Te faaamu ra te mau haapaoraa i te nǎnǎ aore ra te eiâ ra?
“E pohe to te mau tiai ia Iseraela tei faaamu ia ratou iho! eiaha te mau tiai ia faaamu i te nǎnǎ?” — Ezekiela 34:2.
E AU MAU Â te huru tupuraa e farereihia i teie mahana i te huru tupuraa e farereihia na i Iseraela tahito ra: e rave rahi mau tiai faaroo teie e faaamu nei ia ratou iho e teie e vaiiho noa nei i to ratou mau melo ia pohe noa na i te poia. I te matahiti i mairi aˈenei, ua itehia te tahi mau poro evanelia e poro na na roto i te afata teata, ia eiâ i te mau melo o ta ratou Ekalesia.
O Jim raua o Tammy Bakker, mau aito i te pae no te pororaa na roto i te afata teata, to mua roa i te reni PTL. E rave rahi to raua mau hoa ohipa. PTL o te mau reta matamua ïa no te mau parau ra “Praise the Lord” (A arue i te Fatu) e no te parau ra “People that Love” (te taata e here), i te hopea matahiti râ, e rave rahi mau papai vea tei parau e e tano maitai taua mau parau ra no te parau ra “Pass the Loot” (Horoa mai te moni) e “Pay the Lady” (A aufau i te vahine). Ua faaau te hoê taata tuatapapa aamu i ta ratou pororaa i te ohipa a te “feia taui ra o te hiero” e ua faataa mai hoi te reira mai “te hoê ohipa haavare na roto i te pororaa i te evanelia a eiâ noa ˈtu ai i te feia veve”.
E faatere na te mau Bakker i te Heritage USA, te hoê fenua e 930 tâ e vai ra i Fort Mill, i Caroline Apatoa, e ua tapaohia e 178 milioni dala marite te faufaa o taua vahi ra. Te faito moni matahiti e noaa i te PTL, ua taeahia ïa i te 129 milioni dala marite. Mai te matahiti 1984 mai, ua noaa i te mau Bakker i te hoê tino moni e 4,8 milioni dala marite, e moni ohipa teie e tae noa ˈtu te tahi mau moni haamauruururaa. I te matahiti 1986, mai te huru ra ïa e ua noaa mai ia Jim 1,6 milioni dala marite, e ia Tammy 300 000 dala marite. E noho na raua i roto i te hoê fare 1,3 milioni dala marite, i patuhia i pihai iho i te hoê anavai rahi pape, e mea piru te mau faataheraa pape; ua hamani atoa hoi raua i te tahi fare urî haapuaiai-maitai-hia, i roto i te aua. E parau matauhia teie e Jim Bakker: “E hinaaro te Atua ia parahi to ˈna mau tavini i te vahi faahiahia roa ˈˈe ia tere ratou i roto i to ratou mau tere.” E ua na reira mau hoi o ˈna, o Tammy e ta raua mau urî te tahi tau taime.
Ua topa râ te mau mea atoa a farii ai o Jim Bakker e ua faaturi oia e te hoê papai parau o te Ekalesia. No te haamamû ia ˈna, te parauhia ra e ua horoa ˈtu oia na ˈna e 265000 dala marite, no roto mai i te faufaa a te PTL; ua faufaa ore hoi, no te mea te turu ra taua ohipa i tupu ra e ia tatarahia te mau parau ra PTL na roto i te parau ra “Pay the Lady” (A aufau i te vahine). (Aita râ taua tino moni ra i aufauhia aˈenei i te vahine e parauhia ra.) Ua tuuhia aˈera hoi te hau emepera charismatique ra PTL i roto i te rima o te taata fondamentaliste oia hoi o Jerry Falwell.
Ua mono mai o Jerry Falwell ma te faahiti i te parau no te here e no te faaoreraa i te hara, aita râ i maoro roa ˈtu, ua riro maira oia ei taata etaeta e ua faaino aˈera hoi ia Jim Bakker. Ua faaite oia i te ohipa i ravehia e te reni PTL mai “te ati rahi roa ˈˈe i tairi i te kerisetianoraa i roto i te hoê maororaa e 2000 matahiti aamu faaroo”. Ma te ite maitai i te hauti i te tiaraa o te feia i haavarehia, ua na ô aˈera o Jerry Falwell ma te reo haruru mau e: “O te nounou taoˈa ta ˈu e ite ra, o te miimii ta ˈu e ite ra, e na te nounou moni i faatopa i te mau Bakker.” Ia au i te Newsweek, a rave faahou mai ai oia i te PTL “ua parau o Jerry Falwell e ‘eita oia e titau i te moni i roto i te hoê hohoˈa i patahia ˈtu na roto i te afata teata’. Inaha, ua titau hoi oia i te moni i te hebedoma i mairi aˈenei”.
I raro aˈe i te upoo parau ra “Te parau ra o Falwell i ta ˈna mau pǐpǐ: afai mai na ǒ nei i te moni”, teie ta te vea no New-York Daily News e parau ra: “I nanahi ra, ua titau onoono faahou mai o Jerry Falwell i te moni na roto i te faaheporaa ˈtu i to ˈna mau melo ia faaite mai ratou i to ratou huru horoa maitai.” Ua na ô atu hoi oia i to ˈna mau melo, e mau taata veve hoi te rahiraa o ratou e: “Te hinaaro nei matou e ia faatupu outou i te tusia rahi roa ˈˈe. (...) Mai te peu râ e eita outou e hinaaro ia tamau â vau i taua taviniraa ra, eiaha ïa e pahono mai i teie tiaororaa na ˈu.” Ua pahono atu ratou i taua tiaororaa ra. Inaha, ua taeahia te tino moni i noaa mai i nia i te faito e 20 milioni dala marite. Ua faatupu aˈera hoi o Jerry Falwell i muri iho i te mea ta ˈna i tǎpǔ e e faatupu oia mai te peu e e manuïa te opuaraa i faanahohia: ma te pereue ninamu nehenehe maitai, ua paiuma ˈtura oia i nia i te toboggan e 50 metera te roa i nia mai i te vahi hopuraa pape ra Heritage USA e, i muri aˈe i to ˈna faahitiraa i te pure a Te Fatu, ua faatitapou maira oia i roto i te pape. I muri iho, ua faarue maira oia i te PTL.
Ia au i te vea ra Newsweek, “ua pari o Michael Korpi, taata pata hohoˈa tahito no te mau hohoˈa a Jerry Falwell ‘Te hora o te evanelia’, ia [Jerry Falwell], tei haaputuputu hau atu i te 4 milioni dala marite i te matahiti 1979 ra i roto i te hoê tiaororaa i ravehia no te mau taata tei horo ê mai Cambodge mai, e ua hapono noa ˈtu oia na ratou 100 000 dala marite”.
Inaha hoê â aravihi to Oral Roberts i te pae no te faatitapouraa ˈtu i roto i te pape e to Jerry Falwell: e hohoˈa nehenehe roa ta ˈna i hauti. I te omuaraa o te matahiti i mairi aˈenei, ua parau oia e “e haapohe te [Atua] ia ˈna” ia ore to ˈna mau melo e horoa mai e 8 milioni dala marite na mua ˈˈe i te 31 no mati. I roto i ta ˈna pure hopea, teie ta ˈna i parau: “A haamaoro mai â i to ˈu pue mahana. A vaiiho mai ia ˈu ia ora noa hau atu i te avae mati.” Te taparu ra ta ˈna tamaiti i te na ôraa e: “A rave e ia ore teie matahiti ia riro ei matahiti hopea no te oroa fanauraa o papa!” E mau faahopearaa maitai tei noaa mai i taua ohipa haavarevare ra. Ua faaea noa aˈera o Oral Roberts i roto i ta ˈna pare i reira oia e pure noa ˈi — e manaˈohia e tei te 60 metera fatata aˈe oia i te Atua — e ua horoa mai hoi te feia e faaroo atura i na 8 milioni dala marite i titauhia. Teie râ hoi ta te hoê o ratou i parau ma te hoê reo e au i ta te philosopho: “Ahiri oia i pohe, aita roa ˈtu hoi e inoraa. Inaha, eita e ore e mea maitai roa i nia i te raˈi.”
I te hoê taime, ua faaanaanatae oia i te feia e faaroo maira ia ˈna ma te faatia ˈtu ia ratou i te hoê aamu riaria mau; ua faataa ˈtu oia ia ratou e ua haere mai te Diabolo i roto i to ˈna piha e ua aro mai ia ˈna. Auaa râ hoi e aita o ˈna i noaahia. Teie ta Oral Roberts i faatia: “Ua ite aˈera vau i to ˈna rima i nia i to ˈu arapoa; te uumi ra oia i to ˈu arapoa. Ua tuô aˈera vau i ta ˈu vahine here e haere mai e tauturu ia ˈu. Ua tiahi aˈera oia i te Diabolo e haere i rapae. Ua nehenehe faahou aˈera hoi au e huti i te aho, e ua puai faahou maira vau ia ˈu i tia mai na roto mai i to ˈu roi.” Mai te huru atura ïa e e mana rahi aˈe to ta ˈna vahine i nia i te Diabolo, ia ˈna.
I te matahiti 1980, ua iti mai te moni i roto i te afata faufaa, ua haapapu aˈera o Oral Roberts e ua fa mai Iesu i mua ia ˈna no te paraparau mai ia ˈna. Fatata Iesu i te 300 metera te teitei e aita to ˈna e tiaa. Maoti taua orama ra, ua ohi mai teie taata poro e 5 milioni dala marite. Ua haapapu atoa mai oia e ua faatia faahou mai oia i te feia pohe. I te tahi atu taime, teie ta ˈna i parau: “Ua tâpû aˈera hoi au i te hoê aˈoraa no te haere e faatia mai i te hoê taata pohe.” Ua aratai hoi taua mau mana ra i te vea ra Newsweek ia parau e: “Ua parau o Oral Roberts e ua faatia mai oia i te feia pohe; inaha, mea aravihi roa oia no te haaputuputu mai i te moni.”
Ua faarirohia o Jimmy Swaggart, taata poro pentecôtiste, mai te taata poro evanelia tuiroo roa ˈˈe na roto i te afata teata. E poro oia na roto i te afata teata i mua e vau milioni mau taata i te mau sabati atoa. Taata himene rahi gospel, ua noaa ia ˈna 100 milioni dala marite i ta ˈna himene i haruharuhia. Noa ˈtu e ua topa te mau Bakker, teie ta ˈna i parau: “Ua riro taua ohipa ino mau ra mai te hoê maˈi roherohe e tia mau ia tatarahia no te tamǎrû i te tino o te Mesia.” I muri aˈe, teie ta ˈna i parau: “Te na ô nei vetahi e: ‘Ua eiâ ratou i te taata.’ Ma te papu maitai, e tia ia ˈu ia farii e e manaˈo tano iho â tera.”
Teie râ, te parau ra te mau vea e aita atoa o Jimmy Swaggart i tano. Te faataa ra te vea ra Newsweek i te mau pariraa a George Jernigan, faatere tahito o te aorai Swaggart, oia hoi “ua haaputuputu [o Swaggart] e 20 milioni dala marite no te faatupu i te hoê tabura tauturu i te mau tamarii, inaha i raro mai i te 10 % anaˈe hoi o teie tino moni ta ˈna i horoa no taua ohipa ra. ‘Ua faaohipa oia i te toea no te patu i to ˈna fare no Baton rouge’ (i Louisiane), oia hoi ia au i te tahi pû afata teata, e itehia te faaearaa o Jimmy 1 milioni dala marite i haamauˈahia i nia iho, te ranch o ta ˈna tamaiti e 776 000 dala marite e te hoê fare haapuaiaihia i patuhia i roto i te hoê tumu raau no to ˈna mootua”.
I roto i te hoê hohoˈa i patahia na roto i te afata teata i nia i te mau taata poro evanelia na roto i te afata teata, teie ta Marshall Frady, taata rave ohipa no te pû ABC, i parau: “Mai ta te rahiraa e ite ra i teie nei, te mea e nehenehe e parauhia ia au i te mau unauna atoa e apee ra i te taata poro evanelia na roto i te afata teata, tei te atea ê roa tatou i te huru au noa o taua taata no te aai ra i faahanahanahia i Galilea, oia hoi, a piti tausani matahiti i teie nei, ma te ore to ˈna e fenua e e taata e haapao i te tereraa o te mau ohipa, e hahaere na ma te fifi mau hoi i roto i te hoê vahi repo puehu, no te haapii.”
Ma te papu maitai, “te mau unauna atoa e apee i te taata poro evanelia na roto i te afata teata” mea atea roa ïa i te mau ravea i faaohipahia na e Iesu. E parau mau atoa râ hoi ua taui te mau anotau. No te poro na nia i te fenua taatoa nei i te mau rahiraa milioni taata, e tia ia tatou ia faaohipa i te mau ravea apî e ia faaohipa i te hoê faanahoraa aravihi, e e titau hoi te reira i te mau haamauˈaraa rarahi. Noa ˈtu e eaha râ, e riro noa te huru oraraa o Iesu ei hiˈoraa no te mau kerisetiano i teie mahana, teie e tamau nei â i te faaohipa i te mau manaˈo faufaa roa e te mau faaueraa tumu i haamauhia e Iesu. — Petero 1, 2:21.
Teie vetahi o taua mau faaueraa tumu ra: ‘Ua horoa-noa-hia mai na outou ma te tamoni ore, a horoa noa atoa ˈtu ma te tamoni ore. Eiaha e tapitapi rahi atu no nia i te mau taoˈa materia. E mata na râ i te imi i te Basileia. Mea maitai aˈe i te horoa ˈtu i te rave mai. A haapii i roto i te mau utuafare. E parau mau te Parau a te Atua. A here i te Atua, a here i to outou taata-tupu. A rave i nia i te tahi te mea ta outou e hinaaro ia na reira mai ratou ia outou. A faaamu i ta ˈu mau mamoe.’ Aita te kerisetianoraa mau i taui: o te mau ravea anaˈe no te haaparare i te reira, tei taui.
E ere te mau tino moni faahiahia roa i faaohipahia te tumu, inaha ei moni iho â e rave rahi no te poro i roto i te ao taatoa nei. E ere te moni iho i te mea ino. O te here râ i te moni te tumu o te mau huru ohipa iino atoa. O te mau ravea e faaohipahia e noaa mai ai taua moni ra — te titauraa i te moni, te mau huru raveraa haavarevare, te haavare — te mea ino. Te mea e ore roa e tia, te eiâraa mai ïa i te moni a te feia veve. Te titauraa i te moni no te tahi tumu, e a faaohipa ˈtu ai i te moni e noaa mai eiaha no taua tumu i manaˈohia ra, ia monihia mai râ tatou, e ohipa eiâ mau hoi te reira. Ua riro roa te mau Pharisea i te here i te moni. Ua horoa hoi o Iuda ia Iesu no te moni. E rave rahi mau tiai faaroo i teie mahana teie e pee nei i to ratou taahiraa avae, eiaha râ i te taahiraa avae o Iesu.
Te faaamu nei ratou ia ratou iho ma te ore roa ˈtu e tâuˈa i to ratou mau melo. E ere roa ˈtu hoi te reira i te titauraa a te mau pentecôtistes anaˈe. Te haapii nei te mau fondamentalistes i te Torutahi, te auahi o te po auahi e te haamou-roa-raahia te fenua — te tahi mau haapiiraa a te etene no roto mai ia Babulonia e ia Aiphiti tahito. Te patoi nei te mau modernistes i te Bibilia, ma te parau e aita roa ˈtu i faauruahia e te Atua e e hapa atoa hoi to roto, aita ta ˈna mau buka i papaihia e te feia e parau ra e na ratou i papai e aita atoa hoi i papaihia i te tau ta te mau taata papai e parau ra; te haapii nei ratou i te haapiiraa tumu e parau ra e mea tupu noa mai te mau mea atoa aita râ i poietehia. Te vai atoa ra te feia poro e haaparare nei i te mau parau aita hoê auraa, i te mau taata mea au roa na ratou i te ohipa paraparau, ahiri hoi e e hiˈoraa maitai roa to ratou, teie e faahiti nei i te parau rii haavarevare no te faanavenave i te tariˈa o te feia e ore e anaanatae nei i te mau parau mau bibilia. Maoti hoi i te faaamu i to ratou mau melo i te sitona, e horoa noa ˈtu ratou i te huˈa. — Isaia 30:10; Timoteo 2, 4:3, 4.
I te parau mau, hoê â ohipa e tupu ra i to tatou nei tau mai tei tupu i te anotau o Iesu: “E ia hiˈo aˈera oia i te rahi o te taata, aroha ˈtura oia ia ratou, no te mea, ua purara ratou e ua faarue-taue-hia, mai te mamoe tiai ore ra.” (Mataio 9:36). E “haapii atura oia ia ratou i te parau e rave rahi”. (Mareko 6:34.) I teie mahana, te vai ra ta Iesu mau pǐpǐ e pee ra i to ˈna taahiraa avae, teie e poro nei mai ta ˈna i poro e teie e haapii nei i te mau parau mau bibilia e faaora i te maˈi o te oˈe i te pae varua. — Amosa 8:11.
Taua mau pǐpǐ ra o te mau Ite no Iehova ïa. No te faatupu i ta ratou ohipa pororaa na nia i te fenua taatoa nei, ei tino moni rarahi iho â ïa e tia ˈi, e ǒ râ hoi te reira i horoa-maitai-hia mai, aita râ i faahepohia. Te nenei nei ratou e te haaparare nei ratou i te mau buka ta ratou e vaiiho no te tahi tino moni haihai roa. E ere te mau haapiiraa bibilia ta ratou e aratai nei i te mau hebedoma atoa i roto i te mau utuafare, i te mea tamoni; e tae noa ˈtu te mau putuputuraa e tupu i roto i te mau amuiraa, e eita hoi e titauhia i te moni. Aita e taata e aufauhia. E ohipa iho â ta te rahiraa o te mau Ite, e te horoa nei ratou i te hoê tuhaa o to ratou taime e o ta ratou faufaa no te ohipa pororaa i te parau apî maitai o te Basileia. — Mataio 24:14; Ohipa 1:8.
Te auraro nei ratou i te faaueraa i horoahia mai e Iesu e na ô ra e: “I horoa-noa-hia mai ta outou, e horoa noa hoi outou.” Te faaohipa nei ratou i ta Petero e parau ra e: “Ia faaamu i te nǎnǎ a te Atua i roto ia outou na, e rave i te toroa episekopo eiaha râ no te faaueue, no te hinaaro râ; eiaha no te taoˈa tia ore ra ia noaa, no te tae mau râ o te aau; eiaha ma te faahepo i nia iho i te tufaa a te Atua ra, ei aveia râ outou no te nǎnǎ.” — Mataio 10:8; Petero 1, 5:2, 3.
[Hohoˈa i te api 22, 23]
“O vai ïa taata i ǒ outou nei, hoê hanere a ˈna mamoe, ia moe ra te hoê, e ore e vaiiho i te iva ahuru e iva tiahapa i te medebara ra, a haere a imi ai i tei moe ra, e ia itea ˈtu? E itea ˈtura ia ˈna, amo aˈera i nia i te tapono ma te oaoa.” — Luka 15:4, 5.
E itea mai i te tiai mamoe i te mamoe i moe ra...
... e e faahoˈi mai i roto i te nǎnǎ ra.
[Parau iti faaôhia i te api 24]
“Ua parau o Oral Roberts e ua faatia mai oia i te feia pohe; inaha, mea aravihi roa oia no te haaputuputu i te moni.”
[Parau iti faaôhia i te api 24]
“E ohipa haavare mau te pororaa i te evanelia a eiâ noa ˈtu ai i te feia veve.”
[Parau iti faaôhia i te api 26]
“I horoa-noa-hia mai ta outou, e horoa noa hoi outou.”