Mai te peu e e mau tiai mamoe here, e tiaturi atu iho â ïa te mau mamoe
I te mau tau bibilia, mea faahiahia mau â te here hohonu e taati ra i te tiai mamoe i ta ˈna mau mamoe. E pinepine e na te fatu iho e aupuru i ta ˈna nǎnǎ, aore ra e horoa ˈtu oia i roto i te rima o te hoê fetii. Ia poipoi, e haere na te tiai mamoe i roto i te aua tei reira e rave rahi mau nǎnǎ, e pii atu na oia i ta ˈna mau mamoe. Ua mâtau maitai oia ia ratou e ua mâtau atoa ratou i to ˈna reo. Maoti hoi i te turai ia ratou ia na mua mai ia ˈna, e aratai na oia ia ratou, e e pee mai hoi ratou ia ˈna. E aratai na oia ia ratou i te mau apoo pape ra e i te mau vahi papu heeuri mau. Ia topa te mahana, mai te peu e mea ino roa te mahana, e faahoˈi mai oia ia ratou i roto i te aua aore ra e tuu atu oia ia ratou i roto i te hoê ana. Ia maitai te mahana, e taoto na oia i rapaeau i pihai iho ia ratou — mai tei tupu i te tau faaoreraa raau o te matahiti 2 hou to tatou nei tau, inaha e “tiai mamoe tei taua fenua ra e tiai i roto i te mau aua, i te tiairaa i ta ratou mau nǎnǎ i te mau araraa i te po”. — Luka 2:8.
Ia atea ê te hoê mamoe, e haere na te tiai e maimi ia ˈna e itea-noa-hia mai ai oia (Luka 15:4). E oaoa roa oia i te ite atu i na 99 ia faahoˈi mai oia i tei moe ra.
I te pae hitia o te râ ma, e mau manaˈo hohonu mau to te mau tiai mamoe no ta ratou mau nǎnǎ. Teie hoi ta te hoê o ratou i parau: “E peapea roa vau ia moe te hoê mamoe. Ia maˈihia te hoê mamoe aore ra ia hoohia ˈtu, e taˈi na vau no te mea ua moe te hoê hoa ia ˈu ta ˈu hoi i haapao maitai e tei here atoa mai ia ˈu. I raro aˈe i te raˈi maramarama e te mahana veavea o te mau fenua bibilia, ua itea vau i taua taatiraa here mau ra i rotopu i te tiai e ta ˈna nǎnǎ. O ratou anaˈe, ma te atea roa hoi i te mau taata, hoê â huru oraraa to te tiai mamoe e ta ˈna mau mamoe, e o te faaruru ra hoê â mau fifi e o te tamata ra hoi hoê â mau taime hau mau.”
E paruru na te tiai mamoe haapao maitai i ta ˈna nǎnǎ i te mau nǎnǎ eiâ e te tahi mau animala amu iˈo. Mai te tiai mamoe apî ra o Davida, ua ite oia nafea ia faaohipa ma te aravihi i ta ˈna pata no te pata i te mau ofai (Samuela 1, 17:34-36, 49; hiˈo atoa i Te mau tavana 20:16). Mai te peu e ua amuhia te hoê mamoe e te tahi animala oviri, e faaitoito na te tiai mamoe i te ohi mai i te mau toetoea ivi aore ra iri no te haapapu e mea nafea râ te animala i te poheraa. Mai te reira hoi te huru ia rave te hoê tiai mamoe i te ohipa na te hoê fatu, no te mea aita anaˈe taua haapapuraa ra, e nehenehe ïa oia e parihia i te ohipa eiâ. — Exodo 22:12-15; hiˈo Amosa 3:12.
Mea tiaturi mau â na te mau mamoe i to ratou tiai. E mairi na oia i nia ia ratou i te tahi mau iˈoa taa maitai: Tariˈa vaavaa, aero Rarahi, Upoo ereere, uouo Nehenehe. Ia pii atu te tiai ia ratou ma to ratou iˈoa, e faaroo mai ratou. Ua hinaaro te hoê taata tuatapapa i te parau no nia i te animala e ite roa ˈtu i te reira, ia ˈna i farerei i te hoê nǎnǎ mamoe. Teie ta ˈna e faatia ra: “Ua ani atura vau ia ˈna [i te tiai mamoe] ia tuô i te hoê o te mau mamoe. I to ˈna tuôraa ˈtu, ua faarue oioi atura oia i te nǎnǎ e to ˈna mau hoa no te horo mai i pihai iho i te tiai mamoe. Aitâ vau i ite aˈenei i te hoê auraro mai taua mamoe ra tei auraro ma te oaoa e te oioi i roto i te tahi noa ˈˈe animala. E parau mau atoa e i roto i taua fenua ra, ‘eita [te mau mamoe] e pee i te tahi atu taata, e horo ê mai râ ratou’.”
Ua haapapu maitai mai Iesu i te reira ia ˈna i faaite mai ia ˈna mai te tiai mamoe maitai ra e ua faaau hoi oia i ta ˈna mau pǐpǐ i te mau mamoe. Teie ta ˈna i parau: “E iriti mai ïa te tiai opani ra ia ˈna, e e faaroo mai te mamoe i to ˈna reo, e tao atu â oia i tana iho mamoe ma te faahiti atu i te iˈoa, e e aratai oia ia ratou i rapaeau. E ia aratai oia i tana iho mamoe i rapaeau ra, e na mua oia ia ratou i te haere, e pee mai ratou ia ˈna, ua ite hoi ratou i to ˈna reo. E ore ratou e pee i te taata ê, e horo ê ratou i reira, aore hoi ratou i ite i to te taata ěê reo. O vau te tiai mamoe maitai ra, ua ite au i ta ˈu iho, e ua itehia vau e ratou, mai te Metua i ite ia ˈu nei ra, e o vau hoi i ite i te Metua ra; e e horoa hoi au i to ˈu ora no te mamoe.” — Ioane 10:3-5, 14, 15.
Taa ê atu ia Iesu Mesia, te faaite-atoa-hia maira te Atua ra o Iehova mai te hoê tiai. “O Iehova to ˈu tiai”, ta te papai salamo ïa e parau ra. Mai ia Iesu, te anaanatae atoa maira oia ma te here “i te mamoe o tana ra aua”. Teie hoi ta te hoê peropheta i parau no ˈna: “E faaamu oia i ta ˈna nǎnǎ mai te tiai mamoe ra; e haaputu oia i te mau fanauˈa rii i roto i tana rima, e ei roto ratou i tana ouma ia hopoi; e aratai rii maite oia i te mau maiaa faaote pinia ra.” — Salamo 23:1; 100:3; Isaia 40:11.
Teie râ hoi ta Iehova i parau i te mau tiai haavare e hamani ino i ta ˈna mau mamoe: “e titau vau i tau nǎnǎ i to ratou rima, e faaore hoi au i ta ratou faaamuraa i ta ˈu nei nǎnǎ.” — Ezekiela 34:10.
Ia hiˈohia to ratou haerea e ta ratou mau haapiiraa, eaha ïa te manaˈo o Iehova i te mau tiai faaroo i teie mahana? O ta tatou ïa e tuatapapa i roto i te tumu parau i mua nei.