa i roto i ta ˈna mau papai.
No te rahi o te hinaaro e tiaturi i te feia no rapaeau atu i te fenua nei, ua ineine noa te taata i te farii i te mau parau rii papu ore roa. I te matahiti 1835, ua faaite te hoê papai vea e ua itea mai i te feia hiˈopoa i te reva teitei i te ora i nia i te avae. Ua papai oia e ua itehia na roto i te hoê taoˈa hiˈo fetia i te tahi mau animala huru ê roa, te mau raau ěê e tae noa ˈtu i te tahi mau mea ora e pererau to ratou e rere noa ra e e tarape maira. Ua maraa rahi roa te neneiraa o taua vea ra. Teie râ, noa ˈtu e ua itehia mai e e parau haavare teie, e rave rahi mau taata tei tiaturi noâ i teie aamu haavare.
Hoê â huru no te feia aivanaa. I te hopearaa o te senekele XIX, ua papu maitai te manaˈo o te taata hiˈopoa fetia ra o Percival Lowell e ua hiˈopoa oia i te hoê anairaa apoo fifi roa ia faataa i nia i te palaneta Mars. Ua papai ihora oia i te hoê hohoˈa fenua papu maitai e ua papai atoa ˈtura i te mau buka no nia i te nunaa o tei heru i teie mau apoo. I Farani, ua papu roa te Fare rahi o te mau ite aravihi e te vai ra iho â te ora i nia ia Mars e no reira, ua parau atura oia e e horoahia ˈtu i te tahi taoˈa haamauruuru i te taata e manuïa noa ˈtu i te paraparau i te taata no te reva teitei taa ê atu i te feia no Mars.
Ua faaau maira vetahi i te mau ravea taa ê roa no te taai atu i te mau taata no te mau ao piri roa i te fenua nei, mai te tutuiraa i te mau auahi rahi i roto i te medebera no Sahara e tae noa ˈtu i te tanuraa i te mau ururaau hohoˈa taa ê i Sibérie. I te matahiti 1899, ua faatia te hoê taata maimi marite i te hoê pou e taoˈa veo menemene to nia iho, e ua faahaere atu o ˈna i te uira puai na roto i teie taoˈa. Inaha, te titau ra oia e faatae atu i te mau poroi i te feia no Mars. Ua taratara roa te rouru o te feia mataitai e ua uteute roa te mau mori e 50 kilometera i te atearaa, tera râ, aita hoê pahonoraa i tae mai no ǒ mai ia Mars ra.
Te tiaturi papu
Noa ˈtu e ua taui te mau ravea i teie nei, hoê noa mea tei ore i taui: Te tiaturi noa nei â te mau aivanaa e e ere o tatou anaˈe te feia e ora ra i roto i te reva teitei. Teie hoi te parau a te taata hiˈopoa i te reva teitei o Otto Wöhrbach i roto i te vea helemani ra Nürnberger Nachrichten: “No nia i te uiraa ra e te vai ra anei te ora i rapaeau mai i te fenua nei, mea iti roa te mau aivanaa o te parau mai e aita.” Area o Gene Bylinsky ra, te taata i papai i te buka ra Te Ora i roto i te ao a Darwin, teie ïa ta ˈna i papai: “Mai te peu e e tiaturi tatou i te feia tuatapapa i te mau aru uira o te reva teitei, ia tae iho â i te hoê mahana, e tere mai te hoê tapao no ǒ mai i te mau fetia ra na roto i te rahiraa faito ore o te reva teitei no te faaore i to tatou vai-hoê-noa-raa i roto i te reva.”
No te aha hoi te feia aivanaa e tiaturi papu ai e te vai ra te ora i roto i te tahi atu mau ao? Na te mau fetia e faaitoito nei i to ratou tiaturiraa. Te hohora maira hoi to ratou rahiraa faahiahia mau — e mau miria i roto i to tatou nei anairaa fetia — i te mau maimiraa e rave rahi. Te parauhia ra e te vai ra paha te mau palaneta e ohu noa ra na te hiti i taua mau fetia e rave rahi ra, e i nia i te tahi o taua mau palaneta nei, ua fa mai paha te ora. Ia au i teie huru feruriraa, ua numera te feia hiˈopoa fetia e te vai ra paha te mau tausani e tae atu i te mau mirioni nunaa taata e ora ra i roto noa i to tatou nei anairaa fetia.
E uiraa faufaa anei teie?
Mea faufaa anei ia ite e te vai ra anei te ora i rapaeau atu i te fenua nei aore ra aita? Te manaˈo nei te mau aivanaa e e faahopearaa faufaa roa to te pahonoraa i teie uiraa, noa ˈtu e e pahonoraa tano aore ra e pahonoraa hape, i nia i te huitaata nei. Ia au i ta ratou parau, mai te peu e e papu i te taata e o ratou anaˈe i roto i te ao taatoa nei, e faatura ïa ratou i te ora i nia i te fenua no te mea e ora otahi roa teie. I te tahi aˈe pae, ia au i te manaˈo o te hoê aivanaa faaturahia, mai te peu e te vai ra te feia e ora ra i rapaeau atu i te fenua nei, eita e ore ua naeahia ia ratou i te mau mirioni matahiti i mua roa ia tatou nei, e e nehenehe hoi ta ratou e haafanaˈo ia tatou i to ratou paari rahi. E nehenehe ratou e haapii mai ia tatou nafea ia rapaau i to tatou mau maˈi, ia faaore i te haaviiviiraa o te palaneta, te mau tamaˈi e te ˈoˈe. Peneiaˈe paha e faaite atoa mai ratou e nafea ia faaore i te pohe.
Ia ore te mau maˈi, te mau tamaˈi e te pohe; teie te tahi tiaturiraa ta te mau taata e ora ra i to tatou nei tau arepurepu e haafaufaa ra, e outou atoa paha. Teie râ, e farii paha outou e mea maitai aˈe ia ora ma te tiaturi ore maoti hoi i te tiaturi i te moemoeâ haavare. No reira, mea faufaa roa no tatou tataitahi ia hiˈopoa maite mai te peu e te vai ra ta te mau aivanaa i te mau tumu papu no te parau e ua rau te huru o te mau ao e orahia ra e te taata i roto i te ao taatoa nei.
[Parau iti faaôhia i te api 18]
E tumu papu anei ta te mau aivanaa no te parau e ua rau te huru o te mau ao e orahia e te taata i roto i te ao taatoa nei?
[Tumu parau tarenihia i te api 18]
Mea maoro i teie nei to te taata ui-maere-noa-raa e te vai ra paha te ora i rapaeau mai i te fenua nei. Mai te faanahoraa uira matamua i hamanihia i te matahiti 1899 mai â e tae atu i te mau matini e afaihia na roto i te reva teitei — mai te matini Viking i tonohia i te matahiti 1976 ra —, e oia atoa te mau taoˈa haruharu aru uira rarahi i haamatahia i te faaohipa i te matahiti 1957 ra, aita te taata i faaea i te imi i te ravea no te faatupu i te tahi taairaa e te mau huru mea ora no rapaeau atu i te fenua nei.